I danas imamo zakone koji diskriminiraju žene

Najveći problem kad je u pitanju sprječavanje i sankcioniranje nasilja nad ženama jest provedba zakona, zaključak je svih sudionika okruglog stola koji je, obilježavajući Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, organizirao Odbor za ravnopravnost spolova Zadarske županije.
Kako je podsjetila predsjednica Odbora Nevena Petani, 25. studenoga odbaran je kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Trujillo.
– Žene imaju pravo na zaštitu od svakog oblika nasilja i svakog oblika diskriminacije, imaju pravo na jednake uvjete u svijetu rada, imaju pravo na to da ne budu izložene mobingu i drugim oblicima mučenja i kazni. Istraživanja i statistička izvješća pokazuju porazne rezultate. Svakodnevno čitamo i slušamo o nasilju nad ženama iz svih društvenih slojeva. Nasilju nisu izložene samo siromašne i neobrazovane žene, kazala je Petani.
Svaka treća žena – žrtva nasilja
S predsjednicom Odbora složila se i Gordana Markulin Ježina, koordinatorica skloništa za žrtve obiteljskog nasilja – “Male kuće”, čije iskustvo potvrđuje ovu tezu.
– Tijekom godine dana rada “Male kuće” imali smo žena u dobi od 20 do 75 godina, od radnica do intelektualki nad kojima je vršeno nasilje, od psiholškog do ekonomskog, istaknula je Markulin Ježina, napominjući da se manje obrazovane žene lakše prilagođavaju i brže prihvaćaju program resocijalizacije, dok obrazovanije žene češće vjeruju kako će obiteljske prilike moći popraviti same.
– Svaka treća žena na svijetu tijekom života je bila žrtva nasilja. Nasilje nad ženom utječe i na djecu. Dokazano je da ta djeca imaju manju porodnu težinu i češće obolijevaju. Svjedoci smo porasta nasilničkog ponašanja u obiteljima u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, između 2006. i 2008. je broj prijava za nasilje u obitelji porastao za deset puta. U 97 posto slučajeva nasilnici su muškarci. Puno je posla na prevenciji nasilja u obitelji. Nedovoljno se radi na sankcioniranju kaznenih djela. Pravosuđe je neučinkovito. Još uvijek se drži da nasilje nad ženama ne spada u isti rang s drugim kaznenim djelima nasilja, upozorila je Petani.
Neplatiše alimentacije
– Nijedna teška povreda ili ubojstvo žene ne događaju se odjednom. Oni su posljedica sustavnog nasilja. Želim reći da se nijedna žena koja je smogla snage ostaviti nasilnika nije pokajala, iako je bilo slučajeva da je u tom trenutku ostala i bez prijatelja, i bez podrške obitelji, i bez ekonomske sigurnosti- sama s djecom. Kada smo kao stranka devedesetih progovorili o nasilju u obitelji bile smo proglašene rušiteljicama hrvatske obitelji. Kada smo u Gradskom vijeću tražile da se o tome govori, da se osnuje odbor, odgovoreno nam je da Hrvati ne tuku žene. Žene u osamdesetima nisu ni imale naziv za ono što im se događa, smatralo se da je nasilje prirodno stanje. Nažalost, i danas mnogi smatraju da je nasilje osobni ili obiteljski problem. Zato je važno reći da su nasilje nad ženama i nasilje u obitelji ozbiljan politički i društveni problem. Zakoni koji ga sankcioniraju su doneseni, ali je jako važno u kakvoj se oni političkoj klimi provode. Klima je takva da ni danas, čak ni na normativnoj razini, žene i muškarci nisu ravnopravni. I danas postoje diskriminirajući zakoni. To smo vidjeli i kad je odbijen naš prijedlog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. Muškarac može raspolagati svakim dijelom svog tijela do stanične razine i može donirati spermu, a da bi žena donirala jajnu stanicu potrebno je osnivati posebna tijela, povjerenstva, nastaju etički problemi, kazala je saborska zastupnica SDP-a Ingrid Antičević-Marinović, dodajući da država još uvijek nije našla načina stati na kraj muškarcima koji ne plaćaju alimentaciju.
– Kako će se ovo društvo boriti protiv mafijaških kartela kad ne može stati na kraj jednom neplatiši alimentacije, kazala je Antičević-Marinović, navodeći kako je skandalozna kontroveza da je nasilje nad ženama u nekom društvu veće što se u tom društvu više glorificira uloga žene kao supruge i majke.
Neučinkovit sustav
– Od Centra za socijalnu skrb očekuje se i više od onoga što Centar kadrovski materijalno može učiniti. Nema dovoljno udruga koje se bave problemima nasilja u obitelji, a kako čujem, Obiteljski centar se ni dogodine neće otvoriti, kazao je Orović.
Ispravio ga je Jakov Vidović iz Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo u Gradu Zadru, navodeći kako bi Obiteljski centar, koji je iz županijske nadležnosti prešao u gradsku, ipak trebao biti otvoren, te najavio kako će uskoro biti raspisan natječaj za djelatnike Centra koji će biti smješten u Murvičkoj ulici 14.
Kao dva najveća problema na području posebne državne skrbi zbog kojih žene ne podižu kaznene prijave ili od njih odustaju, ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Benkovcu Milka Blekić detektirala je nedostatak edukacije o ljudskim pravima i ekonomsku ovisnost žena.
– Na našem području ne postoji mogućnost psihoterapijske pomoći ženama. Sustav je neučinkovit kad je riječ o uklanjanju nasilnika iz obitelji. Kako ukloniti alkoholičara iz kuće? Imam nadzor gdje se već godinu dana suočavamo s tim problemom. Mjeru liječenja liječnici nerado potpisuju, a bez nje mi ništa ne možemo, upozorila je Blekić.
Bez odgovora Jasminki Bašić
Okrugli stol zaključen je nadom predsjednice županijskog Odbora za ravnopravnost spolova kako će u proračunu za sljedeću godinu biti više novca za edukaciju o ljudskim pravima, pravima žena i djece.
Nitko od nazočnih nije, međutim, našao konkretan odgovor na pitanje koje je postavila HDZ-ova vijećnica u Županijskoj skupštini Jasminka Bašić. Nju je, budući da i sama radi kao učiteljica, zanimalo tko će zaštititi prosvjetnog djelatnika koji prijavi da se nad nekim djetetom u njegovu domu vrši nasilje od zlostavljača.
Tomislav Orović predložio je slanje anonimne prijave Centru za socijalnu skrb, a iako je Ingrid Antičević-Marinović istaknula kako je ovo problem s kojim nitko od nazočnih ne može reći da je ostao neupoznat, sudionici su Jasminki Bašić mogli kao odgovor ponuditi tek – sankciju, uz napomenu da su djelatnici na području odgoja i obrazovanja zakonski dužni prijaviti nasilje.

 KRITIKA CARITASOVOJ RESOCIJALIZACIJI

Zamjenik općinskog državnog odvjetnika Hrvoje Visković podsjetio je kako je nasilje u obitelji postalo kaznenim djelom tek prije osam godina, dok su kazne povećane prije dvije godine, pri čemu je maksimalna kazna s tri povećana na pet godina zatvora. Istaknuo je kako žrtve često odustaju od sudskog postupka.
– U ovim slučajevima mi najčešće nemamo materijalnih dokaza; imamo izjavu žrtve i možda svjedoka, i dok stvar dođe do suda žrtva se ili pomiri ili netko od članova obitelji na nju izvrši pritisak i ona odsutane od postupka, kazao je Visković, podsjećajući kako smisao kažnjavanja nije osveta nad počiniteljem, već treba postići resocijalizaciju.
Žrtvama koje ustraju na sudskom postupku i svjedocima, pomoć pruža Ured za podršku svjedocima i žrtvama kaznenih djela koji djeluje pri zadarskom Županijskom sudu.
– OD 1. svibnja 2008. kad je Ured počeo s radom, u sklopu pilot projekta Ministarstva pravosuđa i UNDP-a, podrška je obuhvatila 170 svjedoka i žrtava te članova njihovih obitelji, kazala je voditeljica Ureda Dragana Marina, napominjući kako se žrtvama pruža ne samo psihosocijalna pomoć, već i informacije koje im pomažu da se snađu u sudskom postupku.
O neučinkovitoj resocijalizaciji govorila je Diana Vučić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Paga i zaposlenica paške podružnice zadarskog Centra za socijalnu skrb.
– Sud izriče mjeru psihosocijalne terapije pri Odjelu za psihijatriju u zadarskoj bolnici, ali tko će je raditi? Ljudi su se upućivali na terapiju u Caritas, ali taj rad nije bio kvalitetan. Oni bi ih dva-tri puta pozvali, ovi ne bi došli, a na kraju bi račun bio ispostavljen, kazala je Vučić, napominjući kako izdvajanje nasilnika iz obitelji ima negativan ekonomski utjecaj na obitelj iz koje se izdvaja.
– On sa sobom odnosi prihode, a ženi ostaju neplaćeni računi. Centar uskače koliko zakonski smije, ali, nažalost, ne može ih pokriti u cijelosti, a postupak ovrhe primanja zlostavljača ide vrlo teško, upozorila je.

 PU: NASILJA MANJE NEGO LANI

Prema podacima PU zadarske koje je iznijela Ljiljana Dujmović, u prvih deset mjeseci ove godine zabilježen je pad nasilja u obitelji i kad su u pitanju prekršajna i kaznena djela. Počinjena su 453 prekršaja iz Zakona o nasilju o obitelji, pri čemu je 53 posto oštećenih, odnosno 316 do 464 bile žene. Gledajući strukturu odnosa, nasilnici su u 176 slučajeva bili supruzi, u 11 slučajeva izvanbračni partneri, u tri slučaja bivši supruzi. 16 počinitelja bile su žene pri čemu je u 12 slučajeva bila riječ o suprugama, a u 4 o izvanbračnim partnericama. Nasilje nad djecom koje podliježe prekršajnom postupku počinilo je 130 očeva, dok su nasilje nad roditeljima počinili 91 sin i četiri kćeri. U 33 slučaja nasilnici su bili drugi članovi obitelji.
– U prvih deset mjeseci 2008. zabilježena su 84 kaznena djela što je za 16,1 posto manje nego lani u istom razdoblju. Od osamdeset i četvero oštećenih, 56 su žene, što iznosi 70,7 posto, kazala je Dujmović navodeći kako se u 39 slučajeva radilo o nasilju muža nad ženom, u dva slučaja žene nad njezinim bračnim partnerom, dok je u tri slučaja počinitelj nasilja bio izvanbračni suprug. 23 kaznena djela nasilja počinili su očevi nad djecom, a zabilježen je i jedan slučaj nasilne majke. Kad je u pitanju nasilje protiv roditelja, kazneno su prijavljeni deset sinova i jedna kći.
Statistika Centra za socijalnu skrb, kako je istaknuo ravnatelj Tomislav Orović, ne pokazuje tendenciju smanjenja nasilja.
– U prošloj godini smo imali 120 prijava nasilja počinjenog u obitelji pred malodobnom djecom, a ove godine do sada 113, što znači da će do kraja godine taj broj biti iznad prošlogodišnjeg, procijenio je Orović, navodeći kako je ove godine Centar izrekao 68 upozorenja roditeljima i 12 mjera nadzora nad roditeljskom skrbi.