FABIJANIĆ: ZABRANITI IZDAVANJE POVLASTICA

Došlo je do prelova kod nekih vrsta riba i sada treba stati i reći dosta. Ako ne stanemo na kraj s daljnjim izdavanjima povlastica, uskoro bi moglo biti upitno ribarstvo, odnosno opstanak mnogih ribara na našem području, kaže novi predsjednik Ceha ribara HOK-a Ante Fabijanić
Ante Tonći Fabijanić, predsjednik Ceha ribara Zadarske  županije, odnedavno obnaša dužnost predsjednika Ceha za  ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo pri HOK-u.
Fabijanić je u razgovoru za naš list istaknuo da je nova  funkcija za njega posebna čast, a posebno velika podrška  članova Ceha.
– Novom dužnošću odgovornost je znatno veća, ponajviše u  ovim trenucima kada su otvoreni pregovori s EU za sektor  ribarstvo te usklađenje zakonskih i podzakonskih regulativa.  Budući da problematiku ribarstva izuzetno dobro poznajem i  kao član Pregovaračkog tima vjerujem da ću opravdati ukazano  mi povjerenje, kaže Fabijanić.
Kruta i fleksibilna Europa
On je istaknuo da je cijela procedura oko pregovora s EU u  ovim trenucima izuzetno teška, no kvalitetnim radom i obranom  stavova puno se toga za dobrobit hrvatskih ribara može obraniti.  No, ističe Fabijanić, u cijeloj toj proceduri treba biti ustrajan, jer  Europa koliko je često kruta u stavovima, ponekad može biti i  fleksibilna.
– Pred nama je veliki posao oko usklađivanja pravne stečevine  s EU, odnosno mogućnost pravnog zadržavanja ribarskih alata.  Naime, Europa ima 16 vrsta alata, mi u Hrvatskoj imamo 52  vrste alata koji su namijenjeni za sve vrste riba. Činjenica je da  ti naši alati postoje više od 150 godina. Naši ribari podesili su te  alate prema podmorju i patentirali na način da ne uništavaju  našu morsku cvjetnicu. Neki alati koje naši ribari koriste u EU  su zabranjeni. No, mi ribari možemo dokazati da oni ne štete  podmorju. Znači, pred nama je posao, naravno, uz veliku  pomoć i podršku Državne uprave za ribarstvo i Vlade RH, da to  argumentirano prezentiramo i dokažemo, kaže Fabijanić. 
Prema njegovim riječima cijela procedura oko pregovora je  izuzetno teška. Uz te probleme ribari imaju i probleme na svom  terenu.
Problem iskrcajnih mjesta
Jedan od njih je, kako kaže Fabijanić, previše izdanih  povlastica.
– U Cehu razmišljamo da na sljedećim Susretima ribara  donesemo odluku da se zabrani potpuno izdavanje svih povlastica i upisivanje svih alata u povlastice. Taj potez je nužan jer  je došlo do prelova kod nekih vrsta riba i sada treba stati i reći  dosta. Ako ne stanemo na kraj s daljnjim izdavanjima povlastica, uskoro bi moglo biti upitno ribarstvo, odnosno opstanak mnogih ribara na našem području.
Fabijanić je istaknuo da je u ovom trenu veliki problem oko  iskrcajnih mjesta za ribarske brodove.
– Razvojem nautičkog turizma na našoj obali te izdavanjem  koncesija ljudima koji se bave takvom djelatnošću naši ribari  doslovno imaju veliki problem oko iskrcaja ribe. Često lutaju po  moru tražeći slobodno mjesto, a činjenica je da zbog ljetnih  vrućina takvo lutanje jednostavno donosi dodatnu štetu zbog  lake pokvarljivosti ribe, ali i dodatnih troškova goriva. Kada  ribari nađu iskrcajno mjesto, to ih stoji puno novca. Jedan  ribarski brod dužine 30 metara za iskrcaj ribe u luci godišnje  ostavi oko 60.000 kuna, a to je veliki novac. Mi u Cehu krenuli  smo s prijedlogom da se konačno na Jadranskoj obali i otocima  definiraju iskrcajna mjesta kako bi se ribarima olakšao posao,  navodi Fabijanić, ističući da takav prijedlog često nije bio dobro  primljen kod lokalnih samouprava.
On pojašnjava da se cijeli taj posao prepustio na leđa lokalnih  samouprava.
– No, za takav posao nužna je suradnja resornog ministarstva,  Vlade i lokalne samouprave. Nužno je u Prostornim Planovima  definirati određeni dio operativne obale kao što je to slučaj s  trajektnim lukama. Jedino na takav način, ali i suradnjom svih  nadležnih može se konačno definirati iskrcajna mjesta za ribare  na Jadranu, smatra Fabijanić.
Zloporaba plavog dizela
– Zapravo, pred nama je veliki posao. No, ne možemo biti u  svemu nezadovoljni. Činjenica je da smo mi ribari nedavnim  mirnim prosvjedom uspjeli sklopiti dogovore s Vladom koja je  osigurala 12 milijuna kuna potpore za plavi dizel namijenjen  našim ribarima.
Naime, kako kaže Fabijanić, Vlada je obećala da će za ribare  litra plavog dizela do 1. siječnja 2009. godine stajati 5 kuna.
– Na svjetskom tržištu cijena barela nafte uzastopno raste.  Sada barel nafte stoji 140 USA dolara, a do nove godine mogao  bi porasti na 170 USA dolara. Ako do toga dođe, mi imamo  povrat u razliku cijene ako gorivo poskupi. ***Sada litra plavog  dizela stoji 5,60 kuna, znači ribari imaju 0,60 kuna povrata po  litri. Naravno, cijela ta procedura se strogo kontrolira upisom u  Plavu ribarsku knjižicu. Mi ribari već godinama upozoravamo  na zlouporabu plavog dizela, a jedino strogom kontrolom može  se ta zlouporaba zaustaviti jer plavi dizel namijenjen je za  ribarstvo i poljoprivredu, a nikako za nešto treće, kaže Fabijanić,  ističući da ribari svoja prava mogu ostvariti jedino ustrajnošću i  argumentima kako prema Vladi RH tako i tijekom daljnjih  pregovora s EU:
– Nije to lak posao, ali vjerujem da se samo predanim i  kvalitetnim radom može  puno toga ostvariti, poručuje novi  predsjednik Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo pri  HOK-u.