Ilirija i Biograd na “gluhim telefonima”?!

Grad Biograd koji (još uvijek) predstavlja drugi razvojni motor ovog područja, iza Zadra, i Ilirija kao njegov najjači poslovni subjekt, i dalje su bez usklađivanja vizija i rješenja budućeg razvoja
Grad Biograd na moru je otvorio javnu raspravu o izmjenama i dopunama svog prostornog plana:
– To smo bili dužni učiniti temeljem izmjene Zakona te temeljem izmjena i dopuna Prostornog plana Zadarske županije s kojim valja uskladiti prostorni plan Biograda, kazao nam je gradonačelnik Ivan Knez.
Najpripremljeniji i najnaoštreniji za ovu raspravu i ovog su puta u biogradskoj Iliriji, koji već dugo vremena traže uvrštenje svojih prostornih, a time i razvojnih pravaca, u plan Biograda, u čemu dosad nije bilo sklada.
Ilirija je sačinila i detaljno opremila kompletan materijal i stavila ga na diskove, koji su dospjeli i do zadarskih medija. Materijal je i u toj formi dostavljen i Poglavarstvu i Gradskom vijeću Biograda. Potpisao ga je predsjednik uprave Goran Ražnjević, ističući da je riječ o više puta isticanim i svakoj sredini koja želi u razvoj dobrodošlim prijedlozima.
U Iliriji, dakle, ne drže da se njihovi prijedlozi kose već nadograđuju i unaprjeđuju stremljenja Biograda.
Prijedlozi za hotelski i nautički razvoj
Prvi prijedlog Ilirije je da se u zoni turističko-ugostiteljske namjene područja hotela “Ilirija” i “Adriatic” dopusti proširenje – aneks hotela “Adriatic” s 80 novih smještajnih jedinica, kongresnim centrom i podzemnim garažama.
Ponovljen je odavno prisutan zahtjev da se na postojećem Teniskom centru u sklopu “park šume” dopusti gradnja modernog hotela s pet zvjezdica, sa 600 ležajeva na pet katova (s bazenima, fitnessom, konferencijskim dvoranama, teniskim terenima itd.). To bi značilo da se sadašnja rekreativna zona (R5) prenamijeni u T1 (hotel). Pozivaju se na identičan primjer gradnje također u “park šumi” u Rovinju. Idejni su nacrti već odavno poznati, a i hotel bi već imenovali – Dalmacija. Uz to ističu da bi poštovali tradiciju “park šume” i uz ovu intervenciju je i unaprijedili i osuvremenili.
Na suprotnom kraju Biograda, u zoni Primorje, traže prenamjenu iz sadašnje oznake zaštićeni krajobraz u T 2 turističko naselje luksuznih vila. Ističu da je to bilo zemljište turističke gradnje i da im je u temeljnom kapitalu, da bi sada bilo neiskoristivo čime su višestruko obezvrijeđeni.
Vraćaju se i prijedlogu da se lučica ispred hotela, koja služi u komercijalne svrhe, tako i odredi umjesto što je iz nautičkog veza naknadno prenamijenjena u – “komunalni vez”, čime ih se direktno ugrožava. Pozivaju se na to da je Ilirija 1974. ovo izgradila kao nautičku lučicu. Štoviše, da čini tradiciju jedne od prvih marina na Jadranu, tada i s čarter flotom. Traže da se uz povrat u komercijalnu namjenu i dopusti daljnja gradnja novih 100 vezova, a stvarali bi i preduvjete za pristan megajahti (Hrvatskoj nedostajući).
Isto tako i u postojećoj marini “Kornati” traže dopuštenje upravo za takvu gradnju.
Kamp Soline i imovinskopravni sporovi
Traže i uvećanje zone kampa u Solinama s pet na 15 hektara, za što tvrde da postoje osnove u tekstualnom dijelu plana ali su u nacrtima takve najave izgubljene.
Ilirija već nekoliko godina ističe ovdje navedene projekte, ali oni ne prolaze i nisu ovog trenutka niti u PP Biograda niti Zadarske županije. Štoviše, u međuvremenu u nizu postupaka, kod izmjera za sređivanje katastarskih i vlasničkih knjiga u Biogradu, došlo je do niza sudskih sporenja između Biograda i Ilirije, gdje se Biograd upisivao na zemljište za koje u Iliriji tvrde da je njihovo. Sve je to predmet sudskog sporenja, a o svemu je višekratno informirana i Zagrebačka burza na kojoj im dionice kotiraju.
Riječ gradonačelnika Ivana Kneza
– Što se tiče zemljišnih imovinskopravnih odnosa, ne postoji nikakv poseban odnos Biograda prema Iliriji ili Ivana Kneza spram Ilirije. Ja sam dužan zastupati interese Grada. Grad u izmjerama zemljišta vodi 100 sporova, a bit će ih i više. Vlast mora štititi interese grada. Da je Hrvatska pravna država, ni o kakvim sumnjama u osobne odnose ili bilo što slično ne bi se špekuliralo. Uostalom postoje sudovi i kada sud donese odluku je li određeno zemljište Ilirije ili Biograda tako će biti. Kad kažem da je Hrvatska pravna država, onda mislim na činjenicu da je neshvatljivo da se i u sudu i u katastru i u Fondu za privatizaciju izgube isti papiri iz kojih bi u protivnom sve bilo jasno, ističe Knez.
– Što se tiče primjedbi Ilirije u raspravi o Prostornom planu s kojima sam upoznat, oni su kao i svi drugi u Biogradu pozvani da ih daju. Ako ne budu zadovoljni zauzetim stavovima, imat će mogućnost prigovora koje će razmotriti Gradsko vijeće.
No postoje li već neke ocjene tih njihovih prijedloga, s obzirom da ih većina nije nova?
– Mogu kazati kako se na ovoj razini stvari ne mogu mijenjati kako Ilirija ističe ili želi, jer ako u Prostornom planu županije Soline stoje kao park šuma, ne možemo mi tu upisati hotel, već moramo poštovati plan višeg reda. Ili ako prostorni plan ne dopušta proširenje lučice, odnosno privezišta na obali, onda ni mi to ne možemo mijenjati. Kada je u pitanju teren, odnosno područje autokampa, tu smo izašli Iliriji ususret, jer se to temeljem PP županije moglo te je površina uvećana. Sada im i tu smeta prijedlog, jer su tražili obuhvat do mora i zatvaranje prilaza, dok je Biograd, budući da ima i interesente za hotel na tom prostoru, napravio parcelu uz more koja odgovara takvim interesima razvoja, zaključuje Knez.
Muke po Iliriji
U Iliriji, pak, ističu da se svi prijedlozi odnose na zemljište za koje navode da je ili u njihovom vlasništvu ili u njihovim dugoročnim koncesijama i zakupu. Tvrde da bi njihovi prijedlozi povećali i zaposlenost i ukupan turistički rezultat Biograda za 30 posto. Nabrojeni projekti značili bi i snažan investicijski ciklus od 50 do 75 milijuna eura.
Svaki pojedinačni prijedlog Ilirija je detaljno obrazložila, dokumentirala pridodajući i nacrte budućih zahvata, odnosno idejna rješenja.
Ilirija, odnosno Arsenal Holding, odnosno grupacija s temeljnim vlasništvom obitelji Tudorović, koja je slijedom preuzimanja nekadašnjeg Tekstila Zadar i Ilirije Biograd, u međuvremenu poznata i kroz Arsenal, ali i Trgovinski centar (druga faza se najavljuje otvoriti 2. listopada) u specifičnim je problemima. Naime, ako banalno gledamo njihovu situaciju, oni imaju razvojne planove i novac, ali ih ne mogu provesti. Nedavno smo svjedočili da su izgubili na natječaju za gradnju hotela uz Trgovinski centar na dosadašnjem parkiralištu, koje je kao bolji ponuditelj dobila udruga “Belafuža”. S Biogradom, s kojim su problemi znani od ranije, stvari se opet ponavljaju.