Grčkim stopama

Slika korisnika admin

Hrvatska nije postala mala Švicarska kako joj se tepalo još na početku samostalnosti, nego postaje nova Grčka. Takvu je percepciju ekonomske neučinkovitosti i socijalne katastrofe objavio britanski Financial Times, a redom prenijeli domaći mediji. Kao da je za takvu ocjenu bila potrebna inozemna pamet!

Naime, već dugo traju kritike Vladi kako je prespora u provođenju reformi te da je jedino izlazak iz recesije može spasiti od političkog pada, no ona se počela baviti unutarstranačkim sukobima, otupljivanjem oštrica afera, pustivši ekonomiju da tone u aktualnu političku kakofoniju u kojoj se više ne zna ni misle li isto premijer i njegovi ministri.

Zapravo Financial Times nije otkrio nikakvu skrivenu istinu, nešto što hrvatski građani već nisu znali i što se još nije osjetilo na padu rejtinga Vlade. To da je javni sektor preglomazan i neučinkovit te da su državne i javne tvrtke odavno plodno tlo za zapošljavanje političkih istomišljenika kojima se obećalo revanširati za političke angažmane nije nikakva tajna. Štoviše, takvo se ponašanje toliko udomaćilo da je postalo tradicija dubokih korijena, a skloni su je čuvati i lijevi i desni. No, kada je nestalo novca ogolila se i ta činjenica koja je konačno počela smetati sposobnim nepodobnjakovićima. Privatni sektor na izdisaju, izostajanje investicija, neotvaranje radnih mjesta i nezaposlenost mladih, obrazovanih ljudi koji ne vide perspektivu doista je grčki sindrom. Suprotno onome što je znao govoriti premijer Milanović, kako Hrvatska ima teškoća no da nije i neće biti Grčka. Sada isto može govoriti i kako ekonomsku politiku ne vodi Financial Times nego on te da se može pisati svašta, no kako stvarno žive najbolje znaju sami hrvatski građani. U britanskoj ocjeni u pozitivnom kontekstu spomenut je i bivši ministar financija Slavko Linić kao i to da je desna Vlada po ekonomskom učinku bila „mrvicu bolja". No, zar donedavno Linić nije bio član Vlade koju Financial Times sad naziva inertnom i zar su potpuno isti globalni ekonomski uvjeti bili prije dolaska na vlast Kukuriku koalicije? To samo pokazuje kako bi i ova ekonomska (pr)ocjena Hrvatske bila podložna kritici da joj stvarni život dobrim dijelom ne daje za pravo.

Događa se upravo ono što se logično i očekivalo, da šestogodišnja gospodarska kriza bez jasnih naznaka oporavka aktualnu vlast gura silaznom političkom putanjom, a uzdižu se „ni krivi ni dužni" oni koji su nekad bili „mrvicu bolji" jer ni ono što govori HDZ nije ništa novo još nečuveno da bi bilo jamstvo kako je on politička snaga - za vraćanje ekonomske snage.

Radi se o dobro poznatim licima koja se izmjenjuju na političkoj sceni, a nije vidljivo da su se vremenu prilagodile njihove ekonomske strategije razvoja, ako se uopće može govoriti da ih i ima u tako ozbiljno naslovljenom obliku.

Lijepa Hrvatska, okupana suncem, zapravo je u ekonomskom sumraku o kojemu nas, eto, prosvjetljuje i Financial Times i još uvijek čeka osjetniji dotok novca iz EU fondova. Koliko su vladajući zakazali u iskorištavanju raspoloživog novca pokazuje često istican primjer Poljske, a i kritike oporbenog HDZ-a u tom smjeru s pravom su sve žešće.

Često spominjano uvođenje reda predugo je trajalo, a reforme koje bi dovele do jeftinije i učinkovitije države, te rasta privatnog sektora nisu provedene. Efekt neizlaska iz recesije je i taj da je premijer Milanović po nepopularnosti prestigao Karamarka, a Hrvatska i njezini građani „dužni su k'o Grčka".

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno