To je knjiga koja precizno opisuje ono što se u Vukovaru, simbolu našeg Domovinskog rata, točno događalo, primijetila je Ana Janković Čikoš, voditeljica razgovora
U Zagrebu su upravo završeni 32. zagrebački književni razgovori čija je tema ove godine bila “Rat u književnosti – književnost u ratu”. Predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač je već na otvorenju istaknuo kako su svoja iskustva o ratu prije 20 godina u različitim žanrovima zabilježili i hrvatski književnici. Zagrebački književni razgovori ove su godine organizirani u prigodi 20. obljetnice hrvatske neovisnosti, a sudionike međunarodnih književnih razgovora u ime Ministarstva kulture RH pozdravila je Dubravka Nemec.
Rat izmiče interpretaciji
Na Zagrebačkim književnim razgovorima, osim hrvatskih književnika i teoretičara (Božidar Petrač, Tomislav Marijan Bilosnić, Ante Stamać, Sanja Knežević, Alemka Mirković – Nađ, Sanja Nikčević i Lucija Šarčević), sudjelovali su književnici i stručnjaci iz Makedonije (Venko Andonovski), Slovačke (Michal Babiak, Oliver Bakoš), Italije (Gio Ferri), Portugala (ManuelFrias Martins), Njemačke (Rainer Grübel), Cipra (Christos Hadjipapas)) i Francuske (Cécile Oumhani).
Od 20. do 23. listopada mogla su se čuti izlaganja petnaestak hrvatskih i međunarodnih teoretičara književnosti, filozofa i književnika. “Pokušaj interpretacije rata je poput igre šibicara – kazala je Alemka Mirković Nađ, novinarka i autorica jedne od naših najpoznatijih ratnih knjiga “91,6 MhZ, Glasom protiv topova”, objašnjavajući: – Kada pokušate pogoditi ispod koje se kutije kuglica nalazi, uvijek ju je netko već maknuo i uvijek ćete izabrati pogrešnu kutiju. Tako i rat izmiče interpretaciji.”
Tomislav Marijan Bilosnić govorio je o osobnim, ali i o iskustvima drugih umjetnika, sudionika zbivanja tijekom Domovinskog rata u okruženome Zadru, pa je njegovo predavanje održao na temu “Umjetnici u Domovinskom ratu” naslovljeno O Samostalnom vodu umjetnika Zadar, izazvalo veliko zanimanje sudionika.
Spasiti život – na koji način
– “Rat tjera na odluku. Čovjek se mora odlučiti za bilo što, samo ne može ostati nezainteresiran držeći se kako ga se rat ne tiče i kako to nije njegova stvar. Parafrazirajući Krležu možemo kazati kako čovjek ne može ostati neutralan u ratu osim ako nije bešćutan licemjer. Umjetnost je u uskom kontaktu s poviješću, pa kako onda ostati ravnodušan na sadašnjost čija je slika agresija, kada se razaranje gradova događa kao metafora svekolikog stradanja, bilo da je riječ o pojedincu, zajedničkoj kulturi ili naciji. Fijukanje smrtonosnih puščanih zrna, topovskih projektila i minobacačkih granata pored ušiju brzo pokreću moždana središta na odluku, a odluka je samo jedna i uvijek ista – spasiti život(!). Ostaje samo pitanje na koji način, kojim sredstvima i kakvim postupcima” – kazao je Bilosnić.
Bilosnićev roman “Listopad” inspiriran napadom na Zadar i obranom ovoga grada, bio je tema izlaganja akademika Ante Stamaća, koji je “Listopad”, uz roman Ivana Aralice “Život nastanjen sjenama” i roman Nikole Đuretića “Lovac sjena”, ocijenio najboljim književnim djelima u hrvatskoj prozaistici o Domovinskom ratu. Problematizirajući transcendentalno iskustvo ratne zbilje u hrvatskom romanu, baš na primjeru Bilosnićevog “Listopada”, Sanja je Knežević ustvrdila kako “simbolička struktura i transcendentalna svijest Bilosnićeva romana pridaju mu i psihološku i umjetničku dubinu, čime se otvara drukčiji i novi romaneskni diskurs u hrvatskoj književnosti na početku 21. stoljeća uopće, a posebice kada je riječ o ratnom pismu. Stilske formacije najčešće se izmjenjuju u prvom desetljeću novoga stoljeća, pa ako prihvatimo taj već kulturološki prokušani uzus onda je roman Listopad u hrvatskoj književnosti točka razgraničenja između popularne lake stvarnosne proze, i novih tendencija k simboličkom i transcendentalnom diskursu”. Zadarski se autor našao spomenut i u izlaganju Božidara Petrača, predsjednika DHK, koji je u široko elaboriranoj temi naslovljenoj “Krici u europskom krajoliku”, uz brojne hrvatske pjesnike i njihova vrhunska umjetnička djela na temu Domovinskog rata (Zlatko Tomičić, Šoljan, Mihalić, Stamać, Vesna Parun Biletić, Bajsić, Horvatić, Željko Sabol) spomenuo i četiri Bilosnićeve poeme na iste teme.
90-ak dramskih djela s ratnom tematikom
Sanja Nikčević je ustvrdila kako je Domovinski rat našao svoj odraz i u dramskim djelima hrvatskih autora, pa je u tom kontekstu nabrojala 90-ak dramskih djela s ratnom tematikom, iako se u javnosti govori kako “nema hrvatske ratne drame”, najavljujući i skoru antologijsku prezentaciju. Riječ je, naime, o vrlo respektabilnim piscima koji govore o hrvatskoj Po/ratnoj stvarnosti (Gavran, Majdak, Bakmaz, Bakarić, Kaštelan, Paljetak, Perković, Škrabe, Šnajder, Šovagović, Špišić, Tribuson, Zorčić). Lucija Šarčević bavila se ratom u “Juditi” Mire Gavrana s usporedbom rata u “Juditi” Marka Marulića.
U biblioteci Zagrebačkih književnih razgovora objavljen je prijevod “Priča iz Vukovara” Siniše Glavaševića na engleski jezik.
– To je knjiga koja precizno opisuje ono što se u Vukovaru, simbolu našeg Domovinskog rata, točno događalo, primijetila je Ana Janković Čikoš, voditeljica razgovora. Gosti 32. zagrebačkih književnih razgovora koji su došli iz različitih zemalja, od Portugala do Cipra, govorili su i o tome kako su se veliki ratovi prošloga stoljeća reflektirali na suvremenu zbilju ili se još uvijek reflektiraju, kao što je bilo riječi i o grčko-turskom ratu na Cipru, ratovima na afričkom kontinentu, događajima u arapskome svijetu, i drugim žarišnim ratnim točkama s rafleksijama u književnosti.
najnovije
najčitanije
Zadar
VELIKI PETAK
Večeras Služba Muke Gospodnje i procesija s Križem središtem Zadra
Hrvatska
ministarstvo turizma
Brnjac: Prihodi od stranih turista u 2023. godini 14,6 milijardi eura
Košarka
Spektakl
NBA zvijezde, hrvatska košarkaška vrsta i selekcija Europe u Areni u čast Draženu Petroviću
Ostali sportovi
Dobre vijesti
Leona Popović ipak ne mora na operaciju koljena, krajem travnja vraća se na snijeg
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE