Zaštita od bjesnoće i mikročipiranje 188 kuna

Kako prema Pravilniku o označavanju pasa četveronožni ljubimci oštenjeni nakon listopada 2004. godine, moraju biti označeni mikročipom, vlasnicima pasa tijekom sezone cijepljenja, dakle, do 31. ožujka, nudi se i isplativija varijanta, tako da po jedinstvenoj cijeni od 188 kuna, svoje ljubimce mogu zaštiti od bjesnoće i označiti mikročipom

Budući da je cijepljenje pasa najbolja zaštita od bjesnoće, a ujedno i zakonska obveza, ono se svake godine, redovito provodi u veterinarskim stanicama i ambulantama od 1. siječnja do 31. ožujka.
Cijepljenja pasa plaća se 135 kuna, a nakon 31. ožujka ta cijena će biti nešto veća, tako da će se cijepljenje, po isteku zakonskog roka, plaćati 150 kune.
Zaštita životinja
Kako prema Pravilniku o označavanju pasa četveronožni ljubimci oštenjeni nakon listopada 2004. godine moraju biti označeni mikročipom, vlasnicima pasa tijekom sezone cijepljenja, dakle do 31. ožujka, nudi se i isplativija varijanta, tako da po jedinstvenoj cijeni od 188 kuna svoje ljubimce mogu zaštiti od bjesnoće i označiti mikročipom. Nakon 31. ožujka cijepljenje i mirkočipiranje stajat će 220 kuna.
Zadarski veterinar dr. Damir Lukić, koji radi u Veterinarskoj stanici Zadar, pojašnjava da se sezonskim cijepljenjem protiv bjesnoće kao i mikročipiranjem pasa po akcijskim cijenama nastoji vlasnicima ljubimaca izaći u susret, ali ujedno i potaknuti da se ponašaju u skladu sa zakonom koji propisujući kontrolu životinja zapravo čuva ljudsko zdravlje.
Temeljem Zakona o veterinarskoj djelatnosti početkom svake godine Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva donosi Naredbu o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti kojom su, među ostalim, propisani uvjeti i način cijepljenja protiv bjesnoće. Tako spomenuta Naredba propisuje da psi stariji od tri mjeseca moraju biti cijepljeni protiv bjesnoće na području Republike Hrvatske, i to najkasnije do 31. ožujka.
Naredbom se propisuje cijepljenje mačaka protiv bjesnoće i mesojeda iz porodice kuna, vrsta američki tvor. Što se tiče pasa koji tijekom godine navrše tri mjeseca, oni moraju biti cijepljeni u sljedećih 14 dana, a ljubimci koji nisu ranije cijepljeni u roku od 14 dana od dana nabave. Osim toga, Naredbom je propisana i vrsta cjepiva, tako da se psi, mačke i mesojedi iz porodice kuna, odnosno američki tvor može cijepiti samo monovalentnim cjepivom od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.
Bjesnoća
– Upravo u cilju podizanja svijesti vlasnika pasa o odgovornosti za zdravlje ljudi, i ove godine do 31. ožujka, po akcijskim cijenama cijepimo i mikročipiramo njihove ljubimce, govori dr. Lukić.
Unatoč tome, još uvijek ima mnogo ljudi koji misle da bi izbjegli plaćanje cijepljenja psa protiv bjesnoće pa svoje ljubimce jednostavno izbace na ulicu, zbog čega se svake godine u ovo vrijeme znatno poveća broj lutalica na zadarskim ulicama. Većina pasa koji lutaju ulicama nije označena mikročipom, zbog čega je nemoguće otkriti vlasnika i sankcionirati ga, no uvođenjem obveznog mikročipiranja stvari bi polako trebale doći na svoje mjesto.
Inače, što se tiče same bjesnoće, ona se na zadarskom području pojavila tijekom sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Iako je riječ o sporadičnim slučajevima, bjesnoća je na zadarskom području gotovo stalno prisutna. Kad se govori o bjesnoći vrlo je važno napomenuti da se radijalno širi. Primjerice, kada ugine jedna lisica od bjesnoće, rastrga je, recimo, pet divljih životinja, te se i one zaraze i tako ugibaju; njihovim strvinama se zarazi niz drugih životinja, što omogućava brzo širenje bolesti. Tako da je bjesnoću upravo zbog njezinog radijalnog širenja nemoguće iskorijeniti.
Znati živjeti s bjesnoćom u svakodnevici zapravo znači voditi računa o higijenskim uvjetima, redovito prati ruke, osobito djeci nakon boravka u prirodi i kontakta sa životinjama te redovito cijepiti kućne ljubimce.
 

 UMRE PREKO 55.000 LJUDI GODIŠNJE

Bjesnoća je virusna zarazna bolest, zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. Bolest se prenosi kontaktom s inficiranom životinjom, a najčešće ugrizom jer zaražena životinja izlučuje virus slinom. Virus bjesnoće napada živčani sustav domaćina te bolest nije izlječiva i smrtonosna je. Ova bolest se kod ljudi može spriječiti odgovarajućom i brzom medicinskom skrbi. Ipak, više od 55.000 ljudi, uglavnom u Africi i Aziji, umire od bjesnoće svake godine – jedna osoba svakih deset minuta. Najvažniji globalni izvor bjesnoće kod ljudi je nekontrolirana bjesnoća pasa. Ovaj glavni izvor bjesnoće kod ljudi može se ukloniti cijepljenjem i kontrolom životinja.

 CRVENE LISICE – REZERVOAR BOLESTI

U Hrvatskoj prosječan broj životinja pozitivnih na bjesnoću varira između 550 do 700 slučajeva godišnje, a među njima su najučestalije crvene lisice. Zbog izravnog kontakta s lisicama i neprovođenja preventivnog cijepljenja protiv bjesnoće među domaćim životinjama, najčešće obolijevaju psi i mačke. Provedbom višegodišnjeg programa “Oralnog cijepljenja” lisica bjesnoća se planira iskorijeniti u populaciji divljih životinja, osobito populaciji lisica koje se smatraju najznatnijim rezervoarom ove bolesti kod nas. Označavanje svih pasa i mačaka mikročipom znatno pridonosi prevenciji i kontroli bjesnoće u populaciji domaćih životinja.