Ključ u bravu i trbuhom za kruhom

Slika korisnika valentinam
EGZODUS KAO U VRIME FILOKSERE
Uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu raste, a seljak stavlja ključ u bravu, prodaje u bescjenje svoju djedovinu i odlazi u bijeli svijet. Odlazak trbuhom za kruhom gotovo da poprima odlasku u doba pojave filoksere na vinovoj lozi. Tada su odlazili dalmatinci u prekomorske zemlje, a sada odlaze većinom slavonci i podravci u Njemačku, Irsku i Austriju
Marijan TOMAC
TO JE POSAO – Puna kariola kobasica

Poljoprivredni radovi u ovoj godini privode se kraju. Stari je običaj da se od Badnjaka do Tri Kralja ne radi u polju. Naravno treba obaviti samo najnužnije. Posljednji veći posao je kolinje. Za Božić i Novu godinu treba uživati u sviježem mesu i delicijama od svinjetine.

Svinja sve manje

Sve veći broj ljubitelja svinjskih delicija iz Dalmacije odlazi u unutrašnjost da obavi kolinje. Tradicija je da svinja prije klanja mora težiti najmanje dvjesto kilograma. Od takve svinje dobije se kvalitetan pršut, debela panceta lijepo prošarana, prvoklasni šokoli, a ima tu domaće masti koja se sve više koristi, kao i brojnih proizvoda.

Dok Dalmatinci preferiraju velike svinje Podravci vole one u tipu bekona teške oko 120 kilograma. Ali na žalost svinja je sve manje i manje, a sve više tabli na zatvorenim kućama na kojima piše: „Prodaje se.“ Cijena od jedanaest ili dvanaest kuna za kilogram narasla je u posljednjih nekoliko dana na petnaest kuna. Naravno to je zakon ponude i potražnje, pa oni koji nisu na vrijeme rezervirali i kaparili svinje neugodno su iznenađeni.

Ključ u bravu

- To je još dobro, govori gospodin Ivan vlasnik poznatog restorana Zlatna potkova u Smiljanu kraj Gospića. U Lici domaće svinje uzgajane s hranom proizvedenom na vlastitom gospodarstvu prodaju se po cijeni sedamnaest i više kuna za kilogram.

Sve je to posljedica izostanka ozbiljne strategije razvoja poljoprivrede i onih koji bi se sa strategijom uhvatili u koštac i proveli je u djelo. Uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu raste, a seljak stavlja ključ u bravu, prodaje u bescjenje svoju djedovinu i odlazi u bijeli svijet.

Odlazak trbuhom za kruhom gotovo da poprima odlasku u doba pojave filoksere na vinovoj lozi. Tada su odlazili dalmatinci u prekomorske zemlje, a sada odlaze većinom slavonci i podravci u Njemačku, Irsku i Austriju.

Filoksera kao pouka

  Da se prisjetim prvu zarazu filoksere otkriva 1894. godine putujući učitelj Mate Dudan, u vinogradima na otocima Silbi i Olibu te u Novalji na Pagu. Dalmatinsko vinogradarstvo proživljava jedno od najtragičnijih razdoblja. Do 1910. filoksera je zahvatila tri petine vinograda srednje i sjeverne Dalmacije. U južnoj Dalmaciji javlja se tek poslije Prvoga svjetskog rata. Godine 1919. pojavljuje se u Metkoviću, 1924. na Korčuli, 1925. i u okolici Dubrovnika.

Iako joj je filoksera desetljećima bila pred vratima, Dalmacija ju je dočekala nespremna. Ipak, reagiralo se, i za današnje vrijeme, nevjerojatno brzo. Iste, 1894., godine kada je prva filoksera otkrivena u našim krajevima, na istome mjestu - na otoku Silbi podignut je matičnjak američkih podloga. Osnivaju se rasadnici i u Arbanasima, Vrani, Glavici kod Knina, Šibeniku, Kaštelima, Čibači kod Dubrovnika. U dvadesetak godina, u razdoblju od 1898. do 1919. godine, podijeljeno je iz tih rasadnika ukupno 37 milijuna 796 tisuća prutića i 5 milijuna i 200 tisuća korijenaka.

Dekret iz Beča

Ministarstvo poljoprivrede u Beču to prepoznaje i dekretom 1. srpnja 1894. godine uspostavlja C. K. Kemično - gospodarstvenu pokušajnu postaju u Splitu. U prvom Statutu Postaje iz 1895. opisuju se njene zadaće, koje će ostati aktualne u svih 110 godina postojanja: "Unaprijediti dalmatinsko poljodjelstvo, posebno one grane proizvodnje koje imaju naročitu važnost, pogotovo vinogradarstvo, maslinarstvo i uzgoj svilene bube, putem rigorozno provođenih znanstvenih ispitivanja, kemijskih i mikroskopskih analiza... izučavati bolesti kulturnog bilja u Dalmaciji i načine efikasne zaštite; analizirati i kontrolirati gnojiva i krmu; popularizirati putem predavanja i štampe rezultate istraživanja; obučiti obrazovanije gospodare u agrokemijske analize posebno one iz područja enokemije, davati savjete i uputstva zainteresiranim poljodjelcima; analizirati i izdavati dokumente o sastavu i tehnološkoj ispravnosti svih proizvoda poljodjelstva."

Prije sto i više godina reagiralo se je brzo i učinkovito tuđinska i nenarodna vlast, a danas nikako da se ozbiljnije učine odlučujući koraci u oživljavanju hrvatske poljoprivrede.

Med po 30 kuna

Kao da imamo dvije Hrvatske. Onu u kojoj se solidno živi i u kojoj se životari. Onu uz more gdje zahvaljujući turizmu može se raditi i zaraditi. Cijene za umirovljenike i slične kategorije visoke, ne samo u ugostiteljskim objektima već i u supermarketima.

Domaće poljoprivredne proizvode moguće je kupiti na većini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva u kontinentalnoj hrvatskoj. Za zimske dane domaći med prodaje se po cijeni od 30 kuna. Oni koji namjeravaju spremati blagdanske kolače orahe mogu bez problema nabaviti po 50 kuna za kilogram.

U supermarkete suhi grah je stigao iz Kanade i Kine. Domaći se može kupiti po cijeni od 20 kuna za kilogram. Također oni koji preferiraju laganu ishranu mogu po cijeni od 30 kuna za kilogram kupiti prvoklasnog domaćeg zeca – kunića naravno očišćenog.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno