Knežević: Ugašeno 600 radnih mjesta

Bilo je u Zadarskoj županiji 5.300 obrta, a sada ih je 300 manje te je izgubljeno oko 600 radnih mjesta, kazao je Stipe Knežević, predsjednik Obrtničke komore Zadar, objašnjavajući što je potaknulo vodstvo Hrvatske obrtničke komore da javnosti iznese zahtjeve prema budućoj Vladi

U Zadarskoj županiji bilo je 5.300 obrta, a sada ih je 300 manje te je izgubljeno oko 600 radnih mjesta, kazao je Stipe Knežević, predsjednik Obrtničke komore Zadar, objašnjavajući što je potaknulo vodstvo Hrvatske obrtničke komore da javnosti iznese zahtjeve prema budućoj Vladi, posebno sada, u jeku predizborne kampanje, kada obećanja političkih stranaka stižu sa svih strana.
Naime, obrtnici traže da im se ispuni sedam zahtjeva, odnosno žele uvođenje financijske discipline na tržištu, kvalitetnije obrazovanje, jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike, povećanje konkurentnosti, fleksibilnost korištenja radne snage te osnivanje ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva.
– Sad ćemo vidjeti koje će stranke to podržati. Slijedom toga gledat ćemo da i mi tim strankama damo podršku, kazao je Knežević, napominjući kako u većim strankama nisu prepoznali inicijativu da se ovi problemi riješe.
Napomenuo je kako je situacija u Hrvatskoj sve gora te da je prije bilo 104 tisuće obrta, a sad ih je oko 8.800. Prema trenutačnim podacima Hrvatske obrtničke komore u Hrvatskoj danas posluje 90 tisuća obrta u kojima radi više od 120 tisuća radnika.
Prvi njihov zahtjev je uvođenje discipline na tržištu, odnosno da država bude najmoralniji poduzetnik te traže – dosljedno provođenje Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, multilateralne kompenzacije i dosljedno provođenje Strategije reforme pravosuđa RH 2011. do 2015. godine.
Traže da se vlast više okrene prema obrazovanju u deficitarnim zanimanjima i promiče cjeloživotno učenje među obrtnicima, ali i ojačavanje javnih ovlasti HOK-a. Isto tako traže jednakost u pravima, ali i u odgovornostima za obveze te jamstvo izdvojenom imovinom. Žele sudjelovati u radu skupina resornih ministarstava, kao i u Koordinaciji Vlade RH. Kako bi se povećala konkurentnost obrtništva obrtnici traže sufinanciranje certificiranja i ispunjavanja zahtjeva drugih normi, efikasniju gospodarsku diplomaciju i jači marketing izvoznih aktivnosti, bolju informiranost i edukaciju za korištenje sredstava iz EU fondova te potporu inovatorima, uvođenje inovacija i novih tehnologija u proizvodnju. Priliku za nezaposlene i studente vide u fleksibilnosti korištenja radne snage te traže omogućavanje lakšeg zapošljavanja – sklapanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima i dosljednu zaštitu prava radnika. Posljednji njihov zahtjev je osnivanje ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva jer smatraju da se marginaliziraju mali gospodarski subjekti zbog problema velikih te napominju da su obrti i poduzetništvo u najvećem dijelu u vlasništvu hrvatskih građana.