Prijatelji životinja traže zabranu koćarenja na Jadranu: "Uništeno je 80 posto morskog dna"

Otvoreno je novo savjetovanje za „Prijedlog pravilnika o izdavanju Odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom”. „Molimo institucije, znanstvenike, udruge i sve građane da komentiranjem na javnoj raspravi do 2. 6. 2022. podrže hitnu i potpunu zabranu koćarenja u Jadranskome moru. Prijedlog da se odobrenja za koćarenje produlje do 1. ožujka 2024. godine smatramo iznimno štetnim i nepopravljivim”, ističu Prijatelji životinja.

Prijatelji životinja pokrenuli su novu kampanju i web-stranicu www.zabranimo-koce.net kroz koju edukacijom građana o razornom djelovanju pridnenih koća na Jadransko more žele stati na kraj njihovu korištenju u Hrvatskoj.

Mnogi znanstvenici i morski biolozi nakon dugogodišnjih temeljitih istraživanja i uznemirujućih podataka izvještavaju o devastirajućem utjecaju pridnenih koća na morski ekosustav. Na to je još 2006. upozorio glavni tajnik Ujedinjenih naroda navodeći da je 95 % štete na morskom ekosustavu diljem svijeta prouzročeno upravo pridnenim povlačnim mrežama – koćama, koje svojim djelovanjem uništavaju morsko dno, utječu na globalno zatopljenje, zagađuju planet i svakodnevno ubijaju stotine tisuća morskih životinja. 80 % dna Jadranskog mora uništeno je koćarenjem!

Još jedan šokantan podatak je da pridneno koćarenje ispušta istu količinu ugljičnog dioksida kao cijela zrakoplovna industrija. Hrvatska je među deset zemalja svijeta čije flote ispuštaju najviše štetnih plinova te je jedna od zemalja EU-a koje su zato pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena. Svake godine koćarenjem se oslobađa jedna gigatona ugljika iz morskoga dna, što uzrokuje kiselost mora koje nepovoljno utječe na produktivnost i biološku raznolikost vrsta.

Koćarenje osiromašuje riblja podvodna naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene i staništa morskih životinja nanoseći štetu morskom ekosustavu. Za usporedbu, godišnje se posiječe 25 milijuna hektara šume, dok koćarenje po dnu godišnje uništi 3,9 milijarda hektara podmorja.

Prijatelji životinja pojašnjavaju da je strašno i to što pridnene koće zbog svoje neselektivnosti hvataju i uništavaju sve što im se nađe na putu. Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljeno 41 % morskih sisavaca i 34 % ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni u Jadranskome moru s gubitkom od 50 %.

Više od 200 istraživača zatražilo je od Europske unije da se koćarenje trajno zabrani jer je više od 90 posto resursa Jadrana iscrpljeno, a vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu.

Prijatelji životinja ukazuju da zakonska regulativa vezana za korištenje pridnenih koća ne daje rezultate jer mnogi ribari love u područjima i u vremenu u kojemu one nisu uopće dopuštene, kao i u zaštićenim morskim područjima. Jedino rješenje je potpuna zabrana koća, i to bez čekanja i odgode. Stoga pozivaju sve da se priključe javnom savjetovanju te daju svoj glas za hitnu i potpunu zabranu koća u Hrvatskoj.