Venecijanski lavovi – kulturno bogatstvo Zadra

Razgovaralo o nedavno restauriranim lavovima u Zadru i to s posebnim naglaskom na lava Bastiona Cittadelle u Zadru koji je tijekom prošle i ove godine bio podvrgnut restauratorsko-konzervacijskim radovima, uz odobrenje konzervatorskog odjela sa Zavoda za zaštitu spomenika u Zadru
Na okruglom stolu na temu “Lavovi sv. Marka u Zadru” koji se krajem prošlog tjedna održao u prostorijama Zajednice Talijana u Zadru gostovao je najveći stručnjak za mletačke lavove, profesor Alberto Rizzi koji je ujedno i predstavio svoje novo izdanje o tim spomenicima u Dalmaciji, pod naslovom “Guida della Dalmazia” II dio – Dalmazia Settentrionale e Meridionale (“Vodič po Dalmaciji” II dio – srednja i južna Dalmacija).
Tom se prigodom i razgovaralo o nedavno restauriranim lavovima u Zadru i to s posebnim naglaskom na lava Bastiona Cittadelle u Zadru koji je tijekom prošle i ove godine bio podvrgnut restauratorsko-konzervacijskim radovima, uz odobrenje konzervatorskog odjela sa Zavoda za zaštitu spomenika u Zadru.
Izvođač restauratorskih radova, zadarska firma Krševan, imala je priliku predstaviti izvedene konzervacijske postupke kao i problematike zatečenih oštećenja na spomeniku. Profesor Rizzi tom je prigodom predstavio i stare fotografije toga zadarskog spomenika koje su od iznimne koristi za rekonstrukciju tog prelijepog spomenika koji je u prošlosti pretrpio znatna oštećenja.
Tom se inicijativom željelo okupiti nadležne konzervatore kao i zadarske profesore povijesti umjetnosti zadarskoga Sveučilišta kako bi se razgovaralo o mogućoj rekonstrukciji lava na Cittadelli, no nažalost pročelnica Anastazija Magaš i drugi djelatnici zadarskog Konzervatorskog odjela kao i pozvani prof. M. Domijan iz Ministarstva za kulturu nisu mogli biti prisustvovati skupu.
Profesori povijesti umjetnosti sa zadarskog Sveučilišta koji su se odazvali bili su Sofija Sorić i Laris Borić, a bili su prisutni i izvođači restauratorskih radova firme Krševan, vlasnik-povjesničar umjetnosti Mile Mesić, konzervatorica i kemičarka Tea Zubin, zatim prof. Adam Marušić redovni predavač za restauraciju i slikarstvo u Školi Primijenjene umjetnosti i Dizajna i kurator za kulturu Zajednice Talijana, i domaćin – organizator okruglog stola Zajednica Talijana, ali i direktni ugovaratelj s investitorom “Regione Veneto”, predsjednica Rina Villani kao potpisnik ovog važnog projekta za kulturnu baštinu Zadra, odnedavno pokriva i dužnost konzularnog korispondenta
Bila je to prilika i za druženje, za razmjenu dojmova te za pretstavljanje restauratorsko/konzervatorskih radova i na ostalim nedavno restauriranim mletačkim lavovima u Zadru, koji su sad smješteni u Narodnome Muzeju.

 
VEĆ 30 GODINA SE BAVIM OVOM TEMATIKOM

Gosp. Rizzi, kada ste se počeli i zašto baviti mletačkim lavovima?
– Pišući jednu knjigu o vanjskoj kulturi Venecije, koja je izašla 1987., počeo sam se intenzivnije baviti ovom tematikom. Prvi počeci su zapravo bili još 1972./1973. Na početku sam se najviše usmjerio na venecijansku vanjsku skulpturu.
Kad sam bio u Poljskoj radio sam knjigu o lavovima Sv. Marka u Veneciji. Zanimala me isključivo umjetnička strana, lavovi kao venecijanski, politički simboli. Ovom tematikom se bavim već 30 godina.
Interes za samu Dalmaciju?
– O Dalmaciji sam napisao dvije velike knjige. U Dalmaciji je otkriveno mnogo venecijanskih lavova, od čega najviše u Zadru. U Zadru se nalazi otprilike jedna trećina venecijanskih lavova.