Bolji status učitelja za razvijeno društvo

Ako pogledate najrazvijenije zemlje Europske unije, vidjet ćete da su znanost i obrazovanje u središtu društvene brige, a nastavnici su dobro plaćeni, visoko cijenjeni i poštovani građani, objasnio je Igor Radeka i dodao da je dobar status nastavnika u temeljima razvijenih društava

Igor Radeka, izvanredni profesor Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru, izabran je 25. rujna ove godine za potpredsjednika Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te zamjenika predsjednika Sindikata, čiji su članovi zaposlenici u sustavu visokog obrazovanja.
– Posebno mi je zadovoljstvo što su me članovi Velikog vijeća tajnim glasovanjem između četiri kandidata izabrali na ovo mjesto jer je to čin priznanja mome dosadašnjem Sindikalnom radu i sindikalnom radu na Sveučilištu u Zadru. Uloga sindikata vrlo je važna za sazrijevanje cjelokupnog društva. Između ostalih poslova, naš sindikat s Vladom utvrđuje standarde rada u znanosti i visokom obrazovanju, kao i javnim službama. Tako smo 4. listopada ove godine potpisali novi temeljni kolektivni ugovor za javne službe u trogodišnjem trajanju, kojim smo u ovo recesijsko vrijeme sačuvali većinu stečenih prava zaposlenika. Završili smo pregovore i oko novog granskog kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, koji bi uskoro trebao biti potpisan, rekao je Radeka i dodao da se sindikat bori za poboljšanje statusa obrazovanja u društvu jer, kako je rekao, razvoj suvremenog društva zavisi od znanosti i obrazovanja.
Ispodprosječne plaće
Radeka je rekao da plaće zaposlenih u sustavu znanosti i obrazovanja i dalje zaostaju za prosječnom plaćom u zemlji. Dodaje da su dobro organiziranim štrajkovima, među kojima su prvi proveli u studenom 2006. godine s partnerskim sindikatima iz osnovnog i srednjeg obrazovanja, a drugi sa sindikatima iz svih javnih službi u svibnju 2009. godine, postigli sporazume s Vladom kojima se precizira dinamika sustizanja tog zaostajanja.
 – Ako pogledate najrazvijenije zemlje Europske unije, vidjet ćete da su znanost i obrazovanje u središtu društvene brige, a nastavnici su dobro plaćeni, visoko cijenjeni i poštovani građani, objasnio je Radeka i dodao kako je dobar status nastavnika u temeljima razvijenih društava.
Temelj razvoja, prema njegovu mišljenju, ulaganje je u obrazovanje i u razvoj tehnologija. To, kaže, nije trošak nego najsigurnija investicija u budućnost.
Igor Radeka osvrnuo se na primjenu Bolonjskog procesa u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, za koju smatra da pokazuje niz slabosti. Sustav visokog obrazovanja prenapregnut je, kaže, a zaposlenici, nastavno i nenastavno osoblje, preopterećeni su. Nastavnici, dodaje, vrlo često imaju prekovremenu nastavu, koja često ostaje neplaćena i onemogućuje kvalitetan znanstveni rad. Velika opterećenja u nastavi i na drugim poslovima poseban su problem mladim kolegama asistentima koji se zbog nastave i ostalih zaduženja nerijetko ne mogu dovoljno posvetiti vlastitom znanstvenom napredovanju, čime dovode u pitanje i opstanak u sustavu.
– U sindikatu smo ljetos proveli anketu među našim članovima na sveučilištima o kvaliteti primjene Bolonjskog procesa. Obrada rezultata je u tijeku, ali već na temelju analize prvih rezultata može se istaknuti da većina smatra kako velike promjene koje su pokrenute Bolonjskim procesom u hrvatskom visokom obrazovanju još uvijek nisu dovele do konceptualnog pomaka prema strategiji “student centered learning”. Bolonjski proces podrazumijeva individualizaciju rada sa studentima. No rezultati ankete pokazuju da su do sada provedene promjene dovele do formalizacije procesa, koju ne prati u odgovarajuće unapređenje kvalitete rada, rekao je Radeka.
Osim toga, dodao je, također nije postignuta mobilnost studenata i nastavnika i ostalih sudionika procesa. Zbog promjena izazvanih Bolonjskim procesom sindikat se zalaže za utvrđivanje drugačijih kriterija normiranja rada u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, što je pretpostavka poboljšanja postojećeg stanja. U tom su pogledu s Vladom postigli određene dogovore.
Neuspješan Bolonjski proces
– Među brojnim problemima koji otežavaju kvalitetniju provedbu Bolonjskog procesa posebno se ističe manjak zaposlenih i neodgovarajuća opremljenost sveučilišta (mada su određeni pomaci u tom pogledu učinjeni). Pretpostavka poboljšanja postojećeg stanja je i pravna integracija sveučilišta (što za Sveučilište u Zadru i kasnije osnovana sveučilišta u Dubrovniku i Puli nije problem jer su pravno integrirana), ali je veliki problem za četiri najveća i najstarija hrvatska sveučilišta. Poseban problem je i nepostojanje sveučilišnih kampusa. Naime, prema Bolonjskom procesu student bi trebao biti u mogućnosti u većoj mjeri sukreirati svoj studij, pri čemu ne bi trebao biti ograničen ponudom vlastitog fakulteta. No bez pravno i fizički integriranih sveučilišta to je teško moguće, objasnio je Radeka. Veliki problem je, kaže Radeka, i nepripremljenost tržišta rada za zapošljavanje prvostupnika, što je dovelo do toga da Bolonjskim procesom nije skraćeno nego zapravo produljeno trajanje studija. Unatoč trendu povećanja proračunskih sredstava za sustav znanosti i visokog obrazovanja istovremeni brži rast broja studenata u naravi dovodi do smanjenja sredstava po studentu. Radeka kaže da konačno nema nikakve sumnje da, bez obzira na navedene kao i druge probleme, poboljšanje Bolonjskog procesa u Hrvatskoj u znatnoj mjeri zavisi i od samih sveučilišta i načina upravljanja njihovim resursima. Potencijali sveučilišta, smatra on, posebno će doći do izražaja nakon primjene “lump sum” sistema financiranja, tj. cjelovitog prijenosa godišnjih financijskih sredstava iz proračuna na sveučilišta nakon čega ona samostalno usmjeravaju vlastiti razvoj. Budućnost Bolonjskog procesa zavisi o rješavanju navedenih problema.

 SINDIKALNA TVRTKA

Igor Radeka je rekao da je sindikat zajedno sa sedam drugih sindikata osnovao tvrtku koja će raditi na stambenom zbrinjavanju članova sindikata po povoljnijim uvjetima od tržišnih.