Bruxelles: Dat će nam novac za Pelješki most, a zabraniti mentol cigarete

Slika korisnika admin
Edvard ŠPRLJAN

Izbori za novi europski parlament u svibnju iz Zadra izgledaju nekako daleko i s puno nejasnoća što zapravo ti izbori znače. Što je uopće uloga tih europarlamentaraca osim da imaju za naše pojmove odlična primanja i život na visokoj nozi?

Glasnogovornik Predstavništva Europske komisije u Zagrebu Martin Mayer (inače ima kuću u Sukošanu u kojem je svaki vikend sa svojom suprugom Kaljkom, a odlično govori hrvatski), baš je zbog toga protekli tjedan organizirao kratak posjet novinarima iz nekih hrvatskih regionalnih glasila u Bruxelles. Išlo se na ubrzani tečaj o institucijama EU kao i upoznavanje s funkcioniranjem cijelog tog složenog sustava u kojem je i Hrvatska eto već skoro sedam mjeseci punopravan član.

I osobna iskaznica dovoljna

Za početak dobar je osjećaj da se u europsku prijestolnicu lagodno putuje samo s novom osobnom iskaznicom, onom s crno-bijelom fotografijom, a pri ulazu se više ne stoji u dugim redovima za one koji nisu iz EU. Na relaciji od Zagreba do Bruxellesa ima nekoliko letova dnevno, što već govori o važnosti svega što se tamo u Belgiji događa.

Za one manje upućene samo kratki podsjetnik - institucije EU su Parlament u kojem svaka država ima određeni broj zastupnika - od ukupno 751 najviše ih ima Njemačka 96, Francuska, Italija i Velika Britanija po 77, Hrvatska ima 11, a recimo Slovenija 8 parlamentaraca. Europska komisija ima 28 povjerenika, iz svake zemlje članice po jedan, a nadležan za određeno područje djelovanja. Hrvatski povjerenik je Neven Mimica, zadužen za prava potrošača, a predsjednik komisije je Jose Manuel Barroso. Europsko vijeće čine šefovi država i vlada članica određuje osnovne političke smjernice i prioritete, dakle bavi se strategijom EU.

Sve te institucije smještene su u ogromnim zgradama u središtu Bruxellesa, okolo su razne službe na međusobnoj udaljenosti od dvadesetak minuta pješice. Nova zgrada Europskog vijeća kruškolikog oblika (već u izgradnji podsjeća na čuveni londonski "krastavac") upravo se gradi u neposrednoj blizini zgrade Europske komisije. Sve te parlamentarce, povjerenike i druge opslužuje ogroman broj ljudi, prema nekim zadnjim informacijama riječ je o 50 tisuća zaposlenika, ljudi iz cijele Europe, ali ne samo u Bruxellesu, već i u Strasbourgu, gdje se jednom mjesečno održavaju sjednice EU parlamenta, a tu su još brojne druge EU institucije.

Nadmudrivanje na visokoj razini

Bruxelles već odiše pripremama za naredne EU izbore, za koje se zna da će biti vrlo neizvjesnog ishoda. U nekim članicama raste euroskepticizam, Katalonija i Škotska žele izdvajanje iz matičnih država, političke su turbulencije od Grčke do Francuske, pa će i to utjecati na ishod ovih izbora. David Hudson, glasnogovornik ureda Nevena Mimice, objašnjava kako se sasvim izvjesno nakon tih izbora može očekivati nadigravanje moći u EU parlamentu između grupacija socijalista i pučana, a pogotovo potom u odnosu na izbor povjerenika i predsjednika komisije. "Barroso ponovno, možda. Vjerojatno ne iz prvog pokušaja, tek toliko da Parlament pokaže svoju moć", predviđa Hudson burnu izbornu godinu.

To stranačko nadmudrivanje na visokoj razini pojašnjavaju naše europarlamentarke Dubravka Šuica, Sandra Petrović Jakovina i Biljana Borzan.

- Mi jesmo predstavnici svojih zemalja, ali u EU parlamentu smo udruženi u stranačke parlamentarne grupacije. Poznato je da je Ruža Tomašić u Hrvatskoj izabrana na zajedničkoj listi s HDZ-om, no nas pet iz HDZ-a je ovdje u grupaciji europskih pučana, a Ruža se priključila Europskim konzervativcima i britanskim reformistima, objašnjava Šuica. Parlamentarci koji su u Hrvatskoj u SDP-u u Europi su u klubu zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata, a laburist Nikola Vuljanić je u Konfederalnom klubu zastupnika Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice.

Važne odluke s odgodom primjene

Pa što parlamentarci rade? Po onome što govore zatrpani su obvezama - do četvrtka su na sjednicama matičnih odbora ili Parlamenta, petkom su u obvezi biti u svojoj izbornoj bazi, dakle u Hrvatskoj i provoditi neku aktivnost (cijela Hrvatska je za EU jedna izborna jedinica). A zadnji tjedan u mjesecu su na sjednicama u Strasbourgu.

- Dubravka Šuica i ja smo u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Tu se iniciraju brojne bitne odluke koje se kroz nekoliko godina moraju primijeniti u svim zemljama EU, pojašnjava Biljana Borzan.

- Evo nedavno je na prijedlog našeg odbora usvojena odredba o zabrani proizvodnje mentol cigareta, koja će se početi primjenjivati 2020. godine. Upravo se razrađuje regulative kako će se u svim zemljama EU primjenjivati obveza da deklaracija na prehrambenom artiklu bude istinita, da se ne ponovi situacija da se konjsko meso prodaje kao goveđe, kao što se nedavno događalo, kaže Borzan.

Dubravku Šuicu je na početku mandata najviše iznenadilo da je lobiranje za određene mjere ili protiv njih tako izraženo i institucionalizirano.

- Na vrata mi je došao lobist da zastupa interese jednog dijela autoindustrije jer se pripremala odluka o ograničavanju razine buke. Očito je takva odluka dalekosežna za autoinduistriju koja mora povećavati troškove, a u konačnici kad se ta mjera primijeni imat će odraza ne samo na profite u autoindustriji, nego vjerojatno i na plaće radnika, a naravno i na razinu zaštite okoliša, kaže Šuica. Slično je s upravo razrađenim konceptom da se na duhanskim proizvodima 60 posto površine mora prekriti obavijestima o štetnosti pušenja, što će u nacionalna zakonodavstva biti implementirano za 18 mjeseci.

Pelješki i još dva mosta

- Hadezeovi europarlamentarci dosta su kritizirali Vladu u Hrvatskoj što nije prošle godine iskoristila 450 milijuna eura iz fondova. No, istinu za volju, ta sredstva još nisu izgubljena. Bitno je znati da za sve što se namjerava kandidirati za financiranje iz EU treba postojati strateški okvir. O gradnji Pelješkog mosta ovdje se razgovara s aspekta troškova određenih fondova, uz taj za jug Hrvatske dugo očekivani most, ozbiljne šanse za realizaciju ima i most u Trogiru te financiranje mosta na Dravi, kaže Šuica. Dodatni optimizam za mogućnost realizacije nekih projekata ima i Biljana Borzan.

- Naši su parlamentarci uspjeli progurati jednu važnu stvar za strategiju investicija. Sadašnja mreža prometnih koridora i prioriteta investicija određena je do 2023. godine, a na naš zahtjev za Hrvatsku će se razmotriti određeni izuzeci jer se mreža koridora krojila prije no što je Hrvatska postala članica, kaže Borzan.

160 Hrvata na radu

Na opsluživanju hrvatske delegacije, ali i po raznim drugim službama EU-a u Bruxellesu sada radi oko 160 naših ljudi (Zadranin Nikola Turčinov je asistent parlamentarke Biljane Borzan). Prevoditelja kronično nedostaje, a glasnogovornica Vesna Lončarić, desna ruka veleposlanika hrvatske misije Mate Škrabala, po statusu opunomoćeni ministar, kaže da naša misija sada funkcionira u najskromnijim prostorima u odnosu na sve druge države članice. Na trećem katu Avenue des Arts 50 nalazi se svega nekoliko uistinu skromno uređenih prostora. No i po tome koja misija je na kojoj lokaciji i kojem prostoru vidi se koliko je tko važan i moćan. Formalno su sve članice jednake, ali ipak zna se tko je glavni.

Bruxelles inače odiše atmosferom svjetske metropole. Sve rase, mode i običaji su tu, od fata s feredžama do grčkih restorana i poslovnjaka iz Kine. Iako je Bruxelles jedan od starijih europskih glavnih gradova, i sad se po njemu na sve strane puno gradi, metro u središtu grada dobiva nove linije jer je cestovni promet došao do granica funkcionalnosti. Neopisive gužve na sve strane, srećom za obilazak europskih institucija prijevoz nije potreban. Sve skupa dojam je da se tamo puno radi, ima se potpuni uvid u stanje svakog gospodarstva, svakog projekta koji se financira, a mi u Hrvatskoj se još nismo na pravi način u sve to uključili.

 ŠANSA ZA VELIKE PROJEKTE NIJE PROPALA

U studenom je Biljana Borzan u Europskom parlamentu na plenarnoj raspravi upozorila kako krajevi Hrvatske istočno od linije Rijeka-Zagreb nisu obuhvaćeni novim koridorima. "Potrebno je zemljama članicama i europskim koordinatorima dati mogućnost da do prve službene revizije TEN-T mreže predlože nužne promjene, ako tako nalaže prometni, ekonomski i politički razvoj događaja na terenu. Prometna povezanost istoka i juga moje zemlje praktički ovisi o tome", rekla je Borzan.

 Nadležni za infrastrukturne projekte su prihvatili inicijativu da se mreža osnovnih pravaca TNT može nadopunjavati i prije formalno predviđenog roka, jer sadašnja strategija vrijedi do 2023. godine. O ovoj značajnoj inicijativi i postignuću parlamentaraca SDP-a u Hrvatskoj se relativno malo zna, a to je sada jedina prilika da se u prioritete stavi i daljnja gradnja jadransko-jonskog pravca, pa obnova željezničke pruge od Dalmacije uz Unu do luke u Sisku. Sad je ključno da Hrvatska odredi svoje prioritete i na pravi način ih prezentira u Bruxellesu.

 INTERES MEDIJA

Mala novinarska delegacija iz Hrvatske (Glas Slavonije, Dubrovački vjesnik, Novi list, Hina iz Karlovca i Zadarski list), koju je vodio Martin Mayer, imala je priliku vidjeti kako rade kolege u europskoj prijestolnici. Preko 200 novinara došlo je na pressicu na kojoj je Barroso predstavio najnovije odluke u strategiji energetske politike. Interes je bio izuzetan, a novinari iz hrvatskih medija (akreditirano ih je desetak) kažu da je početak pregovora Srbije za članstvo u EU bio zanimljiv za svega tridesetak novinara. Kakve su sve razlike u pristupu bile su nam uočljive po povratku u Hrvatsku - ova pressica o budućoj energetskoj politici EU u hrvatskim medijima prošla je na razini vijesti od 5-6 novinarskih redaka!

 ENGLESKI SE PODRAZUMIJEVA

U komunikaciji po institucijama EU podrazumijeva se da svi govore engleski, a eventualno će vas netko upitati govorite li možda i francuski. Na ulazu u EU parlament istaknuta je ploča na kojoj je na 24 jezika, koji se govore u 28 zemalja članica, ispisano "Europski parlament". Na te se jezike, međutim, prevodi samo na plenarnim sjednicama ili na nekim većim skupovima. A sve drugo, od razgovora s osobljem osiguranja na ulazu, do prezentacija rada službi, komunicira se na engleskom. Bez dobrog engleskog u Bruxellesu se nema što tražiti.

 WEB STRANICE
Sve je, naravno, visoko informatizirano i puno toga se može naći na web stranicama. Rad hrvatske misije se dobro vidi na adresi http://eu.mfa.hr/, o radu cijelog Parlamenta, uključujući i hrvatske parlamentarce, na http://www.europarl.europa.eu/, a o Europskoj komisiji na http://ec.europa.eu/index_en.htm.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno