MANJINE Izložba fotografija Očaran kamenom Nusreta Idrizovića

Bošnjačka nacionalna zajednica Zadarske županije održala  je u Muzeju Grada Zadra izložbu fotografija Očaran kamenom Nusreta  Idrizovića. Izložba je hommage bošnjačkom književniku koji je svoja  najvrednija djela napisao je u atipičnim žanrovima. Nakon dječje proze, u "bogumilskom ciklusu" ostvario je esejističku meditaciju o svjetonazoru i usudu krstjana srednjovjekovne Bosne i Huma. Kad je već izgledalo da je našao temu koju će samo dalje obrađivati, ratna stradanja  u Bosni i Hercegovini, utjelovljena u užasima silovanja Bošnjakinja, potresla su autora i motivirale ga da napiše dokumentarno-faktografski  roman: "Hude sudbe:Silovanje Azre". To je djelo, po riječima pisca  predgovora Esada Ćimića, "najprimjerenija osveta za zla i poniženja"  koja su žrtve pretrpjele. Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za 1987.  godinu.
No u Muzeju Grada Zadra publici se predstavio fotografijama stećaka  koje je radio s velikanom hrvatske fotografije Tošom Dapcom. Ova  izložba realizirana je zahvaljujući susretljivosti supruge Hate Idrizović i  skrbnice njegove raznovrsne ostavštine. Kako je rekao Mesud Bužimkić,  izdvojeno je 40 crno-bijelih fotografija koje najzornije pokazuju temeljni Idrizovićev kulturološki interes, a to je Srednjovjekovna Bosna i njeni  markantni nadgrobni spomenici, poznatiji pod nazivom stećci.
– Tisuće fotografija iz Nusretovog fundusa. svjedoče da je on isto toliko puta stao pred kameni nadgrobnik, naklonio mu se, obišao ga sa  svih strana, rukom prešao preko njegovih plitkih reljefa, poželio vječni  mir pokojniku te da je u uklesanim simbolima tražio ključeve vrata iza  kojih se kriju odgovori na suštinska životna, rekao je Mesud Bužimkić.
Kako je naglasio mladi povjesničar Dino Dupanović, do sad je registrirano oko 70.000 stećaka, ali kako je govorio Nusret Idrizović, ne postoje dva ista. Oko 60.000 stećaka se nalazi u BiH.

Okrugli stol
Nakon izložbe koja je posvećena Danu Grada Zadra ali i Danu državnosti Bosne i Hercegovine, održan je okrugli stol Jačanjem identiteta do  ravnopravnosti. O političkom predstavljanju Bošnjaka Hrvatske govorio  je Bermin Meškić koji naglasio proturječja hrvatskog političkog života.  Paradoks je da Bošnjaci ne mogu ostvariti niti jednu pobjedu na lokalnim izborima iako je njihova uloga u političkom, kulturnom i gospodarskom životu itekako prisutna. Prisutna je bila i u Domovinskom ratu gdje je poginulo preko tisuću Bošnjaka. No Bošnjaci kad žele biti  predstavnici u Saboru, moraju proći izbore u skupini s Albancima, Makedoncima i Slovencima. Problem je i nepostojanje medijske platforme  koja će artikulirati i promovirati pozitivne primjere kulture bošnjačkog  naroda. Predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice Zadarske županije  Hase Saliković, je dodao da se ove godine po prvi put dogodilo da  predstavnik bošnjačke nacionalne manjine nije ušao u Sabor.
– Umjesto nas, u Sabor je ušla zastupnica albanske nacionalne manjine. Posljedica je to loše suradnje među Bošnjacima jer se iz različitih  sfera, prijavljivao veći broj kandidata. Tako je biračko tijelo podijeljeno  na više manjih jedinica. No potrebno je istaknuti da u Hrvatskoj živi  oko 62.000 Bošnjaka, a u Zadarskoj županiji oko 1.200. Za njih jamčim  da žive u dobrom suživotu s Hrvatima što su upravo vidjelo u organizaciji izložbe u prelijepom prostoru Muzeja Grada Zadra koju posvećujemo i Danu Grada Zadra, rekao je Hase Saliković.