Magarci - zaboravljeni ponos Dalmacije

Slika korisnika admin
stulina_magarci
Obitelj Štulina isključivo živi od svoje farme i magaradi

Nekada je na tlu Hrvatske, kažu neki podaci, uzgajano više od sto tisuća magaraca. Gotovo nije postojalo dalmatinsko selo bez desetak ili više magaraca, a danas ih u čitavoj zemlji nipošto nema više od šest tisuća. Iako svjestan da neće značajno popraviti sliku, Damir Štulina iz Poljica Briga odlučio je pokušati vratiti tu dragu životinju na poljičko tlo. Iziritiran činjenicom da njegova djeca ne znaju što je i kako izgleda magarac, nekada vrlo čest u tom kraju, nabavio je dva, mužjaka i ženku. Ubrzo je na svijet došlo i mlado i tada se, ustvari, dogodio prijelomni trenutak. Ženka je počela davati mlijeko za koje su se zainteresirali neki mještani jer, poznato je od davnina, magareće mlijeko uspješno liječi tzv. magareći kašalj, hripavac.

- Uopće do tada nisam razmišljao o mlijeku i njegovoj ljekovitosti. Jednostavno, uopće nisam bio vođen tom mišlju kada sam nabavio ta dva magarca. Međutim, vidjevši da su ljudi počeli pokazivati interes, zanimao me stvarni učinak mlijeka na bolest pa sam odlučio eksperimentirati. Po okolnim sam selima kupio još nekoliko jedinki i, eto, priča se posljednjih više od petnaest godina zakotrljala i danas imam više od sto magaradi, rekao je Štulina. Nešto što je, dakle, startalo kao bezazlena potreba za očuvanjem tradicije pretvorilo se s vremenom u ozbiljan posao.

Kako je raslo zanimanje Štuline za zdravstvene učinke korištenja mlijeka, rastao je i broj magaraca u njegovom dvorištu pa je u dvorištu obiteljske kuće u Poljicima otvorio i Ranč "Dar-mar" koji je postao prava turistička atrakcija. Osim magaradi, dio kojih je smješten na otvorenom a ostatak u velikoj štali, Štulina ima i desetak konja, svu silu domaće peradi, ali i tristotinjak zečeva koji potpuno slobodno "bauljaju" dvorištem i znatiželjno se zavlače pod automobile. U dobrim danima, posebno za oblačnijih dana kada turisti ne odlaze na plaže, farmu dnevno posjeti i njih tisuću, a tijekom kasnog proljeća i rane jeseni, dok to još uvijek dopuštaju vremenske prilike, vrlo su česte đačke ekskurzije. Dodirivanje, hranjenje kukuruzom ili pak samo gledanje gotovo potpuno pitomih životinja inozemnim gostima totalna je egzotika, a jahanje magarca nešto je što najmlađi nipošto ne žele propustiti. Pa ipak, u ukupnom iznosu Štulina i njegova obitelj od turističkoga, komercijalnog valoriziranja svoga ranča, odnosno plaćenih ulaznica i jahanja, što se posebno naplaćuje, uprihoduju tek oko jedne desetine. Najveći dio zarade prodajom magarećeg mlijeka. Jedna litra tog mlijeka, naime, kod Štuline stoji ravno 500 kuna! Vjerojatno strašno puno, ali gazda, koji je, dakako, sam, temeljem zakona ponude i potražnje, izvisio cijenu, opravdava njezinu visinu.

- Kao prvo, za razliku od ovaca, koje daju do litre, a da o kravama, koje daju od pet do čak pedeset litara, ne govorimo, magarica daje znatno manje mlijeka. Nakon što namiri svoje mlado, ostaje do tri decilitra dnevno, a jedna magarica se godišnje muze oko pet mjeseci. Dakle, mlijeka je kudikamo manje. Uz to, uzdržavanje te životinje nije nimalo jeftino. U ovim ljetnim mjesecima za njihovo napajanje tjedno potrošim oko 50 kubika vode, a godišnje pojedu oko 10.000 bala sijena i slame težine 15 kilograma plus zob, kukuruz i mineralne soli. U konačnici, jedan me magarac godišnje košta oko 6.000 kuna, izračunao je Štulina koji neprijeporno koristi i činjenicu da je jedan od rijetkih, a na prostoru sjeverne Dalmacije i jedini, koji nudi takvo mlijeko. Do sada je proizvodio oko tisuću litara mlijeka godišnje, a, s obzirom da trenutačno ima sedamdesetak magarica, uskoro će količina znatno porasti. Inače, magarica mlado nosi 11 i pol mjeseci i odmah poslije okota ide na novu turu parenja i trudnoće pa praktički čim okoti ponovno zatrudni, a mlijeko daje prvih šest mjeseci poslije okota. Prve dane Štulina ne dira majku i mlado, u pravilu magarica brine oko jednog magara, a mužnja ukupno traje pet mjeseci godišnje.

Ipak, tvrdi, zasluge za visoku cijenu najviše pripadaju upravo njegovoj ljekovitosti. Iako bez ikakva prethodnog znanja, ali i bez dodatnih educiranja, Štulina je tek na temelju nekih starih tajni iz "bakinih apoteka" i prvenstveno vlastitog proučavanja i zapažanja došao do zaključka da magareće mlijeko liječi mnoge, a sprječava nastanak gotovo svih bolesti.

- I da sam htio, nisam se imao s kim savjetovati jer nitko, pa tako niti jedan liječnik, ovome mlijeku nije znao ništa. Stoga sam godinama eksperimentirao, zapažao i zaključivao. Magareće mlijeko uistinu je silno zdravo i koristi li se ispravno, a i recepturu sam sam propisao, učinci su više nego fantastični. U prvom je redu vrlo učinkovito kod dječjeg kašlja koji mi ovdje zovemo kukurikavac. Već za dan-dva nestaju svi simptomi. Međutim, liječi sve i svašta, pa i najteže bolesti, tumore, ali pod uvjetom da se reagira na vrijeme, dok bolest nije uznapredovala, pojasnio je Štulina ustvrdivši kako magareće mlijeko u ljudskom tijelo reagira kao vrlo snažan antioksidans koji rastavara nataložene toksične tvari na stijenkama organa i, uopće, jača imunitet pa tako umanjuje rizike od nastanka bolesti. Na pitanje može li pouzdano tvrditi je li upravo njegovo mlijeko nekome spasilo život, spremno je i bez krzmanja ispalio:

- Stotinama ljudi ovo je mlijeko pomoglo, a mnogima je ono, dakle neizravno i ja, spasilo život, zaključio je Damir Štulina kojemu se tek posljednje dvije godine počinje vraćati uloženo. A uloga je, kaže, do sada bilo prilično, oko milijun i pol kuna. Međutim, rezultati rada i investiranja se vide, obitelj sada živi isključivo od uzgoja magaradi.

 BJEŽE OD HLADA

Nesnosne ljetne žege i činjenica da tridesetak magaraca, onih predviđenih za turističku "eksploataciju" i razgledavanje, vrijeme provodi na otvorenom, unutar ograđenog korala, gotovo uopće bez hlada, već je nekoliko puta natjerala na angažman i prosvjede članova zadarskih udruga za zaštitu životinja. Međutim, Štulina je za njih imao spreman odgovor.

- Jednostavno, riječ je o tome da ni sami zaštitari ne znaju gotovo ništa o tim životinjama pa se žale a da ni sami ne znaju zbog čega. Dakako, i ja sam isprva mislio da će jako sunce, vrućina i žega smetati magarcima, ali sam se prevario. To su, ustvari, polupustinjske životinje i, vjerovali ili ne, njima baš takvo vrijeme odgovara i ne žele hlad, bježe od njega. Instinktivno ga traže isključivo kada se vrijeme mijenja, kada je sparno i pred kišu. Ovakva, uvjetno rečeno, čista vrućina njima odgovara.

 ZAŠTITA OD ČAGLJEVA

Danas manje, ali u početku, dok još nije potpuno organizirao posao i adekvatno zaštitio životinje, Štulina je nerijetko trpio velike štete koje su činili čagljevi, zvijeri nalik manjem i mršavijem vuku ili, kako se zna reći, nešto između vuka i psa, koji su u zadarskom zaleđu vrlo česti. Riječ je o vrlo krvoločnoj zvijeri.

- Uvijek bi napadali u čoporima i birali bi mlade, nemoćne magarčiće, puliće, i njihove majke. Naime, neposredno poslije okota majka i mlado šire intenzivan miris što očito privlači čagljeve koji se okome upravo na mlado i majku koji su tada nezaštićeni i nemoćni. Kolju ih ugrizima za vrat, ali ih uopće ne jedu već im isključivo piju krv. Danas, kada smo dobro zaštitili životinje, toga više nema.

 MLIJEKO ZA LJEPOTU I IMUNITET

Magarećem mlijeku od najdavnijih dana pridaju se ljekovita, ali i afrodizijska svojstva. U nekim djelovima SAD-a feminističke su skupine tražile čak i zabranu njegova uvoza jer, tvrdile su, kupanje u njemu silno pojačava ženski libido pa su zbog toga žene često zbog svog nekontroliranog ponašanja znale biti žrtve muškaraca. I Kleopatra, čuvena egipatska kraljica, navodno se redovito kupala u magarećem mlijeku koje i jest bilo tajna njezine ljepote. Najnovija pak istraživanja s indijskog sveučilišta Lucknow potvrdila su vrlo jake kozmetičke potencijale tog mlijeka koje, u obliku krema, značajno smanjuje duboke bore i usporava starenje kože. Dr. Desh Deepak s istog sveučilišta ustvrdila je kako oligosaharidi iz ovoga mlijeka imaju antikancerozna svojstva, a kao snažni imunostimulatori mogu se upotrabljavati pri liječenju bolesti koje pogađaju imunološki sustav.

Prema svojim kemijskim svojstvima upravo je magareće mlijeko od svih mlijeka domaćih životinja najsličnije ljudskome mlijeku pa, zahvaljujući svojim hipoalergijskim osobinama i probavljivosti, često uspješno zamjenjuje majčino. U 110 grama toga mlijeka ima 1,5 grama masnoće, 2,1 gram proteina, a energetska mu je vrijednost 46 kalorija.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno