Država mora osigurati dodatna sredstva za gospodarstvo

Osigurati što više novca realnom sektoru putem HBOR-a, financiranje infrastrukture poslovnih zona, slamanja birokratskih usporavanja investicija, kresanje svih troškova (osim turističkih), te posebne pojačane i ciljane promidžbe turističke sezone, neke su od kratkoročnih mjera za koje će se u Ekonomskom vijeću zalagati Dario Jurin – Turistička sezona važnija nego ikad i zbog prijetnje tečaju
Mr. Dario Jurin, prilično samozatajno odrađuje ulogu člana Ekonomskog vijeća Vlade RH formiranog zbog složenih prilika u svjetskoj krizi kao svojevrsno “vijeće mudraca” za pomoć Vladi. Naši pokušaji da doznamo nešto više o samom radu vijeća i Jurinovom gledanju na sadašnje ekonomske prilike urodili su plodom nakon, eto, već pete sjednice Vijeća. Dario Jurin dugogodišnji je gospodarstvenik, predsjednik Uprave Tankerkomerca, dugodišnji predsjedavajući Gospodarske komore Zadar, istaknuti član Udruženja ekonomista Hrvatske i HGK. U petnaestoročlanom vijeću rijedak je predstavnik realnog sektora ekonomije, odnosno gospodarstva, izvan instituta, sveučilišta i banaka.
– Oko rada vijeća nema posebnih tajni, znate da nakon svake sjednice javnost biva obaviještena putem konferencije za novinare, odnosno priopćenja o problematici. Ne postoji ograničenje naših istupa, ali naravno da je logično kod iznošenja stavova kazati kakve smo mjere i stavove prihvaćali kao vijeće, a eventualna različita naša viđenja naznačiti. Mislim da je riječ o logičnom stavu.
(Ne)uravnoteženi proračun
Postoje mjere koje mislite predložiti?
– Neću time kazati ništa radikalno novo. Znate da je prvobitni stav Vlade RH bio nulti, dakle, uravnoteženi proračun. Mi smo svi to i podržali. Došlo je do promjene i pribijanja proračuna zbog plaća u javnom sektoru i reforme zdravstva. Imamo duboko razumijevanje i za probleme uposlenih u javnom sektoru i zdravstvu, što sam kroz rad i u ovoj komori višestruko dokazao. Ipak moj je osobni stav da u ovoj situaciji suočenosti sa svjetskom krizom to nije trebalo činiti. Neuravnotežen proračun znači da država nije u stanju osigurati tekuća sredstva za pokriće svojih rashoda. Za njihovo pokriće država će se zadužiti. Ako se država zaduži ista ta sredstva neće moći dobiti privatni sektor gospodarstva. To je jasna računica bez velikih teoretiziranja i znanja. Državi nedostaje novca, uvjeti zaduživanja i na inozemnom i domaćem tržištu su teški, i jasno je da će raspoloživi novac za zaduživanje pokupiti država, jer je jak jamac i sigurnije je bankarima plasirati ga njima nego gospodarstvu. Bez novca će ostati gospodarstvo, a moje je mišljenje da je upravo njemu trebalo ostaviti taj novac na raspolaganju, kategoričan je Jurin.
Ako i kad dođe do rebalnsa  nužna su dodatna sredstava gospodarstvu koja treba plasirati putem HBOR-a. HBOR je osigurao sredstva za financiranje srednjih i malih poduzeća. Nisu osigurana sredstva za izvozne programe i poljoprivredu.
Aktualno je pitanje rebalansa, i nabrajanja hoće li ga biti ili ne, ali vi ne govorite u tom kontekstu, vezano za punjenje proračuna?
– Ja sam kazao da ću zbog gornjih prijedloga sugerirati rebalans, ali to nema veze s vašim aktualnim pitanjem. Ja, dakle, mislim da je rebalans potreban zbog osiguranja ovog novca gospodarstvu prvenstveno putem HBOR-a, a zbog mog nezadovoljstva što je ovakav proračun uopće donesen. Ne predlažem to zbog aktualnog isticanja da je rebalans nužan zbog manjka priljeva novca u proračun. Mislim da je indikator od dvotjednog punjenja proračuna premalen da bi dovodio do tako dalekosežnih zaključaka. Dakle, rebalans koji predlažem izraz je onog što je Vlada već i predložila,ali se takav proračun probio, a ne zbog aktualnog pitanja.
Vaše mi zalaganje izgleda logično s obzirom na pozicije koje zauzimate, odnosno sektor iz kojeg dolazite, a to je – da gospodarstvo dobije više novca?
– Apsolutno. S tim da ne zagovaram nikakve nove fondove koji su svojevremeno spominjani. Za mene je HBOR institucija koja se dokazala i neme potrebe za osmišljavanjem novih fondova. HBOR je ravnomjerno raširen na cijeli teritorij Hrvatske, pokriva prostor i sve djelatnosti, ima programe koji su za državu posebno bitni, ima sve elemente, a filozofija koju ima je ipak bankarska, a ne filozofija fonda ili pomoći. Dakle, neće dati sredstva ako ne vidi jamstva povrata.
Indikatori krize
Očito je iz priopćenja premijera Ive Sanadera s vašeg zadnjeg okupljanja da se naziru indikatori krize. Što ste posebno isticali?
– Mada se još uvijek ne može reći da se od strane države ne pokrivaju obveze, jer je država krajem prethodne godine najveći dio toga pokrila, nelikvidnost je prisutna, raste broj blokiranih računa. Počela su i otpuštanja, istina segmentirano, a ne na svim razinama. Pad je industrijske proizvodnje, a i pad stopa društvenog bruto proizvoda. Zadnji kvartali su svi ispod prethodnog, što je indikator pada. Procjene EU, svijeta i nas idu k tome, iako naša Vlada ponavlja projekciju od dva posto. Ako ništa drugo preneseni pad iz tendencija prethodnih kvartala ne može se zaustaviti tako lako. Ističem i pitanje ulaganja. Kazao sam to i na našem zasjedanju kako imamo problema kada su ulaganja u pitanju, a zbog raznih elemenata koje možemo uopćeno podvesti pod birokratizam. U ovom trenutku sva ulaganja, domaća koliko su moguća i strana koja smo eventualno u stanju privući, više su nego nužna i dobrodošla. Istovremeno imamo situacije da se zbog izdavanja papira, prostornih planova, UDPU-a, UPU, čekanja na građevinske dozvole investitore usporava pa i odbija. Premijer je to i kazao nakon sastanka. Dakle, sada kada su nam i greenfield, brownfield i svake druge investicije dobro došle, imamo razvlačenje investitora, ako hoćete od naše lokalne sredine do najviših državnih razina. Ne govorim o “prijekim putevima” ili nezakonitom podilaženju bilo kome, već normalnim procedurama u kojima je sve zakonito i čisto, a traju beskrajno. Ja svakodenevno kontaktiram i analiziram prilike s našim direktorima. Pa meni su ovdje mnogi direktori rekli da imaju planove i novce, ali ih ne mogu uložiti, a ništa nije sporno.
U što svakako spadaju i poslovne, odnosno gospodarske zone?
– To se opet tiče spominjanja rebalansa. Naime, pravi je trenutak da uređivanjem poslovnih zona stvorimo preduvjete, da ne kažem mamac za dolazak kapitala, a svako snaženje gospodarskih aktivnosti u trenucima kad osjećamo krizu, a i još više je očekujemo, je dobrodošlo. Svaki dolazak tvrtki u zonu znači napredak.
Tečaj i turizam
Koliko ste se bavili projekcijom mogućih problema?
– Stalno se time bavimo. Neke smo stvari spomenuli. Naravno da je i pitanje tečaja vrlo važan dio tih praćenja. Svaki pomak tečaja pogađa nas. Banke imaju limite plasmana sredstava. Ti su limiti utvrđeni od strane HNB-a, a utvrđeni su u kunama. Svako bitnije pomjeranje tečaja nagore smanjuje raspoloživa sredstva gospodarstvu. Znate da je HNB u tom pogledu intervenirala. Stabilnost je naš temeljni i zajednički prihvaćeni prioritet. Tu je iznimno značajna aktivnost HNB-a i to da ona tu sposobnost intervencije zadrži.
 Klasična, ali sada vrlo zaoštrena priča o tome da s tečajem treba dočekati ljeto, odnosno snažniji priljev deviza od turizma?
– Sačuvati stabilnost koja se ekonomskim mjerama mora očuvati je konsenzualni stav. Turizam je u tome bitan. Iznimno su važna ulaganja, domaća svakako, ali posebno strana, jer to znači priljev novog kapitala i sredstava na naš prostor. Isto vrijedi za turizam, jer nam donosi vanjski kapital. U petak nam je tema turizam i energetika prije završnog usvajanja Strategije energetike na Saboru. No vraćajući se turizmu moramo ponoviti kako su sadašnje procjene dobre. Čut ćemo ministra u petak, ali ne očekuje se lošija godina od lanjske. Teoretske zakonitosti kažu kad društvo ide u razvojni ciklus turizam se brže razvija od prosjeka kao i suprotno, kada je recesijski ciklus onda on na turizam djeluje izrazitije nego prosječno. Naravno da ta zakonitost, koja generalno vrijedi, za neku zemlju, posebice ako ona nije golem parametar u svjetskim razmjerima, može značiti da se prođe bolje ili lošije. Kada je riječ o velikim i najsnažnijim svjetskim turističkim zemljama, gdje su na sceni vrlo velike brojke (Francuska, Italija, Španjolska op.a.) onda je gotovo sigurno da će ta zakonitost biti iskazana. Hrvatska nije toliko značajna ni velika u svjetskim niti europskim parametrima turizma te možda možemo proći bez toga. Sada se mora vidjeti koja su to tržišta gdje se s raspoloživim sredstvima može učiniti najviše. Kazat ću hipotetski. Ako očekujemo da će nam u ovoj situaciji krize spas biti naklonjenost susjednih zemalja, i ako se ocjenjuje da će kraća poznata putovanja stradati manje od egzotičnih i dalekih, interkontinentalnih, znači li to da ona sredstva i snage s kojima raspolažemo valja koncentrirati upravo tamo jer ćemo tu postići najveći efekt, ne odbacujući sve naše dugoročne projekcije, ali preraspoređujući ih u ovoj posebnoj godini. O tome govorim. Opet ponavljam – svi turistički indikatori koji su nam dani su zasad dobri.

 ANTIRECESIJSKE MJERE ZA DVA TJEDNA

– Na zadnjoj smo sjednici analizirali situaciju, uočili sve više krizih elemenata u gospodarstvu i dogovorili se da bi kao Savjet trebali predložiti te tri razine mjera (kratkoročne, srednjoročne i dugoročne). Upravo smo primili upitnik na kojem će svatko od nas to i učiniti, a Ekonomski institut pretočit će to, ovisno o preklapanjima, u zajedničke mjere. Kako je i kazano takav bi skup mjera trebao biti usvojen na sjednici za dva tjedna, najavio nam je Jurin.