TKO JE NAJBOLJI PROIZVOĐAČ PRŠUTA U HRVATSKOJ? U Zadru dodijeljena priznanja najboljim proizvođačima

Dalmatinski pršut tvrtke Smjeli iz Dugopolja proglašen je šampionom šestih po redu Dana hrvatskog pršuta. Dodjela priznanja najboljim proizvođačima hrvatskih pršuta održana je jučer u hotelu Kolovare gdje su se okupili brojni hrvatski proizvođači pršuta, kao i predstavnici ministarstava, Gospodarske komore, Turističke zajednice, lokalne samouprave, te Klastera »Hrvatskog pršuta«.
Osim nagrada, jučer i danas planirane su brojne edukativne radionice, a danas kroz jutro bi se na Trgu Petra Zoranića trebala održati izložbeno prodajna prezentacija pršutara.
Na ocjenjivanje je ove godine stiglo deset uzoraka među kojima su zastupljeni svi zaštićeni hrvatski pršuti, a o kvaliteti proizvoda najbolje govori podatak da se posljednjih nekoliko godina na ovoj prestižnoj manifestaciji dodjeljuju samo zlatna odličja.
Okupljene sudionike ove manifestacije pozdravio je Darko Markotić, predsjednik Klastera »Hrvatskog pršuta« koji je naglasio kako je ova pandemija pokazala koliko je turizam osjetljiva grana gospodarstva.

Četiri zaštićena pršuta
– Turizam kao najbolja mogućnost plasmana naših pršuta i naše najveće tržište, svojim padom uzrokovao je i pad prodaje pršuta u Hrvatskoj. U pršutanama su ostali visjeti pršuti, a s njima i poprilični kapital koji je u njih uložen. To nas sve izlaže riziku da ovu sezonu soljenja koja je pred nama ne bude dovoljno obrtnih sredstava za novi ciklus proizvodnje, a samim time i mogućnost da kad se stanje normalizira, tržište ostane bez naših pršuta, istaknuo je Markotić i pozvao državne institucije – Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo financija da budu spremne pomoći i ovom sektoru. Naglasio je važnost zaštite proizvođača pršuta i kako četiri zaštićena pršuta – dalmatinski, drniški, istarski i krčki imaju veliki potencijal da se probiju na svjetska tržišta.
Nakon njega okupljene je pozdravio Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam i poljoprivredu koji je naglasio kako je ova kriza pokazala da je proizvođačima pršuta uz prodaju u turizmu važno imati i stabilnije prodajne kanale.
– Smatram da je potrebno ući u mrežu trgovačkih lanaca i to ne samo u Hrvatskoj, već ih iskoristiti kao izvozno-prodajne kanale na inozemnim tržištima. Također, unatoč zaštićenim pršutima iznimne kvalitete Hrvatska je još uvijek velika uvoznica pršuta, s manje od 500 tisuća komada ne podmiruje ni 50 posto vlastitih potreba, naglasio je Kovačević.
Okupljene je pozdravio Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede te istaknuo zadovoljstvo činjenicom da se među 25 zaštićenih proizvoda na razini EU nalaze i četiri hrvatska pršuta – drniški, dalmatinski, krčki i istarski te je dodao kako je ovo sektor koji je stalno u razvoju te trenutno imamo na godišnjoj razini oko pola milijuna pršuta koji predstavljaju i dio hrvatske bašine i tradicije.

Pomoć primarnim proizvođačima
– Svjedoci smo niza mjera i načina kojima je Vlada RH utjecala na očuvanje gospodarskih aktivnosti. Ministarstvo poljoprivrede je također s više mjera izvanredne pomoći prije svega utjecalo na očuvanje stabilnosti svih poljoprivrednih sektora, pa tako i svinjogojskog sektora, neraskidivog dijela pršutarske proizvodnje. Svakako treba spomenuti i novu mjeru ruralnog razvoja čija je realizacija u pripremi (Mjera M21), a odnosi se na pomoć primarnim proizvođačima koji su pretrpjeli štete u poslovanju uzrokovane COVIDOM-19 u iznosu do sedam tisuća eura i tvrtkama, prerađivačima do 50 tisuća eura. Zahtjevi po ovoj mjeri podnosit će se do kraja ove godine, kazao je Barać.
Za kraj okupljene je pozdravio i Božidar Longin, župan Zadarske županije, koja također ima dugu tradiciju proizvodnje kvalitetnih pršuta među kojima je svakako najpoznatiji onaj dalmatinski iz Posedarja. On je iznio podatak kako je na području naše županije registrirano šest proizvođača dalmatinskog pršuta koji proizvedu 30 tisuća komada, a još 10 tisuća proizvede se u kućnoj radinosti.
Inače, u sklopu Dana hrvatskog pršuta održavaju se različite radionice i okrugli stolovi tijekom kojih je cilj educirati proizvođače, potrošače, ugostitelje, trgovce te sve ostale o problematici vezanoj za proizvodnju, deklariranje, certifikaciju, financiranje iz Europskih fondova i slično. Tijekom ovih dana okupljaju se svi stručnjaci i proizvođači te se omogućava povezivanje svih sudionika u ovom dijelu prehrambene industrije.

Tvrtka Smjeli ima najbolji pršut
Pored priznanja za najbolji pršut kojega je ove godine dobila tvrtka Smjeli, dodijeljena su i posebna priznanja za razvoj pršuta i to Pašku Šimurini i tvrtki Pršut Posedarje za doprinos proizvodnji dalmatinskog pršuta te tvrtki Velt za drniški pršut.
Zlatne plakete za kvalitetu ove su godine dobili Mesnica-market Žužić, Drniške delicije Maran, Kulinova nova sela, Braća Pivac, Opskrba trade Barić, Istarki pršut Dujmović, Pršut Voštane te Bel-cro trade.

Nije bilo svadbi pa je pala prodaja
– Za mene je pršut delicija, tradicija, ljubav i izvor prihoda. Ovim poslom se bavim od 1997. godine i do sada sam već 12-ak puta bio proglašen šampionom i mislim da to dovoljno govori. Ove nagrade nam potvrđuju da smo na visokom nivou i nagrada su za naš trud i rad, rekao je šampion Vlade Prančić. Dodao je kako se njihovi pršuti suše na 16 metara visine gdje je cirkulacija zraka malo veća te je manje vlage pa je i to bonus.
Osvrnuo se na ovu godinu koja je za sve proizvođače bila izazovna te rekao kako ove godine nije bilo ni svadbi ni velikih fešti, kao ni turista te je prodaja pala, ali vjeruje kako će iduće godine biti bolje.

Priznanje tvrtki Pršut Posedarje
Posebno priznanje dobila je i tvrtka Pršut Posedarje, odnosno Paško Šimurina. Njegov sin Drago bio je na dodjeli nagrada te je pojasnio kako je njegov otac počeo s proizvodnjom pršuta još 1970-ih godina, a sada ima 80 godina i još je aktivan.
– Prvo je krenulo sa zadrugom Posedarje koja je među prvima u Hrvatskoj krenula. Potom smo nastavili proizvoditi u našoj obiteljskoj pršutani. Mi pršute proizvodimo prema tradicionalnom receptu. Solimo ih samo morskom soli, stavljamo ih pod piz, pa na dim. I Bura i jugo imaju veliku važnost jer jugo daje vlagu, a bura suši, rekao nam je Drago Šimurina dodavši kako njegov otac i dalje planira raditi pršute. Što se tiče sirovine nabavljaju je iz Mađarske ili iz Hrvatske. Sve proizvedeno prodaju u Hrvatskoj te ništa ne ostaje za izvoz. Dodaje kako ljudi najčešće kupe cijeli pršut, iako ima onih koji kupuju i narezani.
– Što se tiče proizvodnje godina je bila dobra, ali ove godine nije bilo ni svadbi ni krštenja i bilo je malo teže, ali nadam se da će biti bolje, rekao je Šimurina.

PROIZVODNJA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI
Župan Božidar Longin iznio je podatak kako je na području Zadarske županije registrirano šest proizvođača dalmatinskog pršuta koji proizvedu 30 tisuća komada, a još 10 tisuća proizvede se u kućnoj radinosti