Nasilje sve češće i u tinejdžerskim ljubavnim vezama

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Adam VIDAS
Na okruglom stolu ukazano na teško raskidivu vezu između žrtve i zlostavljača zbog psiholoških, ali i ekonomskih razloga

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama jučer je u Maloj vijećnici Doma županije održan okrugli stol na temu "Učinkovitost primjene Zakona u borbi protiv obiteljskog nasilja nad ženama" koji je organizirao županijski Odbor za ravnopravnost spolova.

Liječenje počinitelja

Osim članica Odbora, na Okruglom stolu su sudjelovali Marina Radman iz PU zadarske, Marina Miočić iz Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, Ana Uranija iz Caritasa Zadarske nadbiskupije, Gordana Markulin - Ježina iz Udruge Duga i Skloništa za žrtve nasilja Mala kuća, Dario Vučenović iz Obiteljskog centra Zadarske županije.

Okrugli stol je vodila Nevena Petani, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova.

- Podaci i pozivi žena pokazuju da je nasilje u porastu i to najviše zbog ekonomske krize. Prošle godine je u Hrvatskoj bilo 19.000 prijava za obiteljsko nasilje, dok je ove godine u prvih šest mjeseci bilo 8.500 prijava. Sve je više fizičkog nasilja, ali i mobbinga. To su podaci koji uistinu zabrinjavaju, rekla je Petani.

Porast nasilja potvrđuju i podaci PU zadarske. Kako je rekla Marina Radman, na području PU zadarske u prvih deset mjeseci prošle godine bilo je oko 450 prekršaja nad ženama, a u prvih deset mjeseci ove godine oko 650. Za isto razdoblje kaznenih djela obiteljskog nasilja je ove godine bilo 45, a lani 26. Razlog je, dodaje Radman, ekonomska kriza i veća osvještenost žena koje se odvažuju prijaviti nasilje.

- Sve češće nam se u zadnje vrijeme javljaju roditelji maloljetnih djevojaka koje su u vezama s nasilnim partnerima i ne žele ih prijaviti. Roditelji to primijete po modricama i drugim znakovima, oni dolaze prijaviti nasilje, ali djevojke ne. One misle da to moraju trpjeti, govori Radman. Markulin-Ježina dodaje da je i u Udruzi Duga također sve više takvih prijava.

Petani je apelirala i na sud da ne pribjegava punjenju proračuna pa da se počinitelji izvuku s novčanim kaznama i nastavljaju s nasiljem. Kako ističe, žene su u brojnim slučajevima spremne pomoći svojim počiniteljima da se izliječe jer je često ovisnost o alkoholu ili drogu podloga za nasilje.

Ana Uranija iz Obiteljskog savjetovališta zadarskog Caritasa kaže da se rade tretmani i sa žrtvama i s počiniteljima obiteljskog nasilja. Grupe za tretman s počiniteljima sve su brojnije.

- Imamo jako dobru suradnju s Prekršajnim sudom. Važno je prije izricanja presude dobro procijeniti sve okolnosti jer ne pomaže svakom počinitelju jednak pristup. Najbolje je kad zlostavljači dragovoljno dolaze na tretman jer kad idu po nalogu suda, često još uvijek negiraju problem i vrlo su manipulativni, kazala je Uranija.

Nasilničko naslijeđe

Marina Miočić iz Općinskog državnog odvjetništva u Zadru ukazala je na teško raskidivu vezu između žrtve i zlostavljača zbog psiholoških, ali i ekonomskih razloga.

- Glavni problem je taj što u pedeset posto slučajeva žene odbijaju svjedočiti protiv svojih počinitelja i tad se, uslijed nedostatka dokaza, odbija presuda. Još veći problem se tiče budućnosti, a to je negativno naslijeđe koje ostaje djeci iz takvih obitelji. Vrlo često se dječaci iz tih obitelji javljaju kao počinitelji kaznenih djela, a djevojčice kasnije biraju nasilne partnere, rekla je Miočić.

Dario Vučenović, ravnatelj Obiteljskog centra, kaže da se godišnje četrdesetak žena javi u centar zbog nasilja, ali i petnaestak muškaraca koje zlostavljaju supruge koje najčešće imaju psihološku dijagnozu.

- Svakako treba raditi na senzibiliziranju javnosti i podizanju svijesti da se žrtve ohrabre prijaviti nasilje. Radeći na prevenciji, Obiteljski centar organizira okrugle stolove, edukativna predavanja vezana i za druge vrste nasilja i primjećujemo da dan nakon takvih akcija uvijek bude više prijava nasilja, istaknuo je Vučenović.

Gordana Markulin - Ježina je koordinatorica Skloništa za žrtve nasilja Mala kuća i predsjednica Udruge za pomoć ženi i djetetu Duga. Udruga Duga zadnjih dvanaest godina kroz savjetovalište žrtvama nasilja pomaže psihički i pravno. Kako kaže Markulin - Ježina, od početka do danas, a posebno zadnjih 5-6 godina svijest je uvelike uznapredovala.

- Ipak, nedostaje jedna permanentna edukacija koja će se implementirati u svaku poru društva. Zapravo je žalosno da se moraju izolirati žrtve, a da se počinitelj uredno vraća u obiteljski dom i živi kao da ništa nije bilo, istaknula je Markulin - Ježina.

Sudionici okruglog stola naveli su razne primjere, pozitivne i negativne.

Primjerice Markulin - Ježina je ispričala primjer u kojem žena odlazi nakon šest mjeseci iz sigurne kuće na suđenje.

- Prošla je kroz cijeli program u kući i pripremili smo je na sve te je i sama potvrdila da je osvijestila cijeli problem. Mi smo organizirali policijsku pratnju do suda i kad su se ona i zlostavljač tamo vidjeli - izljubili su se. Dva dana poslije tražila je da je otpustimo iz kuće i sad je navodno sve u redu. Bojim se da će takvo stanje trajati kratko, kazala je Markulin - Ježina.

Po završetku okruglog stola sudionici su izašli na Kalelargu i građanima i građankama podijelile prigodne blokove "Stop nasilju nad ženama".

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno