Ispaćeni otok zaslužuje bolju budućnost

Slika korisnika admin
Molat je poznat po valama i valicama koje vole i turisti i domaći

Molaćani se naveliko pripremaju za proslave obljetnica koje će se obilježiti u najatraktivnijim ljetnim mjesecima, u srpnju i kolovozu, u vrijeme kada na tom otoku borave domaći, turisti, ali i veliki broj mještana koji žive u prekooceanskim zemljama ili na području Europe. Ljeti na otoku boravi i do 1000 žitelja, šesterostruko više ljudi nego zimi.

Pođimo redom; Navršava se četrnaest stoljeća prvog spomena Molata, slavi se šestodevedeseta obljetnica tradicije štovanja Gospe, šestopedseseta obljetnica proizvodnje meda, osam stoljeća štovanja Blažene Djevice Marije, osamstošesdeseta obljetnica darivanja otoka Molata samostanu Svetog Krševana u Zadru, pola milenija tradicije zbornog pjevanja, te 360. obljetnica od početka upotrebe glagoljice u matičnim knjigama krštenih, vjenčanih i umrlih (od 1651. do 1922.). S pravom se može reći da sve te ovogodišnje obljetnice za tako mali otok su vrlo značajne.

Grčka imena

Osim mjesta Molat, na otoku se još nalaze i povijesna ribarska mjesta Zapuntel i Brgulje. Otok Molat se prvi put spominje u 7. stoljeću. Bizantski car Konstantin Porfirogenet spominje ga u 10. stoljeću kao ribarsko mjesto. U tom stoljeću naseljavaju ga Hrvati, zadržavši romansko ime otoka. Molat je ime dobio od latinske riječi mellitus, što znači meden ili od meda. Atribute meda u svom nazivu imaju i otoci Mljet, država Malta i mnogi drugi.

Na otoku pronalazimo i izvore grčkih prezimena poput Stamaki, danas Stamać. Ti nabrojeni otoci davno su poznati po proizvodnji meda, a za otok Molat o tome postoji dokument iz daleke 1381. godine s vidljivim zapisom prodaje molatskog meda u Zadru.

Da je tradicija štovanja Gospe na tom otoku dugačka svjedoče i pomorske karte iz 1320. i 1321. godine koje spominju trgovačku luku Svete Marije, odnosno današnju glavnu molatsku luku Lučina koja je bila važna pomorska luka na putu Istre i Osora prema Zadru. Molat je u svojoj dugogodišnjoj povijesti pomorstva imao jedan od najvećih jedrenjaka na Jadranu, brod Jelu, te impozantne brodove Iliriju i Svetog Antu.

Već tada, u 14 stoljeću postoji crkva sv. Marije. Iako na najstarijem natpisu na otoku Molatu, onom nad crkvenim vratima stoji 1479. godina, ona se odnosi na godinu izgradnje Župne crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije. Inače, sama Župa Pohođenja BDM spominje se već u 10. stoljeću. U mjestu se nalazi i Crkvica Gospe Karmelske iz 1672. godine, kao i crkva Rođenja Blažene Djevice Marije iz 13. stoljeća u mjestu Zapuntel, gdje se svečana euharistija održava 8. rujna na blagdan Male Gospe. Ta molatska vjerska svetišta pokazatelji su duboke vjere Molaćana prema Gospi, što je i razlog što je u svojoj povijesti otok Molat dao čak 130 svećenika.

U svojoj povijesti Molat je imao i grkokatoličku crkvu. Hrvatski ban Dessa 1151. godine daruje taj otok meda samostanu benediktinaca sv. Krševana u Zadru. Od 1409. godine pod vlašću je Venecije, koja ga daje u zakup zadarskim obiteljima. No, kako je utvrdio Petar Runje, Molat je i ranije bio iznajmljivan, tako da ga je zadarski plemić Damjan de Nassis zakupio već 1378. godine. Također, i Bianchi piše da su na otoku bili nastanjeni i pustinjaci Sv. Antuna, Opata pokraj crkve sv. Pavla Apostola. Samostan je 1247. godine pripadao benediktincima. Prije početka Drugog svjetskog rata Molat je brojio 1083 stanovnika, dok je danas na njemu svega 180 žitelja (ali i šesdesetak priključaka na internet mrežu). Na svom putovanju Jadranom Molat je posjetio i engleski kralj Edvard VIII.

Turci, Englezi, Mlečani...

Međutim, iako kažu sami mještani, za Molat se slobodno  može reći kako je to otok represija, bastion mnogih sustava i nemilosrdnih nasilja. U prilog tome postoji i uzrečica iz litanija Svih svetih koja kaže "Od kuge, glada, rata, Iža, Salva i Molata oslobodi nas Gospodine". Osim što su ga konfiscirali Mlečani, nemilosrdno su ga u više navrata opljačkali mnogobrojni neprijatelji, Turci, engleski "službeni" gusari, Venecija, talijanski fašisti i na samom kraju prije uspostava demokracije i stvaranja države Hrvatske, jugoslavenski ideolozi... Ovi potonji su ga i opljačkali. Bio je i sjedište jugovojske, strah i trepet jugooficira i pokušaja negiranja rimokatoličke vjere. No, kako tvrde ponosni Molaćani, upravo zahvaljujući vjeri u Boga, zavjetu Gospi i težačkom radu život se nije u poptpunosti ugasio.

Međutim, kako nadodaje molatski župnik don Mario Gržanov, unatoč malom broju stanovnika na otoku se obnavljaju i održavaju sakralni objekti. Godine 1996. uređuje se Župni ured i elektrifikacija zvona na zvoniku, te je kupljen harmonij, a novčanom pomoći pripomogli su Molaćani koji žive u inozemstvu.

Tradicija zbornog pjevanja na koju su Molaćani ponosni njeguje se od davnina a ponovno je obnovljena 1989. godine. Molat je bio jedan od najjačih jadranskih otoka u proizvodnji sira, te naširoko poznat po kvaliteti ovčjeg mlijeka.

Pored vinove loze, Molat je bio poznat i po ekstradjevičanskom maslinovom ulju, smokvama, raznim vrstama žitarica, južnog voća i povrća, što je uz ribarstvo i stočarstvo otoku omogućavalo samostalnost i razvoj obiteljskog i društvenog života. Također, i ribarstvo u Molatu ima dugu tradiciju, pa i ono organizirano, tako da je i Ribarska zadruga Molat osnovana 1907. godine.

Depopulacija

Zahvaljujući upravo tim atributima, već 1926. godine izgrađen je Kulturni dom. Samo sedam godina kasnije, 1933. godine  utemeljena je Knjižnica, koja u svom fundusu ima 15.000 knjiga, odnosno kako ističe knjižičar Fahrudin Nikšić - Nikša, najviše po glavi stanovnika na području Zadarske županije, i šire. Pučka škola otvorena je 1.880. godine, a još 1963. godine u njoj se odvijala nastava za stotinjak školske djece. Danas je nažalost zatvorena. Bez obzira što povijesni izvori govore da je povijest Molata bila burna, a da je sadašnjost uz negativnu dobnu strukturu i ogromnu depopulaciju upitna, mještani su na svoj otok Molat vrlo ponosni. Nadaju se povratku mladih obitelji na otok, jer kako kažu u posljednje vrijeme, uz turizam i ribarstvo, obnavlja se i poljoprivreda.

Vraća mu se značaj koji je imao u dalekoj prošlosti. Uz sigurnu i poželjnu luku, svake godine sve više nautičara otkriva taj djevičanski otok. U posljednje vrijeme više od od 2000 brodova, jahtaša i jedrilica u tijeku nautičke sezone uplovi i boravi na sidrištu molatske uvale "Jazi".

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno