Katastrofalna situacija na tržištu poljoprivrednim zemljištem

Država je procijenila da u ovim kriznim vremenima Agencija za poljoprivredno zemljište nije toliko nužna pa nije predvidjela novce za nju, a posljedica toga je gašenje županijskih ureda za poljoprivredno zemljište pa tako i onog u Benkovcu. U mogućnosti financirati njihov rad nisu bile ni županije te su uredi zatvoreni 30. studenog 2009. godine

Od 1. siječnja ove godine blokiran je pravni promet poljoprivrednim zemljištem. Naime, po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ključnu ulogu u trgovanju poljoprivrednim zemljištem od početka ove godine ima Agencija za poljoprivredno zemljište, koja pak postoji samo “na papiru”.
Za ustroj Agencije koji uključuje zapošljavanje popriličnog broja ljudi potrebno je izdvojiti znatna sredstva. Novci za to u ovogodišnjem Državnom proračunu nisu predviđeni pa je osnivanje Agencije prolongirano za još najmanje godinu dana.
Ravnateljica Agencije Ana Panavić Budanko ovih je dana najavila da u proceduru idu izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, odnosno njegovih dijelova koji se odnose na prodaju i kupnju poljoprivrednog zemljišta. Zakonske izmjene trebale bi omogućiti premošćivanje razdoblja do stvarnog osnivanja Agencije te pojednostaviti proceduru oko trgovanja poljoprivrednim zemljištem.
Dobro zamišljen zakon
Država je procijenila kako u ovim kriznim vremenima Agencija za poljoprivredno zemljište nije toliko nužna pa nije predvidjela novce za nju, a posljedica toga je gašenje županijskih ureda za poljoprivredno zemljište pa tako i onog u Benkovcu. U mogućnosti financirati njihov rad nisu bile ni županije te su uredi zatvoreni 30. studenog 2009. godine.
Sad već bivši voditelj Županijskog ureda za poljoprivredno zemljište u Benkovcu Mario Zrile ocjenjuje da je situacija oko (ne)osnivanja Agencije za poljoprivredno zemljište veoma nepovoljna za već ionako kaotično stanje s poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj.
– Situacija je katastrofalna te će negativno utjecati na približavanje Hrvatske standardima Europske unije na planu poljoprivrede. Iako je bilo mnogo polemike o novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, on je dobro zamišljen te je nužan za uvođenje reda u sustav raspolaganja poljoprivrednim površinama. Na kraju krajeva, svaki se zakon može mijenjati. No, ponavljam, ideja zakona je dobra te je velika šteta što je njegova puna provedba stopirana, rekao je Mario Zrile.
Podsjetimo da Zakon o poljoprivrednom zemljištu nalaže da je vlasnik zemljišta dužan urediti neuređene poljoprivredne površine ili ih, u slučaju da to sam nije u mogućnosti odraditi, dati u zakup. U protivnom mora platiti kaznu i to u visini od 500 do 30.000 kuna.
Točnije, kazne za pravne osobe predviđene su u rasponu od 10 do 30 tisuća kuna, a odgovorne osobe u tvrtkama i privatni vlasnici neobrađenog zemljišta mogu biti novčano kažnjeni sa 500 do 15.000 kuna.
Uloga Agencije prilikom kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta je posrednička, a glavni cilj njenog posredovanja je sprečavanje mogućih malverzacija poljoprivrednim zemljištem. No kako Agencija nije ustrojena, nema ni njenog posredovanja pa tako ni kupnje, a ni prodaje poljoprivrednog zemljišta.
 Uvođenje reda
Najave da će za raspolaganje djedovinom ključnu ulogu imati Agencija te da će se za neobrađivanje zemljišta plaćati kazna, uz to da za većinu poljoprivrednih površina u Zadarskoj županiji, ali i u ostatku zemlje, nisu riješeni imovinskopravni odnosi, stvorile su kod građanstva animozitet prema novom Zakonu o poljoprivrednomzemljištu, koji je usvojen krajem 2008. godine, a na snagu trebao stupiti 1. siječnja 2010. godine.
– Zakon je po sebi dobar te je zamišljen da bi uveo reda u raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Neriješeni imovinskopravni odnosi nisu prepreka u primjeni Zakona. Naime, ako je za dobivanje poticaja dovoljna potvrda o posjedništvu, onda je i za naplatu kazne za neobrađeno zemljište dovoljno da je netko posjednik tog zemljišta. Osim toga zakon se ne bi odmah u startu rigorozno primjenjivao. Uostalom, za rješavanje imovinskopravnih odnosa zakonom je dan rok od 5 godina. Treba imati na umu da za neriješene imovinskopravne odnose jedini i glavni krivac nisu zastarjele zemljišne knjige, već i mentalitet naših ljudi koji pribjegavaju skrivanju posjeda kako ne bi platili porez, kako bi dobili dječji doplatak ili neku drugu beneficiju, zatim odgađanje podjele zemlje među nasljednicima i slično. Ovaj zakon zapravo potiče uvođenje reda i vjerujem da će s njegovom punom primjenom za poljoprivrednu proizvodnju biti zainteresirano puno više ljudi nego sada, procjenjuje Zrile. On ističe da su tvrdnje da će novi zakon šikanirati stare ljude koji nisu u fizičkoj mogu ćnosti obrađivati svoje posjede posljedica krive interpretacije.
– Prvo, nije predviđeno da se daju kazne ako zemljište nije savršeno obrađeno, već ako je toliko neuredno i zapušteno da smeta susjednim posjedima. Zakon će ići na ruku ljudima koji su svjesni da sami ni nitko od njihovih bližnjih nisu u stanju ili nisu zainteresirani obrađivati zemljište. Oni mogu preko jedinice lokalne samouprave dati natječaj za traženje zakupca zemljišta. Ako se zakupac nađe, vlasnik će dobivati zakupninu. Ako se ne nađe, vlasnik skida kaznenu odgovornost sa sebe, zaključio je naš sugovornik.