GRUBORI Medved: Povjerenje Hrvata i Srba preduvjet budućnosti

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Komemoracija za srpske civilne žrtve ubijene tijekom i nakon akcije Oluja
Dosta je bilo onoga što je obilježavalo odnose dvaju naroda, dviju nacija kojima je teško u Europi naći dvije sličnije. To nisu ni Česi i Slovaci, a ni Šveđani i Norvežani. To smo mi, Hrvati i Srbi, naši susjedi, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović, završivši govor stihovima pjesme »Ostajte ovdje« Alekse Šantića
HRVOJE JELAVIC/PIXSELL
Boris Milošević, Tomo Medved, Zoran Milanović i Milorad Pupovac na komemoraciji srpskim civilnim žrtvama u Gruborima

Predsjednik Republike Zoran Milanović, potpredsjednici Vlade Boris Milošević i Tomo Medved, te predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac prisustvovali su jučer u Gruborima komemoraciji za srpske civilne žrtve ubijene tijekom i nakon akcije Oluja u kolovozu 1995. godine. Predsjednik Milanović je rekao da je ova komemoracija »neka vrsta duga časti prema onome što se dogodilo prije 25 godina«, te dodao da počinjeni zločini kod njega izazivaju »moralni užas«.
- Lako je sada govoriti nakon 25 godina da za ovo nitko nije osobno odgovarao. Zna se otprilike ili skoro točno koja postrojba je bila ovdje toga dana. Prvi sam put o Grubirima čitao 1995. u New York Timesu. Šteta zbog zločina u Gruborima napravljena je i Hrvatskoj kao državi, zbog tog zločina je na Hrvatsku navučena mrlja kao na državu napadnutu u ratu. Šteta koju država sama sebi nanese je nešto što nije apsolut, država ne može biti pod svaku cijenu. Užas izaziva ubojstvo šestero nevinih starih ljudi. U ime koje proklete pravde djeluju ljudi koji su mogli ubiti nevine civile. Nakon ovoga više ništa nije isto. Ne ponovilo se, rekao je Milanović. Dodao je da je ovaj zločin kompromitirao i ugled jedne postrojbe hrvatske policije koja je »uspjela cijeli rat raditi, boriti se, izlagati se pogibelji na junački i pošten način«.

Snažna poruka

- Vrijeme je za normalno u nama što postoji u svakom čovjeku. Dobro, pitomo i naivno. Dosta je bilo onoga što je obilježavalo odnose dvaju naroda, dviju nacija kojima je teško u Europi naći dvije sličnije i s najvećim brojem dodira. To nisu ni Česi i Slovaci, a ni Šveđani i Norvežani. To smo mi, Hrvati i Srbi, naši susjedi, rekao je Milanović. On je svoj govor završio citiranjem pjesme »Ostajte ovdje« srpskog pjesnika Alekse Šantića.
Potpredsjednik Vlade Boris Milošević rekao je da su empatija i priznanje svih civilnih žrtava pretpostavka pomirenja i prestanka mržnje.
- Zakazala je policija. Zakazao je DORH. Zakazala je i javnost kad se to dogodilo. Zakazali su mediji. Javnost nije pitala, mediji nisu pisali. Zato je važno da svi mi koji smo se okupili ovdje, a pogotovo Vlada čiji sam član, pošaljemo snažnu poruku da će svaki ratni zločin biti kažnjen, bez obzira na nacionalnost počinitelja, i da će svaka žrtva biti priznata i prihvaćena bez obzira na nacionalnost, ustvrdio je Milošević. Dodao je da su on i drugi dužnosnici došli ovdje kako bi obilježili stradanja i bar malo ublažili boli ljudi.
- Da pokažemo ljudsku solidarnost, da ovdje osjete društvenu empatiju i da osjete da su priznati i prihvaćeni u državi, rekao je Milošević. On je pozvao mještane Plavnog da se vrate i da se za pomoć u povratku obrate hrvatskoj Vladi.
- Vrijeme je da mržnja prestane i da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima, samo zato što su ti drugi neke druge nacionalnosti. Samo tako možemo graditi neku bolju Hrvatsku. I to je politika ove Vlade, rekao je Milošević.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je da su i Plenković i Milanović napravili iskorak po pitanju komemoriranja žrtava nakon 20 godina.

Znamen za žrtve

- Od 6. kolovoza do početka rujna 1995. ubijeno je najmanje 24 stanovnika Plavnog i njegovih zaselaka, mahom starije dobi. Ubijeni su dok su čuvali stoku, radili poslove u polju i ležali u postelji. Ubijeni su i s rukama podignutim u zrak. Nisu bili naoružani, nisu bili vojnici, nisu mogli nikome nauditi, niti se obraniti od onih koji su došli s namjerom da ih usmrte. Ubili su ih pripadnici Hrvatske vojske i specijalne policije, rekao je Pupovac. Dodao je da su te zločine dokumentirali i Ujedinjeni narodi i hrvatsko pravosuđe, ali da za njih nitko nije odgovarao.
- Sudovi su odradili posao, ali tako da su propustili utvrditi tko je počinio zločine. Nažalost, u tome su sudjelovali i oni kojima sudska etika i moralni poziv nisu smjeli dopustiti da do toga dođe. Bilo je potrebno 25 godina da se podigne znamen za žrtve, rekao je Pupovac.
Dodao je da su Plenković i Milanović stvorili »nove politike sjećanja i nove komemorativne prakse u kojima će biti mjesta za sve stradale, neovisno o nacionalnosti i u kojima će se čuti glas osude svakog zločina neovisno o tome tko ga je počinio«.
- Da nije bilo toga, vjerojatno ova dva križa ne bi bila podignuta niti nakon 25 godina, rekao je Pupovac. Dodao je da u Plavnom danas živi oko trodesetak stanovnika, dok ih je prije 1995. živjelo njih 1720.
- Uzdat ćemo se da će se neki vratiti ovdje i obnoviti svoje domove, a mi imamo dužnost pomoći im u tome da stvore pretpostavke za dostojanstven život. Pali će živjeti u sjećanju, propali će umirati u zaboravu. Sjetimo se svih i neka im je vječni spomen koji su nedužno stradali i učinimo sve da oni, koji nisu kažnjeni, osjete barem sram zbog djela koje su počinili, rekao je Pupovac.

Spavanje na zgarištu

Potpredsjednik Vlade Tomo Medved rekao je da je »iskazivanje pijeteta svim žrtvama civilizacijski čin i važan korak u izgradnji uključivog društva«.
- Znamo da članovima obitelji žrtava nije jednostavno biti danas ovdje i prisjećati se svojih najmilijih kojih više nema. No danas su ovdje uz vas i dužnosnici Vlade, među kojima gotovo nema osobe koja u Domovinskom ratu nije izgubila najmilije. Povjerenje između većinskog hrvatskog i manjinskih naroda preduvjet je razvoja i sigurne zajedničke budućnosti. Ono omogućuje dijalog, potiče na suradnju unatoč svih naših razlika, a time učvršćuje stabilnost društva, i jača demokraciju. Građenje povjerenja zahtjevno je i politički i psihološki zbog tolikih žrtava iz prošlosti, ali je nužno zbog budućnosti, rekao je Medved.
Među prisutnima na komemoraciji bili su i nekadašnji stanovnici Grubora i Plavnog.
- Večeras ću spavati na svom zgarištu. Tu uvijek spavam kada dođem ovdje. Meni su u ratu stradali otac, baka, rođak i stric. Inače živim u Beogradu, ali vrlo rado bih se vratila ovamo kada bih se imala kamo vratiti, rekla je Milica Grubor.

Infobox (Okvir):
Matić: Zajednička misija
Izaslanik srpskog predsjednika Aleksandra Vučića za pitanje nestalih Veran Matić rekao je da se »prvi put kreira politika koja će predstavljati stabilan stalni odnos prema suočavanju s prošlošću«.
- Jako je važno da se netko tko se bavi pitanjima nestalih pojavljuje na ovakvim mjestima i sudjeluje u simboličnim gestama, komemoracijama, ali i u praktičnim komunikacijama vezanima za pronalazak nestalih i prikupljanje informacija vezanih za nestale. To je zajednička misija, rekao je Matić.

Infobox (Citat):
»Vrijeme je da mržnja prestane i da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima, samo zato što su ti drugi neke druge nacionalnosti. Samo tako možemo graditi neku bolju Hrvatsku. I to je politika ove Vlade
Boris Milošević

Infobox (Okvir):
Domovinski pokret: Povratak na stanje prije 1991. godine
Domovinski pokret ustvrdio je da je Medvedova formulaciju o većinskom i manjinskom narodu vraćanje Hrvatske na stanje prije 1991. kada su Srbi bili konstitutivni narod u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hvatskoj.
Po sadašnjem Ustavu Hrvati su suveren narod, a Srbi u Hrvatskoj nacionalna manjina, a ne manjinski narod, piše u priopćenju objavljenom na službenom Facebook profilu Domovinskog pokreta.
- Teško je govoriti o povjerenju nakon što je za vrijeme Domovinskog rata gotovo 300 tisuća ljudi protjerano sa svojih ognjišta, tisuće mučeno, silovano, zarobljeno, a više od 15.300 branitelja poginulo. Još je teže kada se zna da je tek malo odgovornih procesuirano. Domovinski pokret poziva Vladu i SDSS da svoje izaslanike pošalju i na mjesto patnje i stradanja hrvatskih logoraša u Stajićevu, Nišu i Mitrovici te da pozovu i premijerku Srbije Anu Brnabić i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da im se pridruže, poručuju iz Domovinskog pokreta.
Hrvatski suverenisti pak kažu da komemoracija ne pridonosi normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa jer se radi tek o ispunjenju uvjeta SDSS-a za sklapanje koalicijskog sporazuma s HDZ-om.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno