Zadrugarstvo na prekretnici

Sada više nema jednosmjernog odnosa već on mora biti dvosmjeran. Poljoprivrednik će morati dio svojih proizvoda prodati zadruzi koja će ih plasirati na tržište, kaže predsjednik Zadružnog saveza Zadarske županije Gordan Marinović
Novi Zakon o zadrugama koji stupa na snagu zadnjeg dana ožujka iz korijena će promijeniti dosadašnji pristup zadrugarstvu. Zadruga i zadrugar stavljaju se u novi odnos prema kojem obje strane imaju obaveze i prava, a ne kao do sada da zadrugar ostvaruje samo korist od zadruge. Uz ovu krucijalnu promjenu trebat će provesti neke operativne odluke, poput povećanja minimalnog broja zadrugara za osnivanje zadruga i članskog uloga.
– Do sada je zadrugu moglo osnovati minimalno tri člana, sada se taj broj povećava na sedam. Minimalni članski ulog povećava se na 1.000. Dakle, ako je do sada bio 100, zadrugar mora uplatiti dodatnih 900. Mislim kako će ovo najviše pogoditi otočne zadruge čiji članovi su većinom umirovljenici s malim primanjima, govori Marinović i prelazi na srž novina koje očekuju zadrugarstvo:
– Zadruge, pogotovo one na otocima, ljudi su nastavili održavati da sami sebi učinu uslugu, na primjer samelju masline. Sada više nema jednosmjernog odnosa, već on mora biti dvosmjeran. Poljoprivrednik će morati dio svojih proizvoda prodati zadruzi koja će ih zatim plasirati na tržište. Ljude se potiče da međusobno surađuju. Međutim treba promijeniti način razmišljanja ljudi. Sada su otuđeni, svako gleda samog sebe.
Što to u zadrugarskoj praksi znači komentira ravnateljica PZ Drobnica Mladenka Mašina.
– Ovo je dobar zakon koji će uvesti reda u zadrugarstvo. Zadruge su od pamtivijeka pomagale ljudima u plasmanu njihovih proizvoda. S vremenom se to izgubilo, pogotovo na otocima. Razlog je pad poljoprivredne proizvodnje tako da se nije imalo što plasirati. Zadruge su ostale egzistirati. Mi konkretno orijentirajući se na preradu maslina, govori Mašina i dodaje:
– Novim zakonom zadrugar ostvaruje prava i obaveze. Sada neće moći samo ostvariti meljavu po povoljnijoj cijeni. Morat će sklopiti ugovor sa zadrugom i prodati joj dio svog proizvoda koji ćemo mi plasirati na tržište. Isto tako ima i pravo sudjelovati u dobiti zadruge. Stvari su posložene tako da tko više radi i posluje sa zadrugom više dobiva. Problem koji ja vidim jest što većina ljudi nema višak proizvoda.
Država je sada stvari postavila na svoje, mogli bi slobodno reći vratila na staro, tako da zadruge ispunjavaju svoju prvotnu svrhu, a ne budu samo servis drugima. Napravljen je i mehanizam koji će sankcionirati one koji ne budu poštovali nova pravila.
– Zadruge koje se ne prilagode brisat će se iz sudskog registra. Njihovu imovinu preuzet će jedinice lokalne samouprave koje su dužne u roku od pola godine ponovno organizirati zadrugu, kaže Marinović.

 MAĆEHINSKI ODNOS OPĆINA

– Do danas nije riješena imovina bivših zadruga koja je ostala u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje su u njima napravili općinske domove. Kada pogledamo odnos koje općine imaju prema zadrugama, pogotovo na Ugljanu i Pašmanu, onda vidimo da nikome nije stalo do njih, osim Općini Preko, kaže Marinović.