Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

U Zadru oko tisuću ljudi boluje od celijakije

Autor: Anita Ćustić

25.05.2010. 22:00
U Zadru oko tisuću ljudi boluje od celijakije


Celijakija ili glutenska enteropatija je bolest cijelog organizma, a najčešća je gastroenterološka bolest, od koje, pretpostavlja se, boluje jedna od 100 osoba. Kako navodi Wertheim, s obzirom da se vjeruje kako je od deset oboljelih tek jedan poznat, iako Udruga nema točne podatke o oboljelima u Zadru, pretpostavka je da ih je oko tisuću
Hrvatsko društvo za celijakiju Zadarske županije ovih je dana obilježilo Svjetski dan celijakije, koji redovito, svake godine u istom razdoblju poziva medicinske stručnjake i medicinske institucije na suradnju, uključenje u obilježavanje ovog dana kao i Tjedna svjesnosti o celijakiji u Hrvatskoj. Ovim su povodom predstavnici zadarske Udruge za celijakiju, čija je predsjednica Emilija Wertheim, nedavno na Narodnom trgu organizirali info pult s promidžbenim materijalima o tome što je celijakija, sve o simptomima ove najčešće gastroenterološke bolesti te o važnosti rane dijagnostike.
Glutenska enteropatija
– Svjetski dan celijakije obilježavamo svake godine i to uglavnom uvijek nekim info pultom. Nekad smo sastanke organizirali u zdravstvenim ustanovama radi edukacije medicinskog osoblja, a ove godine smo se odlučili usmjeriti na informiranje stanovništva. Cilj nam je bio našim građanima pružiti što više podataka o onim tipičnim, ali i brojnim netipičnim simptomima ove bolesti, jer rana dijagnostika i pravilna dijeta najvažniji su u borbi s ovom bolešću, nažalost, i jedini lijek, kazala je Wertheim, naglasivši da su celijakičari, ako se ne pridržavaju stroge zdravstvene njege, odnosno bezglutenske njege, izloženi malignim komplikacijama, odnosno, rizik oboljenja od karcinoma u takvim je slučajevima dvostruko veći nego kod drugih osoba. Radi buđenja svijesti kod stanovništva, članovi zadarske Udruge istim su povodom ispekli i kolačiće od bezglutenskog brašna kako bi oboljeli, ali i oni koji se sa svojom bolešću ne žele pomiriti, shvatili da se i bez glutenskih namirnica može normalno živjeti.
– S obzirom da je stroga bezglutenska dijeta, točnije strogo izbjegavanje četiri vrste žitarica i to pšenice, ječma, zobi i raži i, naravno, brašna od ovih žitarica jedini lijek, Zavod za zdravstveno osiguranje nam svaki mjesec osigurava 10 kilograma bezglutenskog brašna. Naša bolest zapravo znači da je gotovo sva hrana koja se prodaje u trgovinama za nas strogo zabranjena, iako nam je u posljednje vrijeme nešto lakše jer sve je više prodavaonica zdrave hrane u kojima je moguće naći i bezglutenske namirnice, kazala je Wertheim, istaknuvši da je ipak oboljeloj djeci najteže jer dječja hrana bez glutena još uvijek je teško dostupna.
Naime, celijakija ili glutenska enteropatija je bolest cijelog organizma, a najčešća je gastroenterološka bolest, od koje, pretpostavlja se, boluje jedna od 100 osoba. Kako navodi Wertheim, s obzirom da se vjeruje kako je od deset oboljelih tek jedan poznat, iako Udruga nema točne podatke o oboljelima u Zadru, pretpostavka je da ih je oko tisuću.
Rad udruga za celijakiju vrlo je koristan, sveobuhvatan i potpora je za bolesnika i za njegovu obitelj te cijelo društvo.
Svi dijagnosticirani bolesnici i njihove obitelji trebali bi biti uključeni u Udruge. Kako ističe predsjednica, neke od brojnih zadaća Udruge za celijakiju su savjetovanje oko izbora namirnica, organiziranje edukacija o pripremi hrane bez glutena te prikupljanje podataka o mogućem sadržaju glutena u hrani. Veoma koristan materijal koji ove udruge imaju je Mapa edukativnih i informativnih materijala o celijakiji, a kao i sve druge, tako i zadarska udruga organizira savjetovališta o bolesti, terapiji, održavanju zdravlja i radionice o izboru i pripremi hrane i slično.
– Kroz našu je udrugu prošlo stotinjak oboljelih, ali 40 je aktivnih, odnosno onih koji plaćaju članarinu i sudjeluju na našim sastancima. S aktivnim članovima radimo pretrage proizvoda, radimo analize krvi naših članova, odnosno prikupljamo uzorke i šaljemo ih na analizu u Split ili Zagreb i na taj način se uvjeravamo primjenjuju li svi članovi pravilno dijetu. S obzirom da je riječ o nasljednoj bolesti, iste pretrage krvi radimo i za članove obitelji, osobito onima koji uoče simptome bolesti, kazala je Wertheim, naglasivši da je u njihovoj udruzi i 20-ak djece.
Urođena bolest
Kao tipične simptome celijakije predsjednica je navela: teški proljev, gubitak težine i grčevi u trbuhu, dok se sve češće nailazi i na one netipične, poput bolesti koštanog tkiva, osteoporoze, a kod žena to može biti i neplodnost. Kod djece su simptomi jednaki, a osim toga, bolesna djeca su uglavnom nerazvijena, kilaže i rasta ispod granice svoje dobi i, iako mršava, uglavnom imaju napuhani trbuščić.
– Bolest jest urođena, ali se simptomi mogu javiti u bilo kojoj životnoj dobi, tako da i među našim članovima imamo osobe koje su bolest dijagnosticirale tek u mirovini. Naravno, takve osobe imaju najveći rizik od oboljenja od neke teške bolesti. No, upravo zbog sve ranije dijagnostike broj bezglutenske populacije u svijetu konstantno raste, a upravo je put do točne dijagnoze onaj najteži dio procesa, jer riječ je i teškoj i neugodnoj pretrazi, kazala je Wertheim, pojasnivši da ona podrazumijeva prvo krvnu pretragu, a potom gastroskopiju i biopsiju tankog crijeva. Potvrđena dijagnoza celijakije znači osjetljivost na gluten za cijeli život, a ponovno izlaganje glutenu nakon postavljene dijagnoze je opasno. Još uvijek, nažalost, nema mogućnosti da se celijakija izliječi, a za provođenje stroge prehrane bez glutena nužna je točna informiranost bolesnika koji proizvodi sadrže gluten, a koji ne. Iako pojam dijete zvuči olako, život s ovom bolešću nije jednostavan, jer važno je paziti i na moguće skrivene izvore glutena. On može biti prisutan u aditivima, konzervansima i različitim stabilizatorima, koji se često nalaze u gotovoj hrani, lijekovima, nekim sredstvima za održavanje higijene usta i slično.