Svi obećavaju rezanje besmisleno velikog broja općina i gradova, istražujemo gdje je zapelo

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
PREUSTROJ ZVAN ČEŽNJA
Dok se o smanjenju broja lokalnih dužnosnika odnosno ukidanju zamjeničkih mjesta, te o planu smanjenja broja vijećnika ponešto i zna, Vladin plan povezivanja općina još je nepoznanica. A ako nije spremna ići brzo s tim planom, novi ustroj i spajanje općina moglo početi primjenjivati tek od 2025. godine
Damir ŠKOMRLJ
O planu da smanji broj lokalnih dužnosnika, ali i broj općina kroz njihovo spajanje, Vlada u svom Programu za novi četverogodišnji mandat ne govori puno

O planu da smanji broj lokalnih dužnosnika, ali i broj općina kroz njihovo spajanje, Vlada u svom Programu za novi četverogodišnji mandat ne govori puno. Tek dvije, tri rečenice u kojima se najavljuje da će se broj dužnosnika, odnosno broj zamjenika načelnika i gradonačelnika prepoloviti, a da će se broj vijećnika smanjiti za 20 posto.

Uz to Vlada tek kaže da će omogućiti funkcionalno povezivanje općina, što ni sada nije nemoguće, jedino zahtjeva volju i suglasnost stanovnika svake općine na referendumu.

I dok se o smanjenju dužnosnika odnosno ukidanju zamjeničkih mjesta kojih bi trebalo biti 634 manje, te o planu smanjenja broja vijećnika ponešto i zna, Vladin plan povezivanja općina još je nepoznanica.

Manje zamjeničkih mjesta trebalo bi donijetu uštedu, kako se sada procjenjuje, od oko sto milijuna kuna. Zamjenike bi prema novim planovi i dalje imali župani i gradonačelnici velikih gradova, odnosno gradova koji imaju više od 35 tisuća stanovnika. Po svemu sudeći neće se ukidati ni zamjenička mjesta iz kvote nacionalnih manjina.

Puno zavrzlama

Kad su u pitanju vijećnici njihov je ukupan trošak oko 80 milijuna kuna godišnje, pa ako trošak, kao i broj vijećnika, padne za petinu to će donijeti uštedu od 16 milijuna kuna godišnje. Na vijećnicima i ne treba očekivati neku veliku uštedu jer oni ne primaju plaću, nego tek naknadu od nekoliko stotina do najviše dvije tisuće kuna po sjednici ili mjesečno, ovisno o tome kako je u kojoj općini, gradu ili Županiji odredilo vijeće ili skupština.

No, ako se odluči do sljedećih izbora, koji će se održati dogodine u svibnju, smanjiti broj zamjenika i vijećnika, Vlada će morati voditi računa o nekoliko prilično važnih detalja. U slučaju izbora načelnika, gradonačelnika i župana riječ je o izravnim izborima i uobičajeno je da se kod takvih izbora bira i zamjenik.

Ako Vlada ukine zamjenička mjesta nije jasno tko bi mijenjao načelnika i gradonačelnika u slučaju kad su oni onemogućeni u obavljanju dužnosti. Ovo posebice može biti problematično kad su u pitanju gradovi i općine do deset tisuća stanovnika u kojima se bira samo jedan zamjenik. U onima s više od deset tisuća stanovnika i županijama biraju se dva zamjenika, i tu ukidanje jednog zamjeničkog mjesta ne bi trebalo biti problem jer još uvijek ostaje jedan zamjenik koji bi mijenjao, primjerice gradonačelnika, ako on ne može obavljati svoju dužnosti.

Rješenje eventualno može biti da se u zakon ugradi to se zamjenici biraju na volonterske pozicije, kako su i dosad neki od njih radili.

U tom slučaju ne bi se smanjio broj dužnosnika kakao je to Vlada najavila, ali bi se postigla željena ušteda od sto milijuna kuna. No, ako se nađe rješenje za dvojbu kako izravno birati načelnike i gradonačelnike i župane, a da se uz njih ne biraju i zamjenici, Vladin će potez natjerati brojne lokalne vlasti da mijenjaju svoje statute.

Zamjenici načelnika i gradonačelnika u brojnim lokalnim jedinicama, posebice onima koji imaju veći broj stanovnika, nisu tek pričuva za načelnike i gradonačelnike nego imaju i jasno propisane zadatke po statutima lokalnih zajednica. Taj će problem ipak biti puno lakše riješiti jer su brojne lokalne jedinice zadržale pročelnike, kako je to bilo u vrijeme dok se gradonačelnik nije izravno birao, pa oni mogu preuzeti nadležnosti koje imaju zamjenici.

Muke oko spajanja

Iako se ni iz ove zavrzlame neće biti jednostavno izvući, Vlada će puno teže provesti projekt spajanja općina tako da one budu financijski održive i da u konačnici stanovništvo na njihovom teritoriju ima bolje usluge koje bi mu trebala osigurati lokalna vlast.

Sam premijer je nedavno rekao da će se u funkcionalno spajanje općina krenuti, ali da je to proces koji će trajati. Ako Vlada nije spremna ići brzo s tim spajanjem općina, onda to znači i da će se lokalni izbori sljedeće godine održati po sadašnjem teritorijalnom ustroju, a ako će se već izabrati isti broj načelnika, malo je vjerojatno da će njihove općine odmah po tome ukidati i spajati i da će se organizirati novi izbori.

To onda znači i da bi se novi ustroj i spajanje općina moglo početi primjenjivati tek od 2025. godine kad će se također održati lokalni izbor.

Da je smanjenje broja općina ili gradova posao za kojeg je svakoj Vladi, pa i Plenkovićevoj u prvom mandatu, trebalo puno vremena najbolje govori činjenica da su od 2003. godine sve vlasti najavljivale teritorijalni preustroj, ali da nikada pred javnost nije došao nikakav prijedlog koji bi išao u tom smjeru, iako je posljednjih deset godina Hrvatska imala samostalno Ministarstvo uprave.

Plenković je u prošlom mandatu imao tri ministra uprave, Ivana Kovačića iz Mosta, Lovru Kuščevića i Ivana Malenicu koji taj posao nastavlja i u novom mandatu. Sva trojica radila su na analizi financijske održivosti 555 općina i gradova. No, svako put je završilo na tome da treba još vremena za analize i da to nije posao koji će se odraditi preko noći.

Ništa bez konsenzusa

Slične su se analize radile i u vrijeme SDP-ovog ministra uprave Arsena Bauka, ali ni on nije izašao s konkretnim prijedlogom preustroja, kao ni njegov prethodnih Davorin Mlakar u čije vrijeme je država imala 550 gradova i općina što znali da je u međuvremenu broj samo rastao, umjesto da pada. Otad smo dobili dvije nove općine i tri nova grada.

Iako iz Mlakarovog ministarstava nikada nije izašao prijedlog preustroja, izašle su neke zanimljive analize koje su pokazale da je svako četvrto radno mjesto u državnoj upravi šefovsko, ali i to da 221 općina i grad više od petine proračuna troše na plaće. No, te su analize malo toga promijenile u državnoj upravi, pa tako i na lokalnoj razini.

Dosta se stručnjaka priklanja mišljenju da se promjene neće dogoditi bez konsenzusa, bez toga da se većina političkih aktera složi oko teritorijalnog preustroja za dobrobit građana i da pristane na to da će izgubiti pokoju lokalnu jedinicu u kojoj ima vlast, ali teško je da je konsenzus moguć oko prijedloga kojeg još nitko nije iznio.

Ono što bi sadašnjoj Vladi moglo olakšati situaciju, ako je doista ozbiljna u svojim namjerama, je činjenica da je koronakriza pokazala koliko je besmislena rascjepkanost Hrvatske na općine i gradove, ali i to da će, prema najavama Vlade doći do smanjenja stopa poreza na dohodak, što znači manje novca u blagajnama na lokalnoj razini.

 
Na lokalnoj razini 1.321

dužnosnik i 8.354 vijećnika

 

Hrvatska je trenutno podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb, koji ima status županije i grada, 127 gradova i 428 općina što je ukupno 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Toliki je ukupno broj i načelnika, gradonačelnika i župana, a oni imaju 745 zamjenika, pa je na lokalnoj i regionalnoj razini ukupno 1.321 dužnosnik. Uz to, do sada se na lokalnim izborima biralo 8.354 vijećnika, ako se broj smanji za dvadesetak posto na sljedećim izborima to bi značilo oko 1.600 vijećnika manje.
O tome koliki će biti otpor tih političara koji počinju svoje karijere na lokalnoj razini, ali i prikupljaju glasove za svoje stranke na parlamentarnim izborima, ovisit će i kojom brzinom i koliko radikalno će Vlada smanjivati broj općina. Pri tome nije nevažno da najveći broj vijećnika, pa i zamjenika načelnika i gradonačelnika dolazi iz vladajućeg HDZ-a.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno