Rebalans srušio glavnu mjeru antikriznog programa

Na sjednici Vlade na kojoj je predstavljen rebalans proračuna premijerka Jadranka Kosor poručila je kako će se mjere iz Vladinog Programa gospodarskog oporavka “i dalje zdušno provoditi i tu se neće odustati”. Uz napomenu kako se Vlada drži svih mjera priznala je da jednu ipak nije uspjela provesti, preusmjeravanje 640 milijuna kuna namijenjenih isplati božićnica, regresa i dara za djecu u državnoj upravi i javnom sektoru u poticaje gospodarskoj proizvodnji i naknade nezaposlenima. Ta mjera naslanja se na drugu, izmjene zakona o radu koje se također još uvijek nisu dogodile. No, samim donošenjem rebalansa proračuna Vlada je ostala od jedne od najvažnijih mjera gospodarskog oporavka koja je i u samom programu zacrtana kao prva – smanjenje državnih rashoda. Plan za tu mjeru, koja je trebala biti jedan od najjačih stupova nove fiskalne politike iz Programa, trebalo je prema prvotnoj odluci Vlade napraviti još u lipnju. To smanjenje troškova države trebale su pratiti i izmjene zakona kojim se propisuju prava korisnika proračunskog novca, odnosno kojima se ta prava smanjuju.
Međutim, Banski su dvori odgodili donošenje rebalansa ali i ostalih zakona koji su nužni za smanjenje proračunskih rashoda za kolovoz ove godine. U rebalansu se, međutim rashodi nisu smanjili nego su povećani za 898,2 milijuna kuna. No, to Vladu nije smetalo da u Programu gospodarskog oporavka na svojoj službenoj internetskoj stranici pored mjere ” smanjenja državnih rashoda” stavi oznaku – “izvršeno”, uz dodatno objašnjenje kako je Vlada 24. kolovoza u Sabor poslala prijedlog rebalansa. Za očekivati je da tako neće završiti i ostale mjere na kojima se temelji fiskalna politika, kao što su smanjenje deficita i javnog duga u srednjoročnom razdoblju. Naime, u rebalansu je i proračunski manjak povećan s planiranih 8,6 milijardi kuna na 14 milijardi kuna, a zbog novog zaduženja za 5,5 milijardi kuna povećat će se i javni dug.
Sudeći po informacijama iz Vlade, upitna je je i mjera smanjenja zaposlenih u državnoj upravi za pet posto, o kojoj se prema novim saznanjima tek treba razgovarati kako je provesti. Zasad je nepoznato i za koliko Vlada treba smanjiti broj zaposlenih u državnoj upravi jer se tek krajem godine očekuje provođenje još jedne od važnijih mjera iz programa a to je izrada registra zaposlenih u državnoj upravi. Ako se i tu bude držala plana kao i u slučaju smanjenja rashoda Vlada će sve više rastakati program i plan za njegovu provedbu koji je sama donijela. Temelje mu je već uzdrmala povećanjem rashoda u proračunu.