Žene se zapošljava zato što ih se može manje platiti

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Vedran SITNICA
Gošće tribine bile su doc.dr.sc. Valerija Barada i dipl. politologinja Maja Gergorić

Zašto je u društvu ženski rad manje vrijedan? Jer, taj isti ženski rad je presudan za održavanje društva, rekla je odmah u uvodu doc.dr.sc. Valerija Barada na jučerašnjoj tribini Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova Zadarske županije održanoj u Maloj vijećnici Doma županije u Zadru. Tema je bila "(Ne)vrednovanje ženskog rada", a o njoj je, uz Baradu, govorila i Maja Gergorić, dipl. politologinja.

Odgovor na gornje pitanje je jednostavan, pojasnila je Barada - zbog patrijarhalnog profila svih odnosa u društvu. Kapitalizmu i ekonomiji je potrebno da ne plaća ženski rad. Da bi stvari funkcionirale kako funkcioniraju potrebno je da je ženski rad nevrednovan, jer u suprotnom to donosi promjenu odnosa, pojašnjava ova sociologinja. Kada se govori o tzv. ženskom radu, to je rad koji obavljaju žene, ali to su i poslovi koji u tradicionalnoj interpretaciji pripadaju ženskoj domeni, a to je rad koji je manje vrednovan i donosi manje novca.

Nepovoljna pozicija

- U Hrvatskoj je najveći jaz u onim sektorima gdje su žene najviše zaposlene, zdravstvu i obrazovanju. Žene jesu na tržištu rada, ali one su u nepovoljnijoj poziciji na tom tržištu rada i ne postoji situacija da žena za jednak rad dobiva jednaku plaću kao i muškarac, kazuje Barada, ističući pritom tezu koja govori da bi žene ušle na tržište rada, one moraju biti manje plaćene.

- U patrijarhalnoj društvenoj stratifikaciji radije će zaposliti muškarca nego ženu. Taj klasični zahtjev da žene budu plaćene jednako nosi problem, jer one onda neće biti zapošljavane. Žene se zapošljava upravo zato jer ih se može manje platiti. Rodna stratifikacija je to uradila. Ako ste žena i ako ste k tome starija žena, manje ste zanimljivi klasičnom tržištu rada, pojašnjava Barada.

Da bi se promijenio način rada na koji se ženski rad plaća, potrebno je promijeniti društvene odnose, nastavlja ova sociologinja, navodeći pritom primjere i žena iz ruralnih krajeva koje su izrazito ekonomski aktivne.

- No, to im se ne bilježi kao sudjelovanje na tržištu rada, kao ekonomski doprinos žena. I same žene taj rad isto ne smatraju novcem, vrijednošću koju proizvode, one na to gledaju na način 'to je za obitelj', 'to je naše'. Jedino što se doživljava kao pravi novac jest onaj novac koji muž donese u kuću. I sve dok su socijalni odnosi takvi kakvi jesu, jednaka pozicija žena je nedohvatna, poručila je Barada, dodajući i to kako je u domeni neplaćenog rada ta situacija još razvidnija.

Proizvode obitelj

- Tu su kućanski poslovi, čišćenje, kuhanje i sve što ulazi u održavanje kućanstva. Tu ulazi i tema skrbi, što je ženski rad, kao i odgoj djece, skrb za starije članove obitelji... Oprati odraslog člana obitelji je zahtjevan posao, čišćenje izlučevina je prljav posao koji se ne uzima u razmatranje, a presudan je za funkcioniranje obitelji. Ne primjećuje se. Odnosno, primjećuje se tek kad nije napravljen, ističe Barada, dodajući kako mnoge autorice tvrde, a s njima se i ona slaže, da je sav taj rad - rad te da nosi određenu vrijednost. Jer proizvodi samu obitelj.

- I stvaranje djece i rađanje je vrijednost koju društvo ne prepoznaje i ne vrednuje.

Ipak, da bi se promijenilo nevrednovanje ženskog rada potrebno je promijeniti socijalne odnose, napomenula je još jednom. Jer, upravo je ženski rad presudan za održavanje obitelji, zajednice i samog društva, zaključila je.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno