Obnova se niti ne nazire

Uz sva događanja i zub vremena atletska je staza poprilično dotrajala, a osobito tartan vapi za obnovom. Krateri i pukotine česte su na stazi. No, iz Grada Zadra doznajemo da su svi projekti zbog recesije zaustavljeni pa će se samo nastaviti na održavanju svih sportskih objekata, uključujući i atletski stadion na Višnjiku
Za brojne zadarske rekreativce, zaljubljenike u trčanje jedna od omiljenijih staza zacijelo je ona na Višnjiku, u sklopu atletskog stadiona. Do prije petnaestak godina atletska je staza bila u sklopu vojarne “Ante Banina” te namijenjena vojsci JNA, ali i vrlo rijetko civilima. Danas na atletskom stadionu vježbaju mnogi atletičari, nogometaši, odbojkaši, rekreativci, a jednom godišnje tamo se održava i spotska olimpijada dječjih vrtića.
Uz sva ta događanja i zub vremena atletska je staza poprilično dotrajala, a osobito tartan vapi za obnovom. Krateri i pukotine česte su na stazi.
I drugdje je recesija
Ivan Šola, trener AŠK-a i član Nadzornog odbora HAS-a, kazao nam je da je stadion na Višnjiku u vrlo trošnom stanju.
– Ove zime uređeno je novo skakalište zahvaljujući Gradskom poglavarstvu. Istina je da je Zadru potreban uređen atletski stadion koji je srce svakog sportskog centra. No, zbog krize realizacija novog stadiona morat će čekati neka bolja vremena, govori Šola.
Kako je trčati po raspucaloj stazi, doznali smo iz prve ruke od članova AŠK Zadar.
– Prema našim saznanjima, atletska staza na Višnjiku, od kad je napravljena nije sanirana kako bi trebala, već je samo krpana. Na mnogim su mjestima rupe od gelera sanirane, odnosno pokrpane su gumom. Podloga od tartana na stazi je ispucala te se nije mijenjala od sedamdesetih godina. Na zaletištu za skok u dalj promijenjen je tartan te je stavljena obična podloga, kazali su nam mladi atletičari. Anđelko Kecman iz Pule član je AŠK-a. Atletiku trenira pet godina, a trenutačno studira u Zadru te nam je opisao situaciju u Puli.
– Na pulskoj atletskoj stazi postojala su samo dva oštećenja tartana i odmah se krenulo u izgradnju nove atletske staze. Dok, kako vidim u Zadru sve se pukotine još uvijek krpaju. S obzirom na radne uvjete, zadarski atletičari postižu izvrsne rezultate i unatoč svemu su pri vrhu. Što se tiče financiranja, istaknut ću da Atletski klub Dinamo-Zrinjevac iz Zagreba raspolaže s deset puta većim budžetom nego zadarski atletičari, ističe Kecman, dodajući da je uistinu šteta da ovakav atletski stadion propada.
Zašto se staza do sada nije obnovila? Mladi atletičari kažu da se gradska vlast pravda općom recesijom, no i u Puli, Zagrebu i Sinju je recesija pa se ipak nađu sredstva za ulaganja u sportske objekte.
Sportski turizam
– Treninzi na atletskoj stazi su iznimno važni. Na Višnjiku treniraju sprinteri, skakači te bacači koplja i diska. Osim, što se na “Banini” održavaju treninzi sportskih klubova, često dolaze i rekreativci, ne birajući vrijeme svog treninga te se tako stvara gužva na stazi. Na ploči pored staze istaknuto je da rekreativci mogu trčati u 5. i 6. stazi, a sportaši u 1. i 2. stazi, kazuje mlada atletičarka, ističući da se zbog mnoštva rekreativaca i sportaša iz drugih klubova javlja i opasnost da netko nastrada.
– Kako bi reagirali košarkaši KK Zadra kad bi im upali na trening u Dvoranu Krešimira Ćosića? Jer, i mi bismo malo trenirali, dodaje Kecman. Ivan Šola kazao nam je da je napravljen raspored po kojem bi se trebali izmjenjivati treninzi sportaša. No, problem je što se baš ne pridržavaju rasporeda.
Zbog činjenice da na jednom mjestu vježbaju nogometaši, odbojkašice, boksači i bejzbolaši, atletičarima se nekoliko puta dogodilo da su kopljem ili diskom teškim dva kilograma gotovo pogodili nekog na stazi.
Zadar ima kapacitet za razvijanje sportskog turizma te bi se mogao ugledati na grad Pulu gdje brojni inozemni sportaši, osobito na proljeće, treniraju na atletskoj stazi.
– Svaki sportaš koji dođe trenirati na pulskoj atletskoj stazi plati dnevno 30 kuna. Naravno da ne dođe samo jedan, već ekipa od 50 sportaša koji u prosjeku ostanu u Pulu oko desetak dana. Uz to, sportaši plate i hotelski smještaj i tako se razvija sportski turizam. Sve uvjete za razvoj ovakvog tipa turizma ima i Zadar, a tome osobito pogoduje blizina ostalih sportskih objekata, kao što su zatvoreni bazen i Sportska dvorana Krešimira Ćosića, objašnjava Kecman.
Šola je dodao da su prije nekoliko godina sportaši iz Norveške, Češke i Slovačke pokazali interes za treninzima u Zadru, no nedostajalo je adekvatnih sportskih objekata, kao što su zatvoreni bazen i teretana. Za jedan sat treninga trebali su platiti dva eura.
– Zadar je specifičan i po tome što ima najmanje vjetra te je pogodan za održavanje treninga atletičara na otvorenom, kazuje Šola.
Iz Grada Zadra doznajemo da su svi projekti zbog recesije zaustavljeni pa će se samo nastaviti na održavanju svih sportskih obejkata, uključujući i atletski stadion na Višnjiku.