Kraj blokade, mljekari će mlijeko opet prodavati

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
prosvjed_mlijeko_mljekari
PIXELL
Mlijeko se više neće dijeliti susjedima nego ponovo prodavati prerađivačim

Mljekari će od danas svoje mlijeko ponovno prodavati prerađivačkoj industriji, i neće blokirati uvoz mlijeka na granicama s BiH, Srbijom i Mađarskom - odluka je, za sada, Stožera za obranu cijene mlijeka, odnosno mljekara nezadovoljnih otkupnom cijenom mlijeka. Jučer poslijepodne u Saboru su ih, naime, primili predsjednik Sabora Josip Leko i potpredsjednica Dragica Zgrebec, obećavši im da će država i Ministarstvo poljoprivrede uložiti dodatna financijska sredstva kako bi se mljekarima pomoglo.

- Ništa nam nije konkretno obećano koji će to iznos biti, ali je očito da su gospoda imala razumijevanja, kao i zastupnici u Saboru, da se hitno nešto mora učiniti, kazao je nakon toga predsjednik Stožera za mlijeko Antun Laslo, napominjući kako se odustaje i od blokade granica.

- Odustali smo, jer bez prodaje mlijeka ne možemo živjeti. Tako je, kako je, priznao je jučer poslijepodne našem listu jedan od mljekara koji su tri dana izdržali u bojkotu otkupa, ali dulje od toga je, veli, nemoguće.

Broj koji se mijenja

U međuvremenu, mljekarska je situacija na noge jučer digla i cijeli Sabor, dok se predsjednik HSS-a, Branko Hrg, čija stranka podržava seljački bojkot otkupa mlijeka, poprilično »izblamirao« nepoznavanjem osnovnih činjenica o mljekarstvu u Hrvatskoj.

Hrg je, naime, u Saboru održao konferenciju za novinare, na kojoj je na pitanje novinara kojim bi konkretnim mjerama on pomogao mljekarima, odgovorio kako »nije na njemu da daje rješenja«, niti je znao koliko bi novca, i odakle, država trebala izdvojiti za više poticaje mljekarima.

- Sada ne znam koliko bi to bilo, ali možemo napraviti izračune i dostaviti vam ih, kazao je Hrg preznatiželjnim novinarima, koje je, osim toga, zanimalo koliko uopće u Hrvatskoj ima krava muzara, za koje se poticaji daju.

- Sad ne znam točno, taj se broj vrlo često mijenja u posljednje vrijeme, puno krava završava u klaonicama!, odgovorio je Hrg, zaključujući kako Vlada, godinu dana uoči ulaska u EU, pogoduje trgovačkim lobijima, umjesto da seljacima pomogne u pripremi za ulazak u Uniju.

»Mliječni paket«

Tzv. »mliječni paket« kojeg je nedavno usvojila EU, a kojem ćemo se i mi morati prilagoditi, kaže da isključivo tržište diktira cijenu mlijeka, no istovremeno je država ta koja drugim mjerama štiti svog seljaka. Ministarstvu poljoprivrede, s druge strane, naši seljaci zamijeraju da je stao na stranu mliječne industrije, odnosno trgovine, umjesto da domaće seljake, barem do ulaska Hrvatske u EU, zaštiti zabranom uvoza, odnosno da odredi tek onoliki uvoz mlijeka koliko je potrebno da se namire domaće potrebe za mlijekom. I EU, unutar koje zabrane uvoza ne može biti, svoju proizvodnju uspijeva zaštititi nekim drugim mjerama. A za razliku od Europe, u kojoj se poljoprivredi poticaji dijele sukladno hektarima koje seljaci obrađuju, u SAD-u se državni proračun od manipulacija štiti davanjem poticaja ovisno o stvarnoj proizvodnji. Američku vladu, naime, ne zanima koliko tko hektara ima, već koliko na tim površinama proizvodi. Porez je, dakako, veći što su veći prihodi američkih farmera, ali se na veću proizvodnju ostvaruju i veći poticaji. U Hrvatskoj, s druge strane, poticaje određuje broj hektara ili grla stoke, neovisno o (ne)proizvodnji.

 NEMOGUĆI USTUPCI I BOLJA VREMENA

Mljekarska industrija je, podsjetimo, pristala otkupnu cijenu proizvođačima mlijeka dići sa sadašnjih 2,15 na 2,43 kune po litri, dok su proizvođači mlijeka svoj zahtjev s početnih 4,05 kuna ublažili na 3,50. Kako niti jedna od dviju strana ne pristaje na veće ustupke od toga, pomaka nema, zbog čega će se pregovori vjerojatno i dalje nastaviti.

Trenutačno, seljak po svakoj prodanoj litri mlijeka dobije od mljekarske industrije u prosjeku 2,15 kuna, tvorničke premije još oko 20 lipa i od od države pola kune, ukupno, dakle, 2,85 kuna. U bolja su vremena od otkupljivača dobijali više, gotovo 2,50 kuna, plus premije, a i od države još cijelu kunu, novac kojeg više nema. U međuvremenu, značajno su porasli troškovi hrane za stoku, goriva, na naplatu stižu i krediti.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno