Nema zainteresiranih za sanaciju odlagališta kod kamenoloma Jadran

Slika korisnika valentinam
Unatoč akcijama i natječaju Grada teško se riješiti odbačenog otpada
Na području bivšeg kamenoloma Jadran je najgora situacija pa smo stoga proveli postupak javne nabave u vrijednosti 100.000 kuna za sanaciju oko 560 metara kubičnih odbačenog otpada pokraj te lokacije, no na njega se nitko nije javio. Na jesen krećemo s novim natječajem, ističe Dujela
Vedran SITNICA
Najkritičnija situacija je na području bivšeg kamenoloma Jadran

Prema neslužbenim procjenama na području Zadarske županije ima na stotine divljih odlagališta otpada od kojih mnoga predstavljaju dugogodišnji problem onečišćenja okoliša i ugroze zdravlja lokalnog stanovništva. Neki od najpoznatijih slučajeva, koji se ponavljaju iz godine u godinu, su ilegalno odlagalište otpada u okolici Bibinja i Gaženice, ilegalno odlagalište otpada u okolici Posedarja, onečišćenje park šume Musapstan te onečišćenja na području otoka Paga. No, treba imati na umu kako su navedeni slučajevi samo vrh sante leda, odnosno tek dio postojećeg stanja.

Evidentirano 27 zadarskih lokacija

Pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra, Robertino Dujela ističe kako je prema njihovoj "Evidenciji lokacija onečišćenih otpadom" evidentirano 27 lokacija.

– Na području koje pokriva Grad Zadar evidentirano je 27 lokacija onečišćenih otpadom na kojima komunalni redari kontinuirano vrše obilazak, vode zapisnike temeljem kojih jednom godišnje sastavljamo izvješće. Isto podnosimo Gradskom vijeću u sklopu Izvješća o lokacijama i količinama odbačenog otpada te troškovima uklanjanja odbačenog otpada. Kao što smo već isticali, najkritičnija situacija je na području bivšeg kamenoloma Jadran pa smo stoga proveli postupak javne nabave u vrijednosti 100.000 kuna za sanaciju oko 560 metara kubičnih odbačenog otpada pokraj te lokacije, no na njega se nitko nije javio. Na jesen krećemo s novim natječajem te se nadamo kako će i objava ovog članka potaknuti izvođače da se ipak jave na njega. Naime, kod ovakvih i sličnih natječaja učestala je nezainteresiranost potencijalnih izvođača. Istu situaciju smo imali prošle godine s natječajem za uklanjanje ruševina, ističe pročelnik Dujela.

Prema njegovim podacima, prošle godine sanirali su 3.168,57 tona otpada, u najvećoj mjeri građevinskog i glomaznog otpada, koji se najčešće na takvim lokacijama i nalazi. Od tih 3.168,57 tona otpada, 1.043,89 tona je sanirano po provedenom postupku nabave putem ovlaštene osobe (lokacija Ulica 159. gardijske brigade i djelomična sanacija lokacije južno od mjesnog groblja Bokanjac) te 2.112,00 tona u okviru Programa održavanja javnih površina putem Čistoće d.o.o., Zadar i u sklopu redovne djelatnosti Čistoće d.o.o. putem akcija prikupljanja otpada (četiri akcije) sanirano je 12,68 tona otpada.

Stalno niču nova mini odlagališta

- U prvoj polovici 2018. godine, uz redovite akcije Čistoće, Grad Zadar je u suradnji s Hrvatskim šumama-Šumarijom Zadar, Čistoćom d.o.o. i Vodovodom d.o.o. proveo zajedničku akciju uklanjanja nepropisno odbačenog otpada u šumama na predjelu Dikla, Kožina te u šumi Musapstan u kojoj je prikupljeno 57,08 tona otpada, naglasio je pročelnik Dujela.

Usprkos svemu, redovito se pojavljuju nova, mini odlagališta, na koja se automatski šalju komunalni redari.

- Komunalni redar sukladno svojim ovlastima izlazi na teren te nalaže vlasniku nekretnine na kojoj se nalazi otpad da isti ukloni u primjerenom roku. Ukoliko je riječ o deponijima na kojima nije zanemariva količina otpada rok za sanaciju može biti i do šest mjeseci. Zašto vlasnicima čestice? Iz razloga jer su sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Odluci o komunalnom redu upravo vlasnici/posjednici ti koji su dužni voditi brigu o svojoj nekretnini. Ukoliko vlasnik ne postupi sukladno rješenju komunalnog redara uklanjanje otpada preuzima Grad Zadar koji od vlasnika ima pravo potraživati trošak, pojašnjava pročelnik Dujela.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno