Ceh plaća srednji sloj

Slika korisnika admin
Odluka o PDV-u teška, ali nužna, kažu u Vladi - Zoran Milanović, Radimir Čačić, Slavko Linić, Željko Jovanović i Andrea Zlatar

Smanjenje državne potrošnje za 4,6 milijardi kuna, povećanje stope PDV-a na 25 posto, promjene u sustavu poreza na dohodak, smanjenje zdravstvenih doprinosa kako bi se rasteretila cijena rada, ali i oslobađanje plaćanja poreza na dobit za one koji taj novac ponovno ulažu - stupovi su na kojima Vlada planira izgraditi svoj ovogodišnji proračun i spasiti kreditni rejting države. Uz to Vlada će kako doznajemo od ožujka ove godine sa 12 posto oporezivati i prihode od dividende i zarade na dionicama, ali samo ako su oni godišnje veći od 26,4 tisuće kuna. Vlada planira otežati i izvlačenje novca iz društva s ograničenom odgovornošću, pa će se tako isplata dobiti iz takvih tvrtki oporezivati po istoj stopi kao i porez na dohodak. Premijer je objasnio kako su dosada vlasnici tih poduzeća sebi isplaćivali velike plaće prikazujući to kao isplatu dobiti na što se plaća porez od 20 posto. Ubuduće će na iznose veće od 10.800 kuna plaćati porez po stopi od 40 posto, što bi ih moralo motivirati da dobit zadrže u poduzeću i investiraju u razvoj.

Spašavanje rejtinga

Prema smjernicama za izradu proračuna, on će u 2012. godini biti "težak" 117,6 milijardi kuna. U blagajnu će se skupiti 108 milijardi kuna, oko 600 milijuna kuna više nego lani, pa je konačni rezultata minus državnog proračuna od 9,6 milijardi kuna. Ministar financija Slavko Linić s kolegama će u sljedeća dva tjedna morati detaljno isplanirati proračunsku potrošnju u ovoj godini kako bi na kraju doista imao manjak u državnom proračunu ispod deset milijardi kuna, šo je pet milijardi manje nego u 2011. godini. Taj plan temeljen je na procjeni da će gospodarstvo u ovoj godini rasti 0,8 posto, da će inflacija biti 2,5 posto, a Vlada nema optimistične planove kad je u pitanju zaposlenost jer i u ovoj godini očekuje rast broja nezaposlenih od gotovo jedan posto.

Od kada je preuzela vlast u Hrvatskoj, prvi je i najvažniji zadatak Vlade Zorana Milanovića - spašavanje kreditnog rejtinga zemlje, a brojni analitičari poručivali su da je jedini način da se to ostvari oštro rezanje potrošnje pa je guverner HNB-a Željko Rohatinski otišao tako daleko da je kazao da bez devet milijardi kuna teških rezova Hrvatska teško može naprijed. Jučerašnjim predstavljanjem smjernica proračuna i najavljenom štednjom Vlada je poslala određenu poruku investitorima i rejting agencijama, a hoće li to biti dovoljno za spas rejtinga nije htio procjenjivati ni premijer Milanović, koji je u više navrata poručio da njegova Vlada ne radi za rejting agencije i vjerovnike nego za građane i Hrvatsku. Ipak, priznao je da najavljenim promjenama u proračunu "zalaže rejting kojeg ima njegova Vlada za rejting Hrvatske".

Manji trošak zaposlenih

No, o rezovima od 6,3 milijarde kuna ni Milanović ni Linić nisu bili spremni detaljnije govoriti na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade. Ako uspiju u svom naumu troškovi za zaposlene u državnoj upravi i javnom sektoru trebali bi biti smanjeni za dvije milijarde kuna. Za 1,4 milijarde kuna manje su i subvencije u poljoprivredi i Hrvatskim željeznicama, a oko dvije milijarde kuna manji su i ostali rashodi, a gdje je pronašla prostor za tu značajnu uštedu Vlada će čini se otkriti tek kod donošenja proračuna. Jučer ni premijer ni ministar Linić o tome nisu bili spremni detaljnije govoriti.  

Milanović je kazao da se rezati sigurno neće na radnim mjestima, da neće biti otpuštanja, jer Vlada neće neće raditi za vjerovnike.

- Na vjerovnike mislimo tek do granice gdje potvrđujemo svoju vjerodostojnost. Radi se na smanjenju mase plaća, ali ne na otpuštanju. Ovog trenutka toga nema, ali tražit će se veća efikasnost i rigoroznije ocjenjivanje u čemu tražimo potporu sindikata. Tu vrstu komfora ćemo morati osvijestiti. Na masi plaća možemo uštedjeti dvije milijarde kuna, uvjeren je Milanović. Na opetovano pitanje hoće li oni koji rade za državu na kraju ipak morati pristati na manje plaće predsjednik Vlade odgovorio je da "ljudi u javnom sektoru ne moraju pristati na ništa, osim na razgovor".

Ministar Linić tvrdi da se radnicima u javnom sektoru neće smanjivati koeficijent plaće, ali će im se ograničiti prekovremeni rad te ukinuti dodatni postoci nagrađivanja.

- Osim toga, imate masu onih koji rade na određeno vrijeme i na ugovor o djelu, dakle nisu zaposleni i oni će morati otići. Ostali rashodi su dobar dio neracionalnih programa koji se samo pišu, ne kontroliraju se sredstva, a moguće je ozbiljnijim pristupom naći te uštede. To će se unutar dva tjedna u ministarstvima izanalizirati, kazao je Linić.

Nešto realnije je na sjednici Vlade o planovima za smanjenje potrošnje govorio prvi potpredsjednik Radmir Čačić koji je upozorio da su smjernice za izradu proračuna optimističan scenarij prema kojem se očekuje i osam milijardi kuna investicija.

- Svjesni smo potrebe mnogih i radikalnijih rezova, kazao je Čačić.

Novi porezni sustav

Što se tiče promjena u poreznoj politici građani veći PDV mogu očekivati već od 1. ožujka, a Vlada vjeruje kako će im život olakšati uvođenje međustope od deset posto na dječju hranu, masti, ulje i vodoopskrbu. Uz to ostaje i nulta stopa na kruh, mlijeko, knjige... Niža stopa PDV-a smiješi se i turizmu , ali tek od početka sljedeće godine, tako da u novu sezonu ta djelatnost ulazi s PDV-om od 25 posto.  Cijeli taj manevar unutar PDV-a državi bi trebao donijeti 2,5 milijardi kuna, no njih će najvećim dijelom izgubiti na promjenama u ostalim nametima. Zdravstveni doprinos smanjuje se s 15 na 13 posto, što na godišnjoj razini znači da se država, u korist gospodarstva odriče 2,4 milijarde kuna. No, primjena nove stope doprinosa može se očekivati tek od 1, srpnja.

Već u ožujku Hrvatsku očekuje nešto drukčiji sustav  u porezu na dohodak, po kojem se neoporezivi dio podiže na 2.200 kuna, mijenjaju se porezni razredi, ali stope ostaju iste. Vlada vjeruje da će na taj način rasteretiti najugroženije građane i pomoći im da lakše podnesu veći PDV. Prema Vladinom izračunu, oko 750 tisuća ljudi s neto plaćom od 3.123  do 5.888 kuna trebali bi mjesečno dobiti od 7,8 do 80 kuna više. No, zanimljivo je da oni najugroženiji s plaćama do 2,5 tisuća kuna ne dobivaju ništa, a takvih je oko 380 tisuća.

Odluka o tome da se uvede veći PDV, tvrdi Milanović, nije bila laka, ali je bila nužna, a što se tiče novih pravila u porezu na dohodak, premijer tvrdi da će nešto veću cijenu platiti srednji sloj u Hrvatskoj odnosno oni koji zarađuju do osam tisuća kuna. Na novinarsko pitanje koliko će niža biti njegova plaća odgovorio je da bi to bilo oko 300 kuna. Plaća premijera je oko 20 tisuća kuna.

 PLANIRANO ZADUŽENJE 17 MILIJARDI KUNA

Država će se u ovoj godini zadužiti 17 milijardi kuna, što je gotovo deset milijardi kuna manje nego lani. Ukoliko deficit Vlada odluči financirati prihodima od privatizacije potrebe za zaduženjem mogle bi biti i manje. Ministar financija kazao je da će Vlada tek donijeti odluku o tome koliko će se zadužiti na inozemnom, a koliko na domaćem tržištu te što će biti s izdavanjem obveznica.

 LOVRINČEVIĆ: PROCJENA RASTA NEREALNA

 Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ocjenjuje da je Vlada objektivno procijenila proračunske prihode za ovu godinu, ali kaže da su njezine procjene rasta od 0,8 posto ipak daleko iznad realnosti i da će u ovoj godini Hrvatska vjerojatno zabilježiti pad, te da će inflacija biti veća od planirane odnosno oko tri posto.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno