Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Turizam je oslonac cijelom zadarskom gospodarstvu

26.08.2021. 10:42


Pozitivan trend turističkih kretanja, koji jadransku obalu prati već nekoliko mjeseci, mogao bi pasti u drugi plan zbog rapidnog porasta cijena živežnih namirnica, naročito uljarica i osnovnih žitarica te sve izraženije inflacije. Porast cijena posljedica je nepovoljnih vremenskih prilika, koje su uvjetovale smanjenje poljoprivredne proizvodnje diljem Hrvatske i svijeta, ali i pojačane potražnje Kine, čije se tržište stabiliziralo nakon šoka izazvanoga pandemijom koronavirusa.


Popunjenost kapaciteta u rujnu i listopadu
O tijeku turističke sezone, njezinom utjecaju na gospodarstvo i tekućim gospodarskim promjenama, razgovarali smo s Denisom Ikićem, predsjednikom Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar.
Turizam, koji se desetljećima razvijao i pretvorio u stihijsku masu posjetitelja, koji obalom protutnje tijekom dva mjeseca špice sezone, održava hrvatsko gospodarstvo na klimavim nogama, što je bilo vrlo očito prošle godine, kada je rapidno širenje koronavirusa s obale potjeralo sve goste. No, kad se uz tu činjenicu, u obzir uzme i stanje u drugim mediteranskim zemljama, koje su ovog ljeta imale velikih problema s požarima i poplavama, uz vrlo liberalne epidemiološke mjere, koje su na snazi u Hrvatskoj, ne čudi zašto se veliki broj turista odlučio za odmor u Hrvatskoj.
– Dosadašnji tijek turističke sezone je odličan, s obzirom na okolnosti, iznad svih očekivanja. To će vam reći i svaki objektivni turistički djelatnik. Poučeni iskustvom prošle sezone, u uvjetima pandemije prognoze za ovu sezonu bile su suzdržane usprkos najavama s glavnih tržišta, da bi na proljeće bile puno optimističnije glede mogućnosti dolazaka turista u našu županiju. Pozitivno je da su nam se turisti i u pandemiji vratili u velikom broju, usporedivo s rekordnom 2019. godinom te da je sezona do sada epidemiološki odrađena korektno, ističe Ikić, izdvojivši postignutu razinu cijena, kao i popunjenost kapaciteta u rujnu i listopadu, kao pozitivne strane dosadašnje sezone.
Kao negativne strane naveo je nedostatak kvalitetne radne snage, preopterećenost komunalne infrastrukture i nedovoljne kontrole nedopuštenih radnji u nekim segmentima turističke ponude. Kazao nam je i koliki dio gospodarskog kolača u Zadarskoj županiji otpada na turizam.


Udio turizma u gospodarskom kolaču
Ekonomski stručnjaci godinama upozoravaju kako jedan krivi korak učinjen u turističkoj industriji može imati dugoročne negativne posljedice na hrvatsko gospodarstvo te kako oslanjanje isključivo na masovni kupališni turizam ne ispunjavanja potencijale koje Hrvatska ima, naročito izvan sezone i u kontinentalnom djelu. No, na stranu s pesimizmom, ovogodišnja je sezona sve iznenadila, iako se ponuda diljem obale po ničemu ne razlikuje od godina prije pandemije.
– Ako gledamo strogo statistički, onda su gospodarstvenici iz područja djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u 2019. godini ostvarili 10,2 posto od ukupnih prihoda cijelog gospodarstva Zadarske županije. Do tog udjela ovo je područje djelatnosti došlo postupno, primjerice u 2008. godini taj udjel iznosio je tek 3,9 posto. No, to nije sve. Ako se držimo samo egzaktnih podataka koje imamo iz poslovanja gospodarstva, 2019. godina je bila rekordna godina u svakom pogledu, pa su i prihodi djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bili dotad najviši. Iznosili su 1,69 milijardi kuna ili prethodno navedenih 10,2 posto prihoda cjelokupnog gospodarstva, a broj od 3.800 prosječno zaposlenih činio je 14,0 posto svih zaposlenih u gospodarstvu. Kriza je u 2020. godini najviše pogodila upravo ovaj sektor, pa je godina završena s 1,02 milijarde kuna prihoda, s udjelom od 7,1 posto prihoda gospodarstva Zadarske županije, što označava pad prihoda od 40 posto i 3.178 zaposlenih, tj. 12,1 posto svih zaposlenih u gospodarstvu, što je pad od 21 posto, navodi Ikić te dodaje kako trenutačna turistička sezona premašuje sva očekivanja i kako se prema informacijama iz tvrtki članica Komore, financijski rezultati poslovanja ovog sektora polako približavaju onima iz 2019. godine.




Uzdanica gospodarstva
– Turistički promet je odličan, dostupan je krajem svakog mjeseca, ali na službene financijske rezultate morat ćemo pričekati do lipnja sljedeće godine. Treba napomenuti da, pored gospodarstvenika – obveznika plaćanja poreza na dobit i obveznika javne objave godišnjih izvještaja o poslovanju, prihode od turizma generiraju i brojni obrtnici – obveznici plaćanja poreza na dohodak, čiji poslovni rezultati nisu javni, odnosno zna ih samo Porezna uprava. Također, značajni prihodi ostvaruju se i u obiteljskom smještaju, a točni podaci nisu nam dostupni, procjenjivati ih se može na temelju fizičkog obujma turističkog prometa i pretpostavljene prosječne cijene smještaja, ističe Ikić.
Ono što turizam čini jednom od najprosperitetnijih grana gospodarstva je njegova multiplikativna funkcija, prema čijem se načelu dohodak ostvaren u trenutku kada privremeni posjetitelj podmiri račun za pruženu turističku uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog turističkog putovanja i boravka u turističkoj destinaciji, nastavlja cirkulirati na nižim razinama gospodarstva u još nekoliko faza.
– Turizam neosporno potiče i brojne druge popratne djelatnosti u koje se prelijeva dio prihoda: trgovinu, prodaju i najam nekretnina, građevinarstvo, uslužne djelatnosti, poljoprivredu, ribarstvo, prehrambenu industriju. Visina tog multiplikativnog utjecaja turizma na ukupno gospodarstvo predmet je brojnih studija uglednih ekonomista i još nemamo ujednačen stav o tome, kaže Ikić, te dodaje kako zadnjih desetak godina najveće prihode u sektoru turizma u Zadarskoj županiji ostvaruju najveće turističke hotelske kuće, koje često u svom sastavu imaju i druge turističke sadržaje u ponudi.


Porast cijena
Neminovna je i rasprava o recentnom porastu cijena, koji se zbog nepovoljnih klimatskih prilika i s tim pripadajućih problema u poljoprivredi, najviše odrazio na cijeni žitarica i poljoprivrednih kultura. Cijene uljarica skočile su u nebo, a i cijene kruha i mliječnih proizvoda su također više. Pojačana potražnja u ljetnim mjesecima svake se godine odrazi na cijene namirnica u Hrvatskoj, naročito na obali i otocima. Izraženi porast cijena, tako je ove godine, osim vremenskim neprilikama, uvjetovan i iznimno dobrom turističkom sezonom.
– Cijene hrane su izrazito volatilne, podložne šokovima na strani ponude, kao što su nepovoljni agrometerološki sezonski uvjeti, ekstremne suše, poplave, biljne i stočne bolesti i slično, koji se događaju periodično i ne mogu se predvidjeti i kontrolirati. S druge strane, globalni rast cijena hrane može biti potaknut i sa strane potražnje, a obično dolazi od velikih brzorastućih gospodarstava. Najbolji je primjer u tom sektoru Kina, gdje potražnja, naročito nakon što se tržište oporavilo od inicijalnog šoka izazvanog pojavom pandemije, kontinuirano raste. Kina je veliki svjetski potrošač i izravno utječe na kretanje globalnih cijena hrane, govori Ikić, te dodaje kako ne treba isključiti činjenicu da na porast cijena hrane u nas, uz gore navedeno, ima i dodatna snažna povećana potražnja uslijed neočekivano dobre turističke sezone.
– Indeks cijena hrane na svjetskom tržištu koji mjesečno objavljuje Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, pokazuje rast od svibnja prošle godine do svibnja ove godine, no i posljednja dva mjeseca stabilizaciju prema nižim razinama. To bi trebao biti pokazatelj postupnog smirivanja rasta globalnih cijena hrane, smatra Ikić, te dodaje kako se ne očekuje daljnji rast inflacije.


Uvoz radne snage
– U srpnju je godišnji rast potrošačkih cijena iznosio 2,7 posto, što je bilo najviše od travnja 2013. godine. U odnosu na srpanj 2019. godine, cijene su bile više za 2,5 posto. Inflacija je u srpnju u Hrvatskoj bila približna prosječnoj inflaciji u zemljama EU (2,5 posto). Najviše joj je u zemljama EU-a, uključujući Hrvatsku, pridonio rast cijena energije i hrane. Poželjna razina inflacije u Hrvatskoj koja stimulira gospodarski rast, kao i u eurozoni i SAD-u je oko 2 posto, stoga sadašnja razina, osobito s obzirom na njene temelje, a to su volatilne cijene hrane i energije koje su privremenog karaktera, nije monetarno zabrinjavajuća, pojašnjava Ikić i naglašava kako su najveća inflatorna komponenta unutar indeksa potrošačkih cijena bile cijene energenata, primarno cijene naftnih derivata koje su pod utjecajem kretanja cijena sirove nafte na svjetskome tržištu.
– Naime, nakon snažnoga pada prošle godine, cijene sirove nafte na svjetskome tržištu su u fazi oporavka i vraćanja na realnije razine te je prosječna cijena u srpnju iznosila oko 74 dolara po barelu. U prvoj polovini kolovoza, zabilježen je pad cijena prema razini od 70 dolara po barelu, što bi moglo značiti da je cijena u srpnju bila na ovogodišnjem maksimumu. Cijene hrane odnosno pojedinih poljoprivrednih proizvoda porasle su primarno zbog šokova na strani ponude izazvane nepovoljnim meterološkim uvjetima u Hrvatskoj i u svijetu za pojedine poljoprivredne kulture te oporavka potražnje, posebno velikih brzorastućih gospodarstava, navodi Ikić te ukazuje još na situaciju s uvozom inozemne radne snage.
– Najveće potrebe za radnom snagom u našoj županiji su u području ugostiteljstva i turizma te u građevinarstvu. Prema informacijama kojima raspolažemo, u županiji trenutno radi preko 3500 stranih radnika, što čini između 5 do 6 posto svih zaposlenih. Nedostatak radne snage je ograničavajući čimbenik rasta dominantno navedenih djelatnosti za kojima u županiji ne postoji dovoljno interesa, niti postoje potrebni profili zanimanja za navedene djelatnosti. Poslodavci su zbog nedostatka domaće radne snage prisiljeni uvoziti strane radnike, čije radne sposobnosti često nisu na traženoj razini. Zbog toga će se trend pojačanog uvoza stranih radnika zasigurno nastaviti u sljedećim godinama, zaključuje Ikić.