Do 2016. Zadrani će odvojeno odlagati sav reciklabilni otpad

Slika korisnika admin
deponij_vir
Filip BRALA
Prizor s deponija u Viru u kojem svake godine nastaje 12.438 kilograma otpada

Na nedavnoj sjednici Skupštine Zadarske županije vijećnici su usvojili Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije koji je izradila zagrebačka tvrtka APO d.o.o. - usluge zaštite okoliša.

Donošenje Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od osam godina bila je zakonska obveza budući da Plan, usklađen s čitavim nizom novodonesenih zakona, koji se bave otpadom i Strategijom gospodarenja otpadom RH donesenom 2005., predstavlja temeljni dokument koji je podloga za smanjenje količine ukupnog otpada na području Zadarske županije. Planom su predviđene mjere i aktivnosti koje bi iz godine u godinu trebale za rezultat imati reduciranje nastanka otpada i uspostavu održivog gospodarenje proizvedenim otpadom, što uključuje recikliranje. Provedbu Plana gospodarenja otpadom provodit će županijski Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove čija će obveza biti i dostavljanje godišnjih izvješća resornom Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša.

Najznačajniji dio ovog dokumenta bavi se budućim Županijskim centrom za gospodarenje otpadom koji će se graditi na lokalitetu kamenoloma kod Biljana Donjih i čijom se uspostavom bavi tvrtka Eko d.o.o, čiju vlasničku strukturu čine Grad Zadar (51 posto), Grad Benkovac (26 posto) i Zadarska županija (23 posto). U ovom trenutku u Eko d.o.o čekaju na suglasnost po pitanju Studije utjecaja na okoliš od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

U Viru najviše otpada po stanovniku

Centri za gospodarenje otpadom koji će se na prostoru RH uspostaviti, kao županijski ili kao regionalni, osnova su novog sustava gospodarenja otpadom koji proizlazi iz Strategije gospodarenja otpadom RH u čiju se realizaciju do 2025. godine planira ukupno uložiti 24 milijarde kuna. Polovica tog novca trebala bi se osigurati iz javnih sredstava, dok se priljev druge polovica očekuje iz neproračunskih izbora među koje se ubrajaju i fondovi EU, ali u oblici ulaganja kakav je javno-privatno partnerstvo. Dio sredstava planira se pribaviti i iz naknada za otpad prikupljenih po sistemu "onečišćivač plaća", a za koje Strategija predviđa kontinuirani rast. U Zadarskoj županiji se 21 komunalno poduzeće bavi gospodarenjem otpadom, a u Planu gospodarenja otpadom se upozorava kako se ova poduzeća susreću s rastućim troškovima koji moraju pokriti iz lokalnih proračuna budući da postojeće naknade nisu dovoljne. Uz to se u Planu navodi i kako je dosadašnja europska praksa pokazala da je gradnja centara za gospodarenje otpadom za manje od 400.000 stanovnika financijski neracionalna.

Procijenjeno je da se godišnje u Hrvatskoj proizvede ukupno 13,2 milijuna tona otpada, odnosno 2,97 tona po stanovniku. Samo komunalnog otpada godišnje se po stanovniku proizvede 270 kilograma ili ukupno 1,2 milijuna tona, a građevinskog ili otpada od rušenja 2,6 milijuna tona godišnje ili 585 kilograma po stanovniku. Odvojeno sakupljenog otpada svega je 0,2 tone godišnje. Strategija predviđa da će se do 2025. godine reciklirati 25 posto, a odlagati 35 posto biorazgradivog otpada.

Podaci o količini otpada koji nastaje i obrađuje se u Zadarskoj županiji razlikuju se s obzirom na izvor od kojeg su prikupljeni, a u konačnici se navodi kako je, bez devet jedinca lokalne samouprave koje nisu dostavile podatke, u Zadarskoj županiji 2006. godine ukupna količina godišnje nastalog otpada iznosila 127.710 tona komunalnog otpada, 20.605 tona proizvodnog otpada i 150.167 tona građevinskog otpada, pri čemu godišnje po stanovniku nastaje od 146 kg u gradu Benkovcu do 12.438 kg u općini Vir. Prema podacima koje su dostavile tvrtke koje se bave sakupljanjem otpada, ukupna godišnja količina nastalog otpada u županiji iznosi 113.658 tona komunalnog, 9.689 tona proizvodnog i 163.403 tona građevinskog otpada.

Valja, ipak napomenuti, kako se izrađivač Plana susreo, ne samo s problemom utvrđivanja ukupne količine otpada, već je, kako se navodi u dokumentu, teško odrediti i točnu količinu komunalnog otpada budući da "ono što se smatra komunalnim otpadom varira od jedne do druge jedinice lokalne samouprave, vaganje se ne provodi niti odvajanje otpada, već se ukupan otpad odvozi kao komunalni otpad".

465 milijuna kuna za gospodarenje otpadom

Rok zatvaranja odlagališta odnosi se, jasno, i na najveće odlagalište otpada u Zadarskoj županiji. Riječ je o odlagalištu Diklo na koje se, procijenjeno je, prosječno dnevno dopremi 265 tona otpada, što daje godišnju količinu od 80.000 tona ili oko 130.000 metara kubičnih otpada, uglavnom komunalnog, proizvodnog i građevinskog. Ovdje se odlaže 70 posto ukupnog otpada cijele županije, a procjenjuje se da od 1963. do sada odloženo preko 2 milijuna metara kubičnih otpada.

U ciljeve koje Plan postavlja se, uz redukciju otpada i unapređenje prakse njegova odvajanja na mjestu nastanka i unapređenje prerade komunalnog otpada. Plan predviđa i ulaganja u edukaciju stanovništva i djelovanje na ponašanje potrošača s ciljem smanjenja korištenja ambalaže ili njezinog višekratnog korištenja te odvojenog sakupljanja otpada. Predvođena je uspostava odvojenog sustava skupljanja neopasnog proizvodnog otpada u što primjerice spadaju metali, papir i staklo kako bi se oporbom dobile sirovine za ponovo korištenje te uspostava sabirališta, skladištenja i obrađivanja opasnog otpada iz kućanstva kakve su baterije, akumulatori, televizori, računala, lijekovi, boje i lakovi.

S početkom rada centara za gospodarenje otpadom, a najkasnije od 31. prosinca 2011., trebaju biti zatvorena i sanirana sva postojeća odlagališta otpada, a također se planira na svakom otoku organizirati transfer postaju za prikupljanje i selekciju otpada koji se odvozi na kopno. Plan predviđa i da se do 2025. godine organiziranim sakupljanjem obuhvate sva kućanstva u županiji, dok su danas uglavnom obuhvaćena kućanstva u urbanim sredinama. Predviđeno je i postavljanje zelenih otoka, prvenstveno u gradskim središtima, pri čemu je planirano da Zadar do 2016. bude u potpunosti pokriven sakupljanjem reciklabilnog otpada. Do 2016. bi i 60 posto županijskog prostora trebalo biti obuhvaćeno istim sustavom.

Ulaganje u novi cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji procjenjuje se na oko 456 milijuna kuna, koji bi trebali osigurati izgradnju i upravljanje Županijskim centrom za gospodarenje otpadom, izgradnju i organiziranje sustava za sakupljanje i recikliranje otpada i sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta komunalnog otpada na području županije.

Kritika agresivnim trgovinama

U tekstu Plana gospodarenja otpadom Zadarske županije navodi se kako se izbjegavanje nastanka otpada u kućanstvu temelji na svijesti građana, ali isto tako i na donošenju propisa kojima se stimulira izbjegavanje nastavna otpad u kućanstvu.

- Mnogi građani nisu svjesni niti mogu sagledati da otpad, koji bezazleno i pravilno stave u svoju kantu za smeće, stvara ozbiljne probleme u zaštiti okoliša. Kod mnogih građana u svijesti je da će netko drugi zbrinuti njihov otpad, dodaje se u tekstu Plana uz napomenu kako je potrebno motivirati građane za izbjegavanje nastanka otpada.

- Građani gotovo da nisu educirani o održivoj potrošnji. Svakodnevno se građani ipak educiraju, ali o neodrživoj potrošnji. Primjer za to su trgovine koje vrlo agresivno najavljuju koji su proizvodi jeftiniji za taj dan, ali nikada i koji su skuplji. Znaju li građani, u cilju razvoja održive kupnje, koliko pri kupnji proizvoda plaćaju ambalažu koju bacaju u otpad? Koliko moraju platiti da bi se ta ista ambalaža zbrinula kao otpad?, navodi se u tekstu Plana te se dodaje kako je potrebno planirati i provesti mjere poticanja kućanstava i trgovina kako bi se izmijenile postojeće navike vezane uz izbor ambalaže.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno