Crno brdo više nije rudno blago već ponovno otpad

Ni nakon punih devet godina rješenja za takozvano crno brdo u Biljanima Donjim nema, a propalo je posljednje koje se kao konačna opcija spominjalo prije nekoliko mjeseci. Radi se o 140 tona otpada kamionima dovezenog na zemljište udaljeno svega 50 metara od kuća iz propale šibenske Tvornice za preradu elektroda i ferolegura protiv kojega su se od prvoga dana bunili brojni građani iz okolnih mjesta te članovi udruge Eko Ravni kotari tvrdeći da se radi o kancerogenom otpadu.
Opasni kameni agregat
Slično mišljenje iznijela je i Europska komisija koja je zauzela stav da je riječ o potencijalno opasnom kamenom agregatu, dok su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, kao nadležnog za taj problem, tvrdili da je to neopasna troska, sve do prije nekoliko mjeseci kad je nakon provedene analize otpad okarakteriziran kao mineralna sirovina koja predstavlja rudno blago. Po sili zakona crno brdo je postalo državna imovina i u nadležnosti Ministarstva državne imovine koje je bilo na tragu rješenju. Na zahtjev Zračne luke Zadar da im tu mineralnu sirovinu daruju, ubrzo su donijeli Odluku o ustupanju mineralne sirovine Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, radi nasipavanja i proizvodnje betona i asfalta u svrhu rekonstrukcije i dogradnje na Zračnoj luci Zadar. Trebalo je još samo potpisati ugovor i krenuti u realizaciju, no do toga nije došlo, a u međuvremenu je, kako doznajemo iz Ministarstva državne imovine, crno brdo ponovno postalo otpad i samim time se vratilo pod nadležnost Ministarstva zaštite okoliša i enegetike.
– Presudom Suda Europske Unije, od 2. svibnja 2019., proizlazi da je kameni agregat odložen u Biljanima Donjim otpad, u smislu članka 3. točke 1. Direktive 2008/98, a ne nusproizvod kao što je smatrala Republika Hrvatska. Slijedom navedenog, Ministarstvo državne imovine nije nadležno za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim, već Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Ističemo kako je ovo Ministarstvo spremno pomoći Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kako bi se problem otpada čim prije riješio, na dobrobit stanovnika, ali i zaštite okoliša, stoji u odgovoru iz tog ministarstva.
Poduzeli niz aktivnosti
Ovog proljeća iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike isticali su kako su tijekom 2017. i 2018. godine poduzeli niz aktivnosti u koje su, između ostalih, bili uključeni Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo državne imovine i druga tijela te da su proveli i niz analiza.
– Na temelju provedenih analiza i dostavljenih mišljenja od Ministarstva gospodarstva, Uprave za rudarstvo od 27. travnja 2018. godine, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta od 21. lipnja 2018. godine, Hrvatskog geološkog instituta, broj 26/18, iz lipnja 2018. godine, te Dopune nalaza i mišljenja Hrvatskog geološkog instituta iz kolovoza 2018. godine utvrđeno je da troska odložena na lokalitetu Biljane Donje predstavlja mineralnu sirovinu i kao takva je rudno blago kojega je u skladu s odredbom članka 4. Zakona o rudarstvu (NN 56/13, 14/14, 52/18, 115/18) vlasnik Republika Hrvatska, odgovorili su nam tada iz Ministarstva zaštite okoliša, a njihove navode potvrdili i u Ministarstvu državne imovine.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor imaju li rješenje za 140 tona crnog rasutog otpada koje je za posljednjeg neveremena praćenog kišom i jakim vjetrom promjenjiva smjera s pijavicama zacrnilo bunare u okolnim mjestima i »začinilo« nasade u vrtovima.
Crno brdo je, podsjetimo, nastalo u vremenu od svibnja 2010. do veljače 2011. godine, kad se čistio propali šibenski TEF, takozvana Crnica. Posao zbrinjavanja otpada dobila je tvrtka MLM Group-Zagreb d.o.o. koja je temeljem privremene dozvole za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i zbrinjavanja silikomanganske i feromanganske troske od 12. lipnja 2009. za tu svrhu unajmila privatnu parcelu u Biljanima Donjim, ali se brdo jednim dijelom »izlilo« i na susjedno zemljište u vlasništvu Hrvatskih šuma. Zagrebački MLM je ovaj otpad planirao koristiti u građevinarstvu, no nije uspio u tome, a kako su sve glasniji bili stanovnici iz okolnih ravnokotarskih mjesta i Udruga Eko Ravni kotari te su se u iznalaženje rješenja da se crno brdo ukloni s te lokacije kako ne bi onečišćavalo zemljište, podzemne vode i općenito ugrožavalo zdravlje ljudi, na teren je izišla inspekcija nadležnog ministarstva koja je utvrdila da tom otpadu tu nije mjesto. Vlasniku je naloženo da ga ukloni, no u međuvremenu je ta tvrtka otišla u stečaj. Resorno ministartvo javnim je pozivom pokušalo naći tvrtku koja bi obavila posao zbrinjavanja tog otpada, zainteresirana se i pojavila, no ponovno je sve palo u vodu. Stoga je doneseno rješenje kako će država o svom trošku obaviti taj posao i ukloniti tu ekološku bombu koja je lokalnom stanovništvu već zadavala podosta muka, a od onih vidljivih u prvom redu bili su tragovi crnog praha posvuda – od bunara s vodom koju su donedavno mještani koristili za piće, do onečišćenih vrtova, rublja na sušilima, pa do respiratornih smetnji.
Brojni zdravstveni problemi
Na ovaj problem reagirala je i Europska komisija koja je u ožujku 2015. Hrvatskoj uputila službenu opomenu navodeći kako se na lokaciji u Biljanima Donjim odlaže velika količina kamenog agregata koji nastaje kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske. Istaknuli su kako hrvatska nadležna tijela taj materijal nisu klasificirala kao otpad u skladu s propisima EU-a o otpadu te upozorili kako se oko 140 tisuća tona potencijalno štetnog kamenog agregata odlaže izravno na tlo, što utječe na ljudsko zdravlje i okoliš. EK je preporučila da u skladu s pravom EU-a Hrvatska trebala uvesti mjere za zaštitu podzemnih voda i sprječavanje raspršivanja štetnih čestica u zraku, a kako to nije učinjeno, EK je u veljači prošle godine Sudu EU-a podnijela i tužbu protiv Hrvatske. U strahu od sankcija ubrzano se tražilo rješenje, no ono ponuđeno nije uspjelo preskočiti stroge kriterije EK čija je presuda sve vratila na početnu točku od prije nekoliko godina.