Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Nove spoznaje o učestalosti javljanja anglizama u imenima tvrtki

25.07.2010. 22:00
Nove spoznaje o učestalosti javljanja anglizama u imenima tvrtki


Doprinos znanosti su nove spoznaje do kojih smo došli u svezi učestalosti javljanja anglizama u imenima tvrtki, njihova frekvencija po vrstama djelatnosti i županijama, motivaciji vlasnika za davanjem stranih imena, pretpostavke za neke buduće tvrtke, percepcija i razumijevanje građana, kaže Klobučar


Edita Klobučar magistrirala je nedavno na Sveučilištu u Zadru s temom rada “Anglizmi u imenima tvrtki gospićkoga kraja u kontekstu globalizacije”. Magistarski rad Edite Klobučar sadrži ukupno 159 stranica, te se sastoji od četiri poglavlj, a branila ga je pred Stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Sanja Čurković-Kalebić, prof. dr. sc. Danica Škara i prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović.
Neistraženost teme
Kako ste došli do odabira ove teme magisterija?
– Pojava anglizama u imenima tvrtki gospićkoga kraja je evidentna, ali još neistražena. Sama ta činjenica je bila dovoljna da se upustim u avanturu istraživanja i uspoređivanja s ostale dvije županije ove regije.
O čemu je, zapravo, riječ u Vašem magistarskom radu?
– Teoretski dio rada daje prikaz stavova poznatih znanstvenika na području globalizacije, odnosa engleskoga jezika kao svjetskog jezika, nametnutog ostatku svijeta početkom 20. stoljeća, i ostalih jezika, budućnosti nacija, identiteta i samog utjecaja engleskoga na hrvatski jezik. Napravljena je analiza tuđica u imenima tvrtki u gradu Gospiću i široj okolici iz Žutih stranica kao i usporedba istih u Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji. Obrađeno je 1778 tvrtki. Obrtni registar je poslužio za obradbu 205 tvrtki u gradu Gospiću i široj okolici. Zatim su napravljene i dvije ankete, prvom anketom su obuhvaćeni vlasnici tvrtki sa stranim nazivima, a drugom je ispitano 368 slučajno odabranih informanata s ciljem da dobijemo odgovore o motivaciji vlasnika za davanjem stranih imena svojim tvrtkama i da saznamo percepciju građana na tom području. Zatim je napravljena analiza samih anglizama po teoriji jezika u kontaktu kao i etimološka obradba. Snimljen je i vizualni materijal koji je bio nezaobilazan u pojašnjavanju ove pojave.
Dvije godine rada
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Dakle, već prije sam navela izvore: Žute stranice za Šibensko-kninsku, Zadarsku i Ličko-senjsku županiju, Obrtni registar, anketni listići, snimljeni materijal, etimološki riječnici, internet…, a za izradu rada mi je trebalo oko dvije godine.
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Doprinos znanosti su nove spoznaje do kojih smo došli u svezi učestalosti javljanja anglizama u imenima tvrtki, njihova frekvencija po vrstama djelatnosti i županijama, motivaciji vlasnika za davanjem stranih imena, pretpostavke za neke buduće tvrtke, percepcija i razumijevanje građana.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Nadam se da da.
Čime se trenutačno bavite?
– Poučavanjem srednjoškolaca i pripremom za neka moguća nova istraživanja vezana za međusobni omjer tuđica na ovom području s osvrtom na  burnu povijest ove regije.
Planovi za budućnost?
– Baviti se i dalje proučavanjem jezika na ovom području.