Jedan posto svijeta i dva posto Europe

Na Danima hrvatskog turizma ministar Bajs postavljao je pitanje: Je li Vlada smatra da je turizam bitan i odgovarao potvrdno ilustrirajući to primjerima, no problem je što je sam postavljao i odgovarao na pitanje – Umjesto “što turizam Hrvatskoj znači” odgovorili smo na pitanje što mi svjetskom turizmu značimo – Od početka svjetske ekonomske krize Hrvatska je sa 1,9 dorasla do 2,3 posto europskog turizma

Na 15. Danima hrvatskog turizma doznali smo među ostalim da smo sa 51 milijun noćenja uzeli 7,28 milijardi eura u 2010. godini (od čega je stranih 6,3 milijarde, a ostalo od domaćih gostiju). Turizam prema tome čini 8,3 posto BDP-a izravno, ali neizravno stvara oko 15 i više posto BDP-a. Priopćio je to koordinator izrade Strategije razvoja hrvatskog turizma dr. Siniša Horak iz Instituta za turizam.
Turizam donosi više
 Time je bitno korigirana prethodna i za Hrvatsku službena procjena o 6,2 do 6,3 milijarde eura prihoda. Nju je dala Hrvatska narodna banka metodologijom kombinacije službenih podataka o komercijalnom turizmu Državnog zavoda za statistiku umnoženom anketom (izlaznom) o prosječnoj potrošnji turista. Ovaj podatak korigiraju međunarodne metodologije. Ne ulazeći u sve finese pojašnjenja kažimo da se ovdje pribraja i efekt domaćeg turizma (oko milijardu eura) kao i zbraja ono što se u statistici vodi kao komercijalni, ali i tzv. nekomercijalni turizam (jer i on vrti novce, drugačije i moguće manje, ali ih – vrti). Još kad bi, kažu neki, izračunali istinsku proporciju sive ekonomije u turizmu i ugostiteljstvu i svemu što se oko njih vrti, bilo bi toga i više.
Povod je to za kazati riječ-dvije o statističkom i statičnom, na knjigovodstvene podatke u turizmu i ugostiteljstvu registriranih firmi oslonjenom procjenjivanju turizma. I onom drugom, odnosno obuhvatnijem. Svaka zemlja u EU i svijetu ima ta dva izračuna, dakle onaj konzervativni koji nam kaže da je turizam donio oko osam posto BDP-a i ovaj drugi koji kaže da je to ipak bitno više, odnosno preko 15 posto.
Što turizam Zadarskoj županiji znači
Isto se može primijeniti na Zadarsku županiju. Najčešći konzervativni podatak koji imamo dobijemo kroz sustav HGK kada konstatiramo da je turizam na oko 5 do 7 posto. On se dobije zbrojem prihoda ili novostvorene vrijednosti tvrtki i to isključivo trgovačkih društava registriranih u turizmu i ugostiteljstvu. Pa onda na to dodajmo obrt, trgovinu, promet, igre na sreću, prodaju goriva, cestarine, prihode zračne luke, nekretnina, graditeljstva, do prometa u bankama ili kockarnicama i da ne nabrajamo što sve ne.
Nemamo konkretnog izračuna čak niti procjena. No nesumnjivo je moguće kazati da ako je u Hrvatskoj turizam zaslužan za preko 15 posto BDP-a, onda je u Zadarskoj županiji u najmanju ruku skrivio preko 35 moguće i 40 posto. Uostalom uzmimo banalan podatak da je Zadarska županije tri posto Hrvatske u većini parametara. U turizmu je 13 posto ili preko četiri puta više. Kad bismo pak ovdje pokušali iskazati i efekte sive ekonomije, nedvosmisleno bismo mogli zaključiti da se golemi dio nje vezuje uz turizam. Od nelegalnog obavljanja legalno dopuštenih poslova do onih zabranjenih poput prostitucije ili narkobiznisa.
  Budućnost
Naravno da se osim naznaka očekivane ovdašnje budućnosti govorilo i o svjetskim parametrima. Turizam koji je u svijetu četvrta privredna grana ovdje je moguće ne prva (jer bi po svemu to ispala trgovina), ali sigurno iznad četvrte.
Europa prema svim predviđanjima čeka pad udjela u svjetskom turizmu koji bi se do 2020. trebao udvostručiti, ali na njenu štetu. Bitan je, dakle svjetski podatak o udvostručenju turizma u sljedećem desetljeću. Hrvatska je dio Europe u kojoj se očekuje pad u relativnim iznosima, dakle puno manje ubrzanje od onog koje će bilježiti daleke destinacije. U tom padu posebno se tretira pad – Mediterana. Mnoga topla, štoviše, trajno topla mora postat će dostupnija i turistički “nabildana”. Skandinavija ili slične destinacije neće toliko padati u toj novoj konkurentskoj utakmici koliko Sredozemlje. Ipak – iznimke su prema svim predviđanjima – Hrvatska, Crna Gora i Turska koje će – rasti.
Zadarska županija i perspektive
Naravno da je na nama da sada sagledamo Zadarsku županiju u istim trendovima. Dakle, ako će Hrvatska rasti koliko će to slijediti ili pretjecati Zadarska županija. Možemo pokušati “čarati” temeljem prethodnih podataka pa kazati da je Hrvatska u deset godina imala izniman rast, a Zadarska županija u prosjeku – najveći (ove je godine iznad nje rast imala samo Istra, a većinu godina Zadarska je bila najbržerastuća). No to je ipak samo “čaranje” jer moramo uvažiti to da je Hrvatska bila na dnu za i jedno vrijeme nakon Domovinskog rata, odnosno agresije te je bilo o normalno da ima rekordan rast jer je krenula od malih brojki. Isto to još izrazitije vrijedi za Zadarsku županiju koja je prema nekim drugim dijelovima Hrvatske bila na dnu dok se tamo vrtio kakav takav turizam. Pa su joj i stope bile velike. Ono što se definitivno zna je da Zadarska županija ima prostor za nove investicije. Ako krenemo samo od obalnog odmorišnog turizma, onda je ovdje čak 1.200 kilometara obalne crte zahvaljujući razvedenosti ovdašnjeg akvatorija. Zna se i da ovdje tek treba napraviti bitnu preinaku u vrstama smještaja, dakle dobiti veći broj hotelskih kapaciteta koji imaju najdulju sezonu. Sada na području Zadarske županije dominiraju oblici smještaja s najkraćom sezonom – privatni smještaj i kampovi. Ilustracije radi – Zadarska županija ima ukupno znatno više gostiju i noćenja od recimo Dubrovačko-neretvanske. No zahvaljujući srpnju i kolovozu kada se napušemo, dok Dubrovnik i tamošnji hoteli prebiju ovdašnje brojke u ostalim mjesecima. Zadarska županija ipak nešto čini na širenju sezone pa smo tako ovog ljeta i u lipnju imali više turista od Dubrovačko neretvanske županije. Širenje sezone je trajna zadaća ovdje nedovoljno iskorištene, a vezuje se uz gradnju hotela, posebice se ističe potreba gradskih hotela u Zadru te novih sadržaja i ponude koja je ovdje obilna (nacionalni parkovi, širina prostora, aktivni odmor, kulturna ponuda…). U trendu razvoja ruralnog i zaobalnog turizma držim neupitnim da je prostor Ravnih kotara kao poluotok iz kojeg je s bilo koje točke za 10 minuta dostupno dva-tri mora, i koji ima najveći nedovoljno iskorišteni potencijal poljoprivredno prehrambene autohtone proizvodnje dobitna kombinacija idućih godina. Blizina Velebita, Zrmanje, Une, Like daje tome dodatnu zanimljivost i raznovrsnost.
 Dakle, ako je Hrvatska iznimka u predviđanjima rasta turizma na Mediteranu, valja vidjeti zašto to Svjetska turistička organizacija misli. U tom sagledati kakav se parametar može povući na Zadarsku županiju.
 I, naravno, kao što Hrvatska na sve to može računati uz – investicije one su nasušno potrebne Zadarskoj županiji. No tu se postavlja najsloženije pitanje – kakav turizam nam treba. Onaj koji služi boljem životu domaćeg stanovnika je ključan odgovor, a ne onaj koji služi oplođivanju stranog kapitala na ovdašnjem nepotrošenom resursu prostora. To je posao nacionalne, regionalne i lokalne samouprave o kojem smo na ovim Danima hrvatskog turizma najmanje čuli.

Jači od Francuza?!

Kada je u pitanju prozivanje bilo je i njega – Bajs je bio odrješit, a u toj je odrješitosti kazao i to da svjetska turistička velesila – Francuska kao broj jedan u turizmu i mala Hrvatska imaju i neke opreke. Naime, na konstataciju da smo nitko i ništa jer Francuzi imaju malo više ili isto obale kao mi, a uberu 50 milijardi eura, a mi svega sedam milijardi, nije ostao dužan.
– Da, ali Hrvatska po stanovniku ubere tri puta više od Francuza, odnosno naš je prihod po turistu 50 posto veći!
 Ono za što nije bilo previše vremena, ali nam je svima jasno je da siromaštvo i slabost svega ostalog u državi valja gledati povezano s turizmom. Iz takvog je gledanja jasno da turizam Hrvatskoj znači neusporedivo više nego, recimo, Francuskoj ili Njemačkoj, Italiji i sl. U tom se smislu potvrđuje kako je turizam ipak najkonkurentnija grana ovdašnjeg gospodarstva.
No slabost svega ostalog favorizira i čini vidljivim značenje turizma, ali samo do određene granice jer za daljnji prijelaz treba imati snažno gospodarstvo u cjelini i dobro uređeno društvo.

Ciljevi

Dr. Siniša Horak imao je najznačajnije izlaganje predstavljajući učinjeno i planirano u Strategiji razvoja turizma RH koju Institut za turizam upravo radi, a radit će se do kraja iduće godine. Temeljni ciljevi su definirati kakav turizam želimo i u kojim tržišnim nišama, gospodarenje prostorom kao resursom na dugu stazu, smanjiti sezonalnost te odrediti zadatke nositelja javne vlasti. Cilj je novi duh i vizija u cilju boljeg života ovdašnjih ljudi i cijele Hrvatske.

Dva promila košta – 15 posto daje?!

Turizam je potvrdio da ostaje najkonkurentniji dio ovdašnjeg gopodarstva jer svoj doprinos od 15 i više posto BDP-a ostvaruje s udjelom u proračunu RH od 2 promila?! S tim da je ministar Damir Bajs pred izbore kazao da je za svog mandata povećao za 70 posto sredstva koja Hrvatska izdvaja da bi bila snažnija u turizmu. Turizam, reklo bi se na kraju, Hrvatskoj više daje nego ona njemu, kada su u pitanju službene strukture.