Neka svatko stavi masku kakvu želi i dođe u grad

Sredine koje više ulažu u organizaciju karnevala imaju daleko veću tradiciju te je i odaziv građana veći, kaže Stjepan Felber iz Turističke zajednice Grada Zadra

SI ove godine kao protekle zadarski karneval će se održati u organizaciji TZ grada Zadra. Kako ističu iz Turističke zajednice, u tijeku su pripreme za njegovo održavanje, pozivaju se i animiraju karnevalske skupine.
 Stjepan Felber, suradnik za promidžbu i odnose s javnošću Turističke zajednice grada Zadra, najavio je da će, usprkos nekim kuloarskim pričama kako karnevala ove godine neće biti, zadarski karneval započeti u nedjelju 6. ožujka s povorkom karnevalskih skupina te završiti na pokladni utorak 8. ožujka, kada će se održati posljednje karnevalske svečanosti. No, kako je istaknuo, još nije sve definirano, a više detalja će se znati nakon sastanka s predstavnicima karnevalskih skupina.
TZ grada Zadra je uvijek bila organizator karnevala, no određeno vrijeme su za njih taj posao odrađivale agencije i udruge. Ovogodišnji karneval će biti organiziran po uzoru na prošlogodišnji.
– Zadar ne može konkurirati svojim karnevalom Rijeci ili Riju. On nema takvu snagu, nije toliko popularan niti poznat, a niti toliko omiljen među građanima. Sredine koje više ulažu u organizaciju imaju daleko veću tradiciju te je i odaziv građana veći, istaknuo je Felber, dodajući kako je prošlogodišnji karneval stajao oko 140 tisuća kuna, a taj iznos vrlo vjerojatno neće se prijeći ni ove godine.
Iskustva Propele
Elvira Košuta, dugogodišnja turistička djelatnica te tajnica Društva Propela, koja je u svojoj dugogodišnjoj karijeri odradila 13 karnevala, kaže kako karneval može biti puno bogatiji, ali uz dosta truda u organizaciji. Primjerice, 1998. godine održan je karneval u sklopu kojeg je nastupilo 150 srednjoškolaca koji su plesali sambu, šivali su se kostimi i za njih, dok su oni koreografiju uvježbavali punih mjesec dana.
– Tada smo imali šest pozornica, jedan jako dobar i bogat karneval. Kasnije smo na prijedlog TZ Županije i Grada osnovali Udrugu koja će se baviti manifestacijama tipa karnevala, te po potrebi i ostalima. S obzirom da je i onda bilo svake godine prepucavanja tko će to raditi, mi smo osnovali udrugu Propela i počeli raditi karneval i bez honorara ili s minimalnim honorarom. Stvarno smo ga radili s dušom. Dvije godine smo šivali garderobu za gradonačelnika i svitu, koliko smo mogli s obzirom na proračun. Ti karnevali su trajali po pet dana, dva tjedna prije bi bilo otvorenje na gradskom trgu uz preuzimanje vlasti, a kroz ta dva tjedna odvijala su se neka sitnija događanja, uključujući nekakvu tematsku izložbu u Gradskoj loži, što bi bio nekakav uvod u karneval. Nakon toga bi subotom uvijek bila revija maskiranih kućnih ljubimaca, jednako kao i revijalni koncert Gradske glazbe za čije smo članove u ono vrijeme radili kostime, odnosno kape, opisala je Elvira Košuta, dugogodišnja turistička djelatnica i tajnica Društva Propela, dane najuspješnijih i najzabavnijih poslijeratnih karnevala u Zadru.
Košuta je otkrila kako stvaranje karnevalske maškarane zabave zahtijeva puno mukotrpnog, dugotrajnog, čak višemjesečnog posla na samoj organizaciji. Svake godine se javlja isti problem kao što je pronalaženje ljudi koji imaju sluha za karneval kao jednu domaću pučku zabavu.
Rast karnevala
– Prvu godinu bilo je poprilično teško doći do neke osobe u mjestu koja ima sluha za karneval. Od početnih 11 grupa kroz par godina došli smo do brojke od 1.500 maškara, potpuno kostimiranih koje su se u povorci kretale od Foše, cijeli krug oko grada, Kalelargom do Narodnog trga ili Donata, ovisno gdje smo imali program. Jednu godinu smo imali i šator kod Donata, no nije se pokazao dobrim rješenjem. Tada je došlo do razlaza i raskida suradnje.
Mnogi u ovom gradu smatraju kako se karneval, koji i inače tim mnogima nije prebitna manifestacija s obzirom da se ne održava u jeku ljetnog perioda, što znači da ne možemo očekivati rijeke turista i brdo potrošenih eura te ostalih zanimljivih valuta, može organizirati na način da se karnevalske grupe obavijeste o vremenu održavanja karnevala te od njih očekivati da naprave štimung te tako i privuku masovno Zadrane da se maškaraju i ludiraju po gradu. Organizacija karnevala pak kao i organizacija bilo čega zahtijeva puno rada i truda, ali i financija u razumnim okvirima koje bi trebale biti usklađene s osnovnom idejom što se i koliko karnevalom želi pružiti ljudima. Pruženo i ponuđeno se ovijek reflektira i na odaziv naših sugrađana na određenu manifestaciju u zimskom razdoblju, kada vremenske prilike nisu pretjerano naklonjene zabavi na otvorenom, ali primjer je organizacija dočeka Nove godine koja je na ulice izvukla veliki broj dobro raspoloženih ljudi, što znači da se ne možemo pravdati kako su naši sugrađani inferiorni i nezainteresirani za karneval, jednostavno im nedostaje kvalitetnih, zanimljivih sadržaja.
Mjesec dana pripreme
– Na karnevalu kao i na svakoj organizaciji treba raditi. Mi smo u vrijeme dok smo ga radili, najmanje mjesec dana ranije započinjali s organizacijom. Trebalo je tadašnja 22 mjesta koja su sudjelovala u karnevalu, okupiti, napraviti raspored, kada i u koliko sati te kuda povorka kreće, gdje je pozornica, pripremiti tekstove koji su pripremali članovi povorke, no mi smo morali napraviti sinopsis za voditelje, itd. Karneval se ne može napraviti u 10 dana po sistemu da je netko rekao idemo sad u maškare. Karneval treba raditi, odnosno pripremati najmanje mjesec dana, kaže Košuta.
Iako je danas interes za karneval s obzirom na ponuđeni program drastično opao, ako ne i gotovo iščezao, to još uvijek ne znači da se ne može trenutnu atmosferu vratiti na stare grane, možda nešto skromniju, ali u svakom slučaju zanimljivu i zabavnu.
– U organizaciji karnevala uvijek mora postojati osoba koja je pokretač svega toga, mora postojati netko tko će biti spreman potrošiti svoje vrijeme na okupljanje i nagovaranje tih ljudi, davati im prijedloge što da naprave ako ne znaju sami. Ondašnjih 1.500 maškara nije se u gradu stvorilo samo od sebe. Poslije se sam karneval malo razvodnio jer su i ta okolna mjesta oživjela tradiciju karnevala pa se znalo poklopiti da isti dan bude zadarski i sukošanski karneval. Nikada neću zaboraviti karneval 1998. godine. Cijela je Kalelarga bila ozvučena, plesalo se od Foruma do Narodnog trga, ljudi su uživali u tome, imali su bar neku maskicu na glavi ako već nisu imali i cijeli kostim. Imali smo masovnu posjećenost tih uspješnih godina karnevala. Možda i je malo oslabio interes građana za karneval, no kao što sam rekla, atmosferu treba “pumpati”, karneval se neće dogoditi, treba atmosferu stvarati, što je i bio razlog zašto smo mi radili sve toliko dana unaprijed, kako bi se “nabrijala” ta atmosfera za sam pokladni utorak, kaže, Košuta dodajući kako vjeruje da nitko iz Društva Propela više zasigurno ne bi ulazio u organizaciju priče zvane karneval jer bi teško i zamorno bilo ponovno nešto takvog opsega posla graditi ispočetka.
Iako mnogi entuzijasti povučeni nostalgijom za nekadašnjim slavnim danima zadarskih karnevala još ga uvijek žele umjetno održati na životu, veliki broj naših sugrađana smatra da je trošak za karneval nepotreban te ga treba ukinuti, a novac preusmjeriti u društveno prioritetnije projekte i manifestacije.

OŽIVLJAVANJE KARNEVALA KAKAV JE NEKAD BIO

Elvira Košuta, tajnica Društva Propela, ne slaže se s tvrdnjom nekih kako  u Zadru ne postoji tradicija karnevala.
– Ne slažem se s izjavama kako Zadar nema karnevalsku tradiciju. Od  1995. godine kada sam sudjelovala u organizaciji prvog karnevala nakon  osamostaljenja, a sve se radilo pod okriljem Županije i Grada. Proučavali  smo povijesne knjige u kojima smo pronašli kako je Zadar imao karneval  davno prije, no ne u onom klasičnom obliku kao što imaju okolna mjesta.  Naime, to je bio jedan finiji karneval koji je imao svog princa, a ne krnju koji  se palio. U tim tadašnjim povorkama su se bacali bomboni. U skladu s tom  tradicijom tu prvu godinu, mi koji smo sudjelovali u organizaciji napravili  smo nešto poput toga. Šivali su se povijesni kostimi iz 17. ili 18. stoljeća.  Cijela koncepcija karnevala je bila zamišljena da se svaku godinu vratimo u  jedno stoljeće unatrag. Tada smo čak na putovima kojima je povorka  prolazila na njezine sudionike bacali bombone, a čini mi se da su u prošlosti  to bile i naranče i sl. Te godine se jako puno investiralo u kostime. Direktor  karnevala je tada bio Igor Gluić, dok sam ja bila tajnica. To su bili bogati  karnevali koji su normalno i zahtijevali veću financijsku konstrukciju, u  svakom slučaju više nego sada, ističe Košuta.

SMRKINIĆ: MOGLI SMO IZBJEĆI SUKOB KOJIM SU SE NEKI TREĆI OKORISTILI

Igris Smrkinić, direktorica Agencije RMC koja je organizirala karneval  2007. i 2008. godine ističe kako je Zadar pokazao da može imati tradiciju  karnevala, no ona ne nastaje preko noći, već se stvara uz veliku dozu volje  i entuzijazma, a opet, kako ističe, ako je to u interesu grada.
– Mi više ne gubimo ni energiju ni vrijeme na dokazivanje kako to radimo.  Sigurno je da je karneval 2007. i 2008. godine kada smo ga mi organizirali  imao vrlo dobru posjećenost. Tih godina je, nažalost, postojao sukob  između nas i Društva Propela, no u posljednje vrijeme smo zaključili kako taj  sukob nije trebao biti kakav je bio jer se sve moglo napraviti zajedničkim  snagama. Neke stvari su obje strane danas shvatile i to se više neće  događati jer se takve stvari vrlo lako iskoriste u neke druge svrhe neke treće  strane. Danas surađujemo vrlo lijepo i vrlo uspješno. Ove godine nas nitko  nije kontaktirao vezano uz organizaciju te pretpostavljam da za tim niti  nemaju nakanu. Ako Grad i TZ grada Zadra smatraju da ne treba surađivati  s vanjskim suradnicima, u ovom slučaju Agencijom RMC, mi to poštujemo  i čekamo neka bolja vremena, istaknula je Smrkinić, dodajući kako bi se  Agencija RMC opet rado uključila u organizaciju karnevala, no, kako ističe,  nikome ne žele dokazivati da znaju raditi svoj posao, a s druge strane i  poštuju odluku Grada i TZ grada Zadra da karneval organiziraju sami.