Od Perikla do Vlade Gotovca

U knjigu su uvršteni govornici poput Demostena, Cicerona, sv. Augustina, Bernardina Frankopana Ozaljskog, Ivana Zlatoustog, Voltairea, Strossmayera, Ante Starčevića, Stjepana Radića, Alojzija Stepinca, Konrada Adenauera, Vlade Gotovca i dr

Družba Braća hrvatskog zmaja Zmajski stol u Zadru povodom je obilježavanja Dana grada Zadra upriličio jučer u Gradskoj loži predstavljanje knjige “Govornici. Etičnost i riječi čuvenih govornika”. O knjizi čiji su urednici fra. dr. sc. Bernardin Škunca i prof. dr. sc. Stijepo Obad, a za koju je uvodni tekst napisao pokojni Konstantin Selestrin, okupljenim su Zadranima govorili dr. sc. Josip Faričić, dr. sc. Zlatko Begonja i spomenuti profesor Obad.
Istaknuvši zasluge obitelji pokojnog Konstantina Selestrina u izradi ove knjige profesor je Faričić u uvodnom govoru kazao:
– Kada govorimo o retorici imamo na umu specifičan oblik verbalne komunikacije, ali jednako tako i napisanu riječ koju se može čitati i o kojoj se može promišljati u tišini. Kada su stari sofisti u antičkoj grčkoj pokušavali definirati vještog govornika onda su kazivali kako on mora biti vješt riječima, ali i djelima.
Predstavljanje knjige “Govornici. Etičnost i riječi čuvenih govornika” svojim su nastupom uveličale članice ženske klape “Anima Maris”.
Ponovno istaknuvši golem trud na pripremanju i selekciji tekstova četrdeset svjetskih i hrvatskih velikih govornika pokojnoga Selestrina profesor je Obad predstavljajući djelo kazao:
– Pokojni je Selestrin radeći na ovoj knjizi imao vrlo strogi kriterij. U nju su pored velikih svjetskih govornika uvrštena, što do sada i nije bio čest slučaj, četiri govornika iz naše Istre koja je nepravedno zanemarivana. U razdoblju od 2500 godina knjiga obuhvaća znamenite govore velikih ljudi od Perikla do Vlade Gotovca. Među njima su podjednako zastupljeni svjetovni i crkveni govornici. U knjigu su, dakle, uvršteni govornici poput Demostena, Cicerona, sv. Augustina, Bernardina Frankopana Ozaljskog, Ivana Zlatoustog, Voltairea, Strossmayera, Ante Starčevića, Stjepana Radića, Alojzija Stepinca, Konrada Adenauera, Vlade Gotovca i dr. Valja istaknuti kako s osobom Isusa Krista govorništvo dobija sasvim novu dimenziju. Isus je, naime, govorio kako su svi ljudi jednaki. Tako i za politiku valja istaći kako je ona od ranog srednjeg vijeka na ovamo plemenita disciplina, umijeće bavljenja općim dobrom. Posebno je to znakovito u naše vrijeme. Političke elite trebaju služiti narodu, a ne vladati njime. Najzad, treba kazati kako je knjiga došla u pravi čas, u vrijeme velike krize morala hrvatskog naroda kada bi se u pitanje moglo dovesti i 900 godina nedaće i patnje naših ljudi.
Profesor Begonja je više govorio o govorništvu s teorijskog aspekta i kao poticaj za razmišljanje pročitao spis naslovljen “Deset zapovijedi majke Hrvatske svim vjernim sinovima i kćerima” velikoga hrvatskog povjesničara Vjekoslava Klaića iz 1917. godine.