Uzelac: Ili spomenik ili izlazimo iz Vlade (FOTOGALERIJA)

Slika korisnika admin
srb_antifasisti_10
Adam VIDAS
Mnogi su nosili partizanska obilježja

Nekoliko tisuća ljudi iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine prisustvovalo je jučer u Srbu 68. obljetnici Dana ustanka narode Hrvatske, kako su događaj nazvali organizatori Savez antifašističkih boraca i antifašista. Obilježavanju kontroverznog događaja koji se u SRH slavio kao Dan ustanka u Hrvatskoj obiljen je govorima uzvanika, polaganjem vijenaca hrvatskih antifašista, predstavnika Općine Gračac, Donji Lapac i ambasade Republike Srbije u Hrvatskoj te vijorenjem srpske zastave, glasnim treštanjem srpske turbo folk glazbe i pojedincima s majicama s tri uzdignuta prsta na prsima i ćiriličnim natpisom «raj je gdje je rodni zavičaj, a milina gdje je krajina».

Iako se u Hrvatskoj 22. lipnja slavi kao Dan antifašističke borbe kao spomen na dan okupljanje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska 1941. godine, na skupu se jučer čulo kako je ustanak u Hrvatskoj počeo 27. srpnja 1941. u Srbu. Toj ideji priključio se i potpredsjednik Vlade RH koji je pokraj razrušenog spomenika glasno kazao kako je u Srbu ispaljena prva ustanička puška u Republici Hrvatskoj.

- SDSS i vladajuća stranka potpisali su sporazum o obnovi ovog spomenika i to je uvjet bez kojeg mi u ovoj vladi nećemo sudjelovati. Neće dugo vremena proći da će se ovaj spomenik obnoviti sredstvima Vlade RH i da će ga otvoriti predstavnici Vlade RH, rekao je Uzelac, najavljujući izlazak iz koalicije ako se to ne ostvari.

Prisutnima se obratio zastupnik u Saboru RH i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac koji istaknuo potrebu mira i suživota između Hrvata i Srba:

- Prije 68 godina povijest je s ovoga mjesta mogla krenuti u dva pravca. Mogla je krenuti u pravcu međusobnog istrebljenja i u pravcu da služimo nekom drugome ne osnovi svojega stradanja i uzajamne mržnje. Ali nije krenulo u tom pravcu. Oni koji su to htjeli ostali su marginalna pojava i u ovom kraju i u najvećem djelu Hrvatske. Povijest je krenula u pravcu vjere Srba u Hrvate i Hrvata u Srbe. Prije nepunih dvadeset godina činilo se da je stvar krenula u pravcu u kojem je mogla krenuti prije 68 godina. Ima ih danas u Hrvatskoj i susjednim državama koji vjeruju da je taj pravac još uvijek važan. Ukoliko ova zemlja želi sebe podići i učiniti ravnopravnom s drugim zemljama u ujedinjenoj Europi onda prostora za tu vrstu politike nema niti može biti.

Pupovac: Hrvatska treba više pravde

SDSS neće podržati da se teret krize svali na one koji su ga već podnijeli kroz nepošetno privatizaciju, kako je rekao u subotu Milorad Pupovac:

- Hrvatska treba više pravde, više uzajamne odgovornosti, više raspoređenosti tereta na svih koji taj teret trebaju podnijeti.

 

Pusić: Svi imamo pravo na Hrvatsku

Antifašizam nema alternativu. On jest Hrvatska, dio je našeg identiteta i bez njega nitko od nas danas ovdje ne bi bio kao što ne bi bilo ni ove zemlje, kako je u Srbu rekla saborska zastupnica i kandidatkinja HNS-a za predsjednika države Vesna Pusić:

- Ovdje smo da se podsjetimo prošlosti i odamo joj počast, da vidimo što nam je činiti danas i koje su naše međusobne zadaće i da se dogovorimo oko budućnosti. Ovakvi skupovi su važni da vidimo kuda idemo i kakve su nam snage. Svi smo mi bez obzira na nacionalnost građani Hrvatski i svi na nju imamo jednako pravo. Trenutak je da preuzmemo odgovornost za vlastitu budućnost. Odgovornost je naša zajednička jer druge zemlje nitko od nas nema.

 

Kriza smanjila broj prodanih Tita

Naivni slikar iz Zadra Jovan Aleksić i ove godine prodavao je portrete Josipa Broza Tita naslikane na drvetu. Cijena po komadu bila je 100 kuna.

- Lani sam u pola sata prodao osam komada, a ove godine samo dva. Kriza je pa ljudi slabo kupuju, kaže Aleksić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika hrvoje948
"Dana 10. travnja 1941. godine je osnovana N.D.H. u kojoj je Ante Pavelić sve vlasti i diktatorske ovlasti preuzeo 15. travnja, i dok se još nije ni okrenuo u svojoj fotelji u Banskim dvorima, Srbi iz Hrvatske već 6. svibnja 1941. talijanskim okupatorima predaju peticiju sa 100 tisuća potpisa kojom od talijanskih okupacijskih vlasti u Splitu traže aneksiju hrvatskih krajeva u Dalmaciji u kojima je srpska nacionalna manjina činila relativnu većinu stanovništva. Dana 18. svibnja 1941. je poglavnik Pavelić Rimskim ugovorima prodao talijanskim fašistima i svom gazdi i sponzoru Benitu Mussoliniju većinu hrvatske Dalmacije sa Splitom..., dok je Zadar bio pod talijanskom okupacijom i aneksijom od vremena Rapallskog ugovora kojim su jugoslavenske vlasti ove hrvatske krajeve odstupile Italiji nakon Prvog svjetskog rata. Četničke vođe u Kninu i mjestu Srbu, bivši pravoslavni pop Đujić, i četnici Torbica, Omčikus i Radenović osnovaše na dan ustanka 27. srpnja 1941. u hrvatskom mjestu Srb oružani «četnički puk», a Knin postaje četnička «metropola» srpskih pobunjenika u Hrvatskoj. Cijelu akciju srpskog ustanka su obavještajno pripremili talijanski fašisti koji su u razdoblju između 24.7. i 05.8. 1941. kamionima talijanske vojske iz N.D.H. u anektirani dio Dalmacije prebacili 18 tisuća srpskih civila kako bi se stvorio dojam da srpski civili bježe pred ustaškom represijom, koje u tim krajevima u to vrijeme nije bilo. Potom talijanski okupatori u neanektirani dio N.D.H. odnosno u sjevernu Dalmaciju ubacuju 4126 naoružanih četnika koji nakon 27. srpnja 1941. počinju s etničkim čišćenjem hrvatskog stanovništva. Primjerice, u ličkom Divoselu srpski četnici ubijaju 7 hrvatskih seljaka, u Ostrovici 5, u Kuli 30, u Metku 20 Hrvata itd. Hrvatsko nenaoružano seosko stanovništvo pred četničkim pokoljima bježi glavom bez obzira u gradove Perušić, Udbinu, Gospić i Široku Kulu. Četničke snage u obruč stavljaju Udbinu, a talijanski saveznik N.D.H. povlači svoje postrojbe talijanske II armije u Karlovac, i time pobunjenim naoružanim Srbima daju neometani prostor za etničko čišćenje. Već 28.7.1941. talijanski guverner anektirane Dalmacije iz Zadra brzojavno javlja Mussoliniju u Rim kako srpski ustanak nije uperen protiv talijanskih interesa. Dana 29. srpnja 1941. talijanska vojska okupira teritorij svog službenog hrvatskog saveznika, grad Knin, gdje Mussolinijeve vojnike ovacijama dočekuje srpsko stanovništvo, koje je većim dijelom nakon 1944. godine prešlo u partizane dok se u području Knina i Dinare protiv četnika i Talijana od 1941. borio partizanski kninski odred kojega su većinom činili Hrvati iz Knina i kninske krajine. (Nakon rata su ove hrvatske partizane u vrijeme Staljinove rezolucije Informbiroa cinkali Titu njihovi srpski «kolege» iz partizanskog kninskog odreda tako da su istinski borci protiv fašizma završili nakon 1948. na Golom otoku." Izvor:Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma
Slika korisnika jure10000
Sramota je da potpredsjednik hrvatske vlade i kandidatkinja za predsjednicu države podržavaju četnike, odnosno one koji su sve svoje potencijale usmjerili na rušenje hrvatske države. Sadašnji predsjednik Stjepan Mesić više se puta izjasnio protiv povijesnog revizionizma, ali revizija povijesti je upravo ono što nam treba. Sve što je napisano o II. svjetskom ratu od 1945. do 1990. je izmišljeno, krivotvoreno, zamagljeno, a sve s ciljem da se sotoniziraju Hrvati i da ih se time liši bilo kakvih prava; na zemlju, na državu, na jezik, na dostojanstvo. Nisu Srbi u Srbu 1941. ustali protiv fašizma, nego protiv hrvatske države, baš kao i 1991. Pa, na kraju krajeva, fašisti su ih 1941. razvozili po Hrvatskoj i naoružavali ih. Do pada Italije Srbi su u Hrvatskoj i Bosni stalno prelazili iz četnika u partizane i obrnuto, ovisno o situaciji i ovisno o prilici da se izvrše masovni zločini nad Hrvatima i Muslimanima. To je stvarna povijest, koju svi Hrvati, a posebno oni mlađi moraju znati, kako se ona ne bi ponovila i kako se ne bi dogodilo da Hrvati i četvrti put u sto godina četničku agresiju dočekaju nespremni. Uzelac je velikosrbin, baš kao i njegov brat koji je do Oluje ratovao protiv Hrvatske, samo što se on bori drugim metodama, a Pusićka je orjunašica, baš kao i njen djed, koji je odgovoran za prosinačke žrtve 1918. u Zagrebu.
Slika korisnika bodul2009
Ovaj što se žali da mu ne idu Brozove ikone triba je doniti one od Draže Mihailovića, to bi na ovakvom skupu puno bolje išlo.