KORONA I ŠKOLA Razredi strogo odvojeni, pa zajedno u produženi

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Neke protuepidemijske mjere bit će nemoguće provesti u praksi
Ravnatelje osnovnih škola brine program produženog boravka koji kadrovski i prostorno bez miješanja učenika različitih razreda nije moguće realizirati. Neki razmišljaju i o organiziranju nastave u dvije ili čak tri smjene, a upitne su i slobodne aktivnosti u školi, od zbora do sportskih aktivnosti
Zadarski list/Arhiva
Kako organizirati produženi boravak - pitanje je na koje odgovor traže i ravnatelji i osnivači škola

Jedan od najvećih izazova nove školske godine organizacija je programa produženog boravka, a u ovom trenutku nema škole, ali ni osnivača, koji znaju kako formirati skupine tog programa da se razredni odjeli međusobno ne miješaju, što je glavni uvjet preporuka za održavanje nastave Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Epidemiolozi su jasno rekli da od dolaska pa sve do izlaska iz škole učenici jednog razrednog odjela ne smiju imati kontakte s učenicima drugih razrednih odjela, a takvo pravilo objeručke je prihvatilo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja te je pred škole i osnivače postavilo gotovo nerješiv problem jer nema te skupine produženog boravka koju ne čine učenici više razreda, a opće je poznato i da nemaju osnivači toliko sredstava da bi mogli krenuti u beskonačna zapošljavanja dodatnih učitelja kako bi svaki razred imao svoju skupinu produženog boravka, kao i da škole nemaju toliko slobodnog dodatnog prostora. Štoviše, postoje škole koje čak nemaju dostatnog prostora za održavanje redovne nastave pod strogim epidemiološkim uvjetima pa ravnatelji već najavljuju kako su primorani nastavu organizirati ne u dvije, nego u tri smjene, a nastavni sat skratiti ne za 5 nego 10 minuta, jer drugog načina za provedbu dezinfekcije škole nema. Takav je primjer riječka OŠ »Fran Franković«, čiji ravnatelj Marko Starčević od 7. rujna najavljuje rad u tri smjene.
- Dogovor je da prvu smjenu, koja bi počinjala u 7,30 i trajala do 10 sati, pohađaju samo učenici razredne nastave, dok će druga smjena počinjati u 11 sati i završavati u 14 sati, a treća smjena će trajati od 15 do 18,30 sati. U drugoj i trećoj smjeni rotirat će se učenici 5. i 6. te 7. i 8. razreda. Imamo 550 učenika i ako ćemo održavati socijalnu distancu, primorani smo na takav način rada. Kako ćemo riješiti program produženog boravka još ne znamo, a izgledno je da bi nam trebala još jedna učiteljica za realizaciju tog dijela, kaže ravnatelj.

Nemogući zahtjevi

Nije samo problem produženi boravak, jer učenici se miješaju i u izbornoj nastavi, kao i u izvannastavnim aktivnostima koje se organiziraju u školi, ali i u raznim projektima. Sve to, dodaje ravnatelj najveće riječke škole OŠ Srdoči, Ivan Vukić, iduće će školske godine vjerojatno biti blokirano.
- Veliko je pitanje kako epidemiološke mjere pretočiti u praksu i da djeca ne budu zakinuta. Program produženog boravka trenutno je jedan veliki problem za koji sada nemam odgovor. Pod pitanjem su i sve druge slobodne aktivnosti u školi, od zbora do sportskih aktivnosti, kao i posebnih programa poput građanskog odgoja ili Moje Rijeke, ili pak izborne nastave. Sve su to mjesta gdje se susreću učenici različitih razreda, a osnovni kriterij epidemiologa je da nema miješanja razreda. Razred je grupa, ali škola je jedna velika obitelj u kojoj je stalno prisutna fluktuacija djece u različitim aktivnostima. Vjerojatno ćemo doći do toga da dio aktivnosti zbog propisanih mjera nećemo moći provoditi. U našoj školi jedna od varijanti je prelazak iz jednosmjenskog u dvosmjenski rad, ali prije konačne odluke tu ideju moramo raspraviti na Školskom odboru i Vijeću roditelja. Koliko sam razgovarao s kolegama, dosta ravnatelja u tom smislu razmišlja kako bi se smanjio šušur u školi, jer na jednom mjestu okupiti 800 učenika to je košnica, kaže Vukić.
Predstavljene epidemiološke mjere ne da školama nisu donijele baš nikakva rješenja, već su pred njih postavile gotovo nemoguće zahtjeve, poput umijeća nemiješanja učenika te im dale autonomiju pod izlikom da je svaka škola priča za sebe te stoga nema jednoobraznog rješenja. Trenutno nema baš nikakvog rješenja, što potvrđuje i odgovor osnivača riječkih osnovnih škola, Grada Rijeke, gdje iz Odjela za odgoj i školstvo kažu da je Ministarstvo obrazovanja svoje preporuke dalo tek u ponedjeljak te stoga Grad Rijeka u ovom trenutku, u suradnji s ravnateljima osnovnih škola, radi na osmišljavanju modela po kojem će funkcionirati produženi boravci, a temeljem spomenutih preporuka Ministarstva.

Razgovori s epidemiolozima

- S obzirom na to da je jedna od temeljnih poruka Ministarstva da se skupine ne smiju miješati, to je naravno i polazište Grada Rijeke u organizaciji produženog boravka. Koncem ovog tjedna organiziran je radni dogovor s ravnateljima osnovnih škola i predstavnicima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, na kojem će se pokušati doći do optimalnog rješenja koje će zadovoljiti potrebe djece i roditelja, ali i zaposlenika škole, a sve u skladu s preporukama Ministarstva, kažu u Odjelu.
Takav sastanak, osnivača i škola, već danas će održati Primorsko-goranska županija, a odgovore na pitanja kako pomiriti zahtjeve epidemiologa i praksu, još uvijek ne znaju ni u školama čiji je osnivač Županija. Ravnateljica OŠ »Milan Brozović« Kastav, Sandra Krpan, jučer se bavila mišlju da organizira nastavu u turnusima.
- Ne znam je li to moguće s obzirom da je mnogo toga iz uputa nejasno, poput nastave u turnusima koja se negdje spominje u iznimnim slučajevima, a negdje ne. Imamo 970 učenika, radimo u dvije smjene, velik broj učenika u školu dolazi autobusom, hodnici su nam uski i teško nam je ispuniti epidemiološke mjere razmaka u takvim uvjetima. Imamo razredne odjele i od 26 učenika pa razmišljamo i o njihovoj podjeli, a najviše nas brine program produženog boravka koji kadrovski i prostorno bez miješanja učenika različitih razreda ne možemo realizirati. Vjerujem da ćemo do kraja tjedna ili početka idućeg tjedna imati neka rješenja nakon što se odrade svi dogovoreni sastanci, zaključuje Krpan.

 

Nema miješanja, a onda svi u isti autobus

Na umijeće nemiješanja učenika u školama, ali i na cijeli niz ostalih poteškoća, osvrnula se i nastavnička inicijativa Nastavnici organizirano koja upozorava da će se prema epidemiološkim uputama nemiješanja nastava izbornih predmeta u mješovitim grupama izvoditi online kroz cijelu školsku godinu, čime se čini nemjerljiva šteta.
- Iako će se izborna nastava stranog jezika i informatike odvijati online, učenici će u brojnim sredinama diljem Hrvatske na kraju svakog nastavnog dana svi sjesti u isti autobus. Nije li se moglo i tu poštovati fizički razmak, na koncu, i nošenje maski, čime bismo izbjegli nepotreban bliski kontakt i smanjili ugrozu? Kako će takve mješovite grupe, koje se s izbornim predmetom susreću prvi put u svom školovanju, profitirati od takve nastave? Prvašići s informatikom koju nam je u nasljeđe ostavila ministrica Divjak ili pak četvrtaši s izbornim stranim jezikom, susrest će se, dakle, prvi put preko ekrana računala ili jednog od za tu svrhu namijenjenih tableta, upozoravaju iz inicijative.
I nastavnici te inicijative postavljaju pitanje programa produženog boravka te kažu da je u predmetnoj nastavi neobjašnjeno ostalo koji broj učenika razred čini dovoljno velikim za podjelu na dvije skupine, što znači da će dio nastave pohađati online, kako ta online nastava ili rad na daljinu trebaju izgledati te cijeli niz drugih pitanja. Javna je tajna, kažu, da se u brojnim školskim autobusima vozi više djece no što ima sjedećih mjesta.
- Ne treba imati iluzija da će se tu stvari iole promijeniti. Osim toga, dodatne vožnje koštaju određenu svotu novca. Je li to predviđeno proračunom MZO-a? Djeca će u školama biti odvojena, ali će u nju dolaziti i iz nje odlaziti svi zajedno autobusom, kažu nastavnici.
O dopunskoj i dodatnoj nastavi, kao i o izvannastavnim aktivnostima, dodaju, nije bilo riječi. Mišljenja su i da su početak i završetak nastave za učenike u različitim terminima te korištenje odmora u razmacima od petnaest minuta vrlo zahtjevna preporuka koja uopće nije provediva u praksi te da je nemoguće učiteljima temeljem ovakve preporuke uopće složiti raspored, a da im se neki sati ne preklapaju.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno