PROF. DR. GORDAN LAUC: "Za dva tjedna umirat će najmanje 30 ljudi dnevno"

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Molekularni biolog o prirodi koronavirusa, njegovog širenja i posljedica koje nas očekuju
Stvarni broj zaraženih je desetak puta veći od potvrđeno zaraženih, što znači da u Hrvatskoj koronavirus ima oko 200 tisuća ljudi. Bolnice se ubrzano pune bolesnima, pa će se za dva do tri tjedna broj mrtvih vjerojatno utrostručiti, što znači da će umirati najmanje 30 ljudi dnevno
D. JELINEK
Razvoj cjepiva iznimno dobro napreduje i za očekivati je da će još ove godine nekoliko cjepiva biti odobreno za primjenu - dr. Gordan Lauc

Stanje koje je hrvatsko društvo, zajedno s Europom, zadesilo proteklih tjedana, obilježeno je sve većim brojem zaraženih, uvođenjem novih mjera i razmatranjem strožih, panikom i strahom koji stanje čine još gorim, a tu je i skeptična manjina koja, u najmanju ruku, negira i osporava izvješća i upute Nacionalnog stožera.
O tome razgovoramo s prof. dr. Gordanom Laucom.

Što ste, kao molekularni biolog i znanstvenik, radili u ovo doba prošle godine?

- Iako je gotovo trećina mojih znanstvenih radova iz područja epidemiologije, prema školovanju i stvarnom fokusu mojih istraživanja ja nisam epidemiolog, već glikobiolog koji primarno istražuje glikane. Sve naše stanice prekrivene su glikanima i glikani reguliraju gotovo sve biološke procese na višestaničnoj razini, a posebice naše interakcije s bakterijama i virusima. Glikane istražujem već više od 30 godina, a prije nešto više od deset godina moj je laboratorij otvorio jednu novu granu glikobiologije: visokoprotočnu glikomiku. To nam je omogućilo da počnemo raditi epidemiološka istraživanja glikoma i u tome je moj laboratorij danas najbolji u svijetu. Analizirali smo glikane kod više od 150.000 ljudi u suradnji s nekim od najboljih svjetskih znanstvenika. Cilj tih istraživanja, tj. ono što sam radio lani u ovo doba, što još uvijek radim većinu vremena i što ću raditi i dalje, jest istraživanje interindividualnih razlika u glikozilaciji proteina. Glikani su ono po čemu se ljudi najviše razlikuju, primjerice i krvne grupe su po svojoj kemijskoj strukturi glikani, pa će nam razumijevanje tih razlika značajno pomoći u razvoju biomarkera u personaliziranoj medicini. Jedan od primjera je i GlycanAge test biološke dobi koji je razvijen na temelju naših istraživanja. Tim testom ljudi mogu utvrditi koliko su svojim dosadašnjim stilom života narušili svoje zdravlje te pratiti koliko su učinkovite različite intervencije usmjerene poboljšavanju zdravlja. Taj test razvijen je i provodi se u laboratoriju Genos u Zagrebu, a prodaje se širom svijeta. Drugi zanimljiv primjer istraživanja koja provodimo je upravo završena analiza glikoma kod pacijenata s COVID-19 u Bergamu, Barceloni, Portu i Lisabonu gdje smo pokazali da oni koji su imali teški oblik bolesti imaju drugačije glikozilirane proteine od onih koji su imali blaži oblik bolesti.

Strahota u Češkoj i Belgiji

Možete li napraviti pregled, prisjetiti se kakve su bile prve reakcije u znanstvenom krugu u Hrvatskoj, kada se pojavila vijest o virusu u Kini?

- U siječnju i veljači smo svi s čuđenjem gledali što se događa u Kini, no tada smo većinom mislili da će to biti još jedna od lokanih epidemija u Aziji koja neće doći do nas. Kada je svega mjesec dana kasnije epidemija eskalirala u Bergamu i kada se zdravstveni sustav jedne od najbogatijih europskih regija nije mogao nositi s pandemijom, zazvonila su zvona na uzbunu u cijeloj Europi. U tom trenutku broj umrlih se udvostručavao svakih nekoliko dana i nitko nije mogao znati do koje razine bi se mogao povećati.

Prvi val smo dobro prohodali. Kakva je sad situacija? Jesu li naše mjere blage ili stroge u usporedbi s ostalim europskim zemljama?

- Hrvatska je vrlo rano uvela sustav praćenja epidemije i zahvaljujući profesorici Markotić i njezinom timu među prvima u Europi smo počeli provoditi PCR testove za dokazivanje virusa. Klasičnim epidemiološkim pristupom: testiraj, otkrivaj kontakte i izoliraj - uspjeli smo širenje epidemije u Hrvatskoj odgoditi za najmanje mjesec dana. Među prvima smo uveli vrlo stroge mjere i gotovo potpuno suzbili virus. S druge strane, nakon toga smo se vrlo brzo i gotovo potpuno otvorili. Donijeti takvu odluku u svibnju nije bilo lako, no tu su važnu ulogu imala istraživanja koja smo proveli u sklopu znanstvenog savjeta Vlade koja su vrlo rano pokazala da će se epidemija povući tijekom ljeta. Naša predviđanja su se pokazala točnim i pandemija se doista primirila tijekom ljeta, a rano otvaranje omogućilo nam je gotovo potpuno normalno ljeto u kojem smo se svi malo odmorili i napunili baterije. Mnogi se u Hrvatskoj bune zbog mjera, no ne smijemo zaboraviti da je velik dio svijeta čitavo ljeto bio pod dosta strogim mjerama, dok je u Hrvatskoj život bio skoro pa normalan.
Sezonalna priroda SARS-CoV-2 virusa pomogla nam je tijekom ljeta, no ljeto je prošlo i epidemija se vratila u Europu.
Brzina širenja epidemije koju danas vidimo u Belgiji i Češkoj je naprosto zastrašujuća. Oko 0,15 posto populacije u tim zemljama biva potvrđeno pozitivno svaki dan, a kako znamo da testiranjem nikada ne »uhvatimo« sve zaražene, možemo s visokom sigurnošću tvrditi da oko 1 posto populacije u tim zemljama biva zaraženo svaki dan. Ovim tempom u samo mjesec dana bit će zaražen gotovo svaki treći Čeh ili Belgijanac. U ostalim zemljama se epidemija širi nešto sporije, no čini se da bi i one mogle uskoro biti na sličnim razinama.
Hrvatska za sada dosta zaostaje, a hoćemo li doći na tu razinu u velikoj mjeri ovisi o tome koliko je ljudi do sada zaraženo. U Hrvatsku je tijekom ljeta ušlo oko sedam milijuna turista, a mnogi od njih su bili iz zemalja gdje je bilo dosta zaraženih. Tijekom ljeta su ljudi imali značajno blaže simptome bolesti, a mi smo jako malo testirali, tako da nažalost nitko ne zna koliko je ljudi kod nas do sada preboljelo COVID-19. Kolega Capak je u određenom trenutku procijenio da ih je bilo oko 10 posto, tj. 400.000 ljudi, a slične procjene dala je i Svjetska zdravstvena organizacija na globalnoj razini.

Zabrinjavajuće brojke

Koliko testiramo ljudi, a koliko imamo zaraženih? Predsjednik Milanović nedavno je govorio o distinkciji između »oboljelih i zaraženih«. Možete li to pojasniti?

- Hrvatska zadnjih dana ima preko 2.000 potvrđenih zaraženih dnevno. Oko 40 posto zaraženih nema simptome, a puno ljudi koji imaju blaže simptome se niti ne odu testirati. Prema istraživanjima provedenim u drugim zemljama, za očekivati je da je stvarni broj zaraženih oko deset puta veći od broja potvrđenih zaraženih i kada to pomnožimo s 14 dana, koliko je osoba prosječno infektivna, dolazimo do brojke od preko 200.000 ljudi, tj. preko 5 posto populacije koja je u ovom trenutku zaražena. S time što je tu jako važno razlikovati oboljele, tj. ljude koji imaju simptome bolesti, od zaraženih, tj. onih koji su došli u susret s virusom i taj virus je u njihovom nosu potvrđen PCR testom.

Koliko kronični bolesnici i oni koji čekaju na pregled za ozbiljnije i opasnije bolesti gube sadašnjom situacijom?

- Mi smo u jednom kratkom periodu u prvom valu doista preventivno zatvorili velik dio bolnica, što je učinilo veliku štetu svim bolesnicima, no u ovom trenutku se ne radi o nekakvoj arbitrarnoj odluci. Naš zdravstveni sustav suočen je s velikim porastom broja hospitaliziranih bolesnika s COVID-19 od kojih nažalost jedan dio i umire. Brojevi hospitaliziranih i umrlih ljudi koje danas imamo u Hrvatskoj sigurno će se najmanje utrostručiti u sljedeća dva do tri tjedna, jer su ti ljudi već zaraženi i tu ne možemo ništa učiniti.

Usporiti epidemiju

Što znači krah medicinskog sustava? Prijeti li nam?

- U Hrvatskoj danas i od COVID-19 svaki dan prosječno umre oko petnaest ljudi. S obzirom na broj novozaraženih zadnjih dana, za očekivati je da će za dva do tri tjedna umirati najmanje trideset ljudi svaki dan. Ako nam broj novozaraženih bude i dalje rastao, taj će broj biti i veći. Danas imamo hospitalizirano 700 ljudi. Za dva tjedna vjerojatno će ih biti 2.000. Primjerice, u Škotskoj se broj hospitaliziranih pacijenata udeseterostručuje svaka 4 tjedna i pitanje do koje razine to može ići. SARS-CoV-2 je pokazao da u mjesec dana može zaraziti i do trećine populacije nekoga grada, što onda rezultira brojevima teško bolesnih koje bolnice ne mogu primiti i onda umiru i oni koje bismo mogli spasiti kada bi bilo mjesta u bolnicama. Zbog toga je iznimno važno usporiti širenje virusa kako se ne bismo svi razboljeli u istom trenutku. Usporavanje je važno i zbog toga što svatko tko preboli COVID-19 postaje brana daljnjem širenju virusa i usporava širenje epidemije, dok, ako se svi inficiramo u isto vrijeme, tog efekta nema. Tu je Hrvatska u nešto boljoj situaciji od ostatka srednje Europe budući da je kod nas tijekom ljeta zaražen značajan broj ljudi koji sada usporavaju širenje epidemije.

Izmišljanje zavjera

Jesu li mutacije virusa moguće i bojite li se da će, kada se pojavi cjepivo, velik dio ljudi odbiti cijepljenje?

- Koronavirusi su razmjerno stabilni virusi koji se ne mijenjaju velikom brzinom. Dosadašnja istraživanja nisu pokazala neke promjene koje bi ukazivale da bi virus mogao postati smrtonosniji ili da bi cjepiva postala neučinkovita. Razvoj cjepiva iznimno dobro napreduje i za očekivati je da će možda još ove godine nekoliko cjepiva biti odobreno za primjenu. Nažalost, to još uvijek ne znači da će cjepiva postati široko dostupna, budući da je proizvodnja stotina milijuna doza ogroman logistički problem. To znači da cjepiva vjerojatno neće doći na vrijeme za najveći dio populacije koji će doći u kontakt s virusom ove zime, no cjepiva će osigurati da se pandemija neće produljiti i na sljedeću zimu. Dio ljudi se odupire cijepljenju, no uvjeren sam da se radi o manjini koja će postati još manja kada, gledajući slike velikog broja umrlih, svi postanemo svjesniji opasnosti koju ovaj virus nosi.

Na društvenim mrežama, posebice na portalima, sve su glasniji ljudi koji koronavirus i sveopću situaciju, u najmanju ruku, ne uzimaju za ozbiljno. Tko je tomu kriv?

- Najveći dio svijeta izbjegao je najgore prošle zime i samo su Wuhan, Bergamo, New York te dijelovi Španjolske i Francuske bili teško pogođeni. U ostatak svijeta pandemija je došla kad je već dolazilo proljeće te nije došlo do tako velikog broja teško bolesnih i umrlih ljudi. Zbog toga su mnogi stekli dojam da se radi o zavjeri i izmišljenoj opasnosti. Tu ne smijemo zaboraviti da su, za razliku od Hrvatske, u velikom dijelu Europe čitavo ljeto bile na snazi restrikcije koje je doista teško opravdati stvarnim rizicima, tako da dio ogorčenja u Europi mogu razumjeti. Kod nas je to teško razumjeti, jer smo do pred neki dan doista imali vrlo blage mjere, a i sada imamo jedne od najblažih mjera u Europi. No, s dolaskom zime, one zemlje koje su bile pošteđene u prvom valu, doživjet će znatno teži i veći drugi val, tako da će ti glasovi vrlo brzo utihnuti. (Ante PERIČIĆ)

 

Na proljeće »staro normalno«

Kako komentarite kolegu Radmana i njegove izjave o COVID-19?
- Kolega Radman je u pravu kada kaže da je broj ljudi koji je do sada u Hrvatskoj umro zbog COVID-19 vrlo mali. Nažalost, to će se u sljedećim mjesecima promijeniti i umrijet će puno ljudi. No, ovo doista nije neki kataklizmički virus koji će promijeniti našu civilizaciju te vjerujem da ćemo se na proljeće vratiti u »staro normalno«. U ovom trenutku imamo jako urgentnu situaciju oko koronavirusa i svi moramo dati svoj doprinos suzbijanju pandemije kako bismo pomogli našem zdravstvenom sustavu da podnese veliki udar koji ga čeka sljedećih tjedana. Već negdje poslije Nove godine morat ćemo ponovo puno više misliti o metaboličkom zdravlju, kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu, jer su i oni u velikoj mjeri uzrokovani upravo našim ponašanjem, pa bismo promjenama ponašanja mogli izbjeći puno bolesti i spasiti jako puno života. Zasigurno puno više no što ih SARS-CoV-2 može odnijeti.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)