Tajna u uravnoteženom dječjem jelovniku

Najviše se promijenio stav prema hrani. Naime, veoma je bitno djeci pojasniti neke stvari kako bi zavoljela i prihvatila zdravu i uravnoteženu prehranu. Djeca obično ne vole jesti određenu hranu kao što je blitva, međutim, kad se djeci pojasni zašto je blitva dobra i zašto je trebaju jesti, odmah i oni drugačije razmišljaju, kazala je ravnateljica Ana Dunatov

Promicanje zdrave prehrane od najranije dobi veoma je bitno za djecu pa se tako i u dječjim vrtićima nastoji promicati zdrava i raznovrsna prehrana. U razgovoru s Anom Dunatov, ravnateljicom Dječjeg vrtića “Sunce”, doznajemo što jedu djeca u vrtićima te koliko se prehrana u dječjim vrtićima promijenila u zadnjih desetak godina.
Novi prehrambeni standardi
 – Prehrana u dječjim vrtićima se uvelike promijenila u zadnjih deset godina, a to je program koji će se dalje mijenjati i dorađivati jer će se uvijek težiti prema boljem. Najviše se promijenio stav prema hrani. Naime, veoma je bitno djeci pojasniti neke stvari kako bi zavoljela i prihvatila zdravu i uravnoteženu prehranu.
Djeca obično ne vole jesti određenu hranu kao što je blitva, međutim, kad se djeci pojasni zašto je blitva dobra i zašto je trebaju jesti, odmah i oni drugačije razmišljaju, kazala je ravnateljica Ana Dunatov.
Osnovne prednosti novijih prehrambenih standarda i jelovnika su: prehrana se temelji na cjelovitim žitaricama, sezonskom voću i povrću, u jelovnike se uvode nove vrste mahunarki, u skupini mesa prednost se daje mesu peradi, teletine i janjetine, skupini mlijeka i mliječnih proizvoda naglasak je na fermentiranim mliječnim proizvodima te je određen minimalni udio mliječne masti za pojedinu dob.
Izvori masti bogati su nezasićenim, a siromašni zasićenim masnim kiselinama (maslinovo, bučino, repičino ulje), a kao namazi se koriste margarin i maslac.
Prilikom pripreme jela koristi se svježe začinsko bilje, a u smjernice su uključene i preporuke o adekvatnom unosu vode te je veća uključenost roditelja.
 – Važno je reći da se u sadašnjim programima radi na način da se organiziraju razne radionice u kojima se djeci objašnjava koje namirnice je dobro jesti, a koje nije, zašto trebaju jesti povrće i voće. Tako smo nedavno imali malu manifestaciju “Dani kruha”, a djeca su sama mijesila i pekla kruh.
Naravno, ne smije se niti jednu hranu kategorički braniti jer na taj način se postiže kontraefekt i još veću želju kod djece, a povremeno se treba dopustiti neke slatkiše, tako djeca u jelovniku jednom tjedno imaju kolač.
Trenutačno se trudimo da za djecu u budućnosti ipak bude izbora, jer ako neku hranu apsolutno ne vole, voljeli bismo da mogu birati između nekoliko jela ili priloga. Pošto imamo osam objekata, to je teško ostvariti, ali nadamo se da ćemo i to u skoroj budućnosti ostvariti. U nekim objektima smo postigli da se djeca sama poslužuju i sami uzimaju količine jela te kada skupimo potrebnu opremu, to ćemo postići u svim vrtićima, ističe Dunatov.
U dječjim vrtićima se rade jelovnici pod državnim pedagoškim standardom; djeca koja su u vrtiću u desetosatnom programu trebaju jesti četiri obroka, djeca koja su pet sati u vrtiću trebaju jesti dva obroka, dok djeca koja su u programu predškole, do tri sata dnevno ne moraju imati obrok.
Viša medicinska sestra je odgovorna za sastavljanje jelovnika te se brine da prehrana bude što raznovrsnija, da se jela ne ponavljaju često, da se jede puno kuhanog i puno povrća. Također se pazi na nutritivne vrijednosti hrane, kalorijske vrijednosti te sastav hrane koji obuhvaća zadovoljavajuću količinu masnoća, ugljikohidrata i bjelančevina.
Nutritivne tablice
Prema riječima Ane Dunatov, nekoć su djeca morala pojesti mrsku hranu, a djecu se nije educiralo zašto je potrebno da jedu takve namirnice. Općenito se najviše promijenila metodologija rada, a što se tiče namirnica, nekoć su se često na tanjurima nalazile hrenovke i neke namirnice koje su se brzo pripremale te kuhinje nisu bile toliko dobro opremljene kao danas.
U programu Ministarstva zdravstva navode se preporuke za dnevni unos energije i nutrijenata u dječjim vrtićima, vrijeme serviranja, preporučeni broj obroka ovisno o duljini boravka i preporučena učestalost unosa različitih skupina namirnica. Dane su i tablice koje navode preporučene namirnice unutar jedne skupine. Preporuke za unos energije i nutrijenata vrijede za normalno uhranjenu i umjereno tjelesno aktivnu djecu. Prema preporukama najmanje 50% unosa trebaju osigurati namirnice životinjskog podrijetla kako bi se osigurala sve esencijalne aminokiseline.
Istaknuta je donja granica za unos masti, budući da se preporuke za smanjenje unosa masti koje vrijede za odrasle ne smiju primjenjivati kod djece. Unos jednostavnih šećera treba svesti na minimum, a preporuka Ministarstva zdravstva je da bi unos energije jednostavnim šećerima, izuzev laktoze, trebao biti manji od 10%. Hrana čija je upotreba u dječjim vrtićima navedena kao nepoželjna je ona koja najčešće izaziva alergijske reakcije te hrana bogata “lošim” mastima i jednostavnim šećerima. Spomenuti su i light-mliječni proizvodi jer u prehrani djece restrikcija unosa masti i energije nije preporučljiva.
 – Što se tiče pretile djece, mi imamo jedno do dvoje pretile djece na broj od 800 djece, a kod takvih slučajeva bitan je rad i koordinacija s djecom i roditeljima. Pretila djeca jedu jednaku hranu kao i ostala, samo im se možda smanjuje količina tjestenine ili krumpira. Djeca ne smiju biti na dijeti i sve da roditelji zahtjevaju takvu mjeru, mi je nećemo ostvariti, ali se razgovorom i nekim mjerama može iskoordinirati da pristup i aktivnosti djeteta budu jednake i u vrtiću i doma. Djeci se nalaze neke zabavne fizičke aktivnosti koje im mogu pomoći. Nažalost, danas je život veoma ubrzan pa tako mladi roditelji slatkišima trenutačno liječe probleme i nezadovoljstvo ili na taj način nagrađuju djecu, a događa se i da rade do četiri-pet sati i treba im vremena da skuhaju ručak, a zatim djeci u međuvremenu daju slatkiše i grickalice. Roditelji zbog neznanja pribjegavaju takvim situacijama, kazala je ravnateljica Dunatov. Najbolji savjet za roditelje je da oni trebaju osigurati raznoliku prehranu visoke nutritivne vrijednosti, a djetetu treba prepustiti konačnu odluku o vrsti i količine hrane.