Neće noću upadati u stanove kao “hajduci”

Primjena Zakona o javnim ovršiteljima već je na prvoj sjednici novog saziva Sabora prolongirana za šest mjeseci. Do tada je nova vlast planirala proanalizirati problematiku koja je u javnosti izazvala brojne kontroverze.
Naime, čim je bivša vlast uvela institut javnih ovršitelja koji bi trebali provoditi prisilno ostvarivanje tražbina, dakle ono što su do sada radili spori, neučinkoviti i prenatrpani hrvatski sudovi, u javnosti je krenula priča kako će oni upadati u stanove i kuće usred noći i odnositi dragocjenosti, pa čak i odjeću i obuću. Jednom riječju, kako će to biti “hajduci” kojima će sve biti dozvoljeno.
To je, jasno, izazvalo žestoke reakcije svih koji zakon nisu ni pročitali, na što je “nasjela” i nova vlast. Tako bar tvrdi većina od 68 javnih ovršitelja koliko ih je registrirano u Hrvatskoj. Oni smatraju kako će služba javnih ovršitelja, upravo suprotno, ukinuti sadašnju praksu u kojoj postupci traju po deset i više godina, pri čemu ovršenici nemaju mogućnost dogovora o otplati duga, a ovrhe se provode i nad zaštićenim dijelom dohotka, poput dječjeg doplatka, mirovine i slično.
– Ovako se zapravo odgađa početak efikasnijeg i jeftinijeg provođenja ovrhe, a to sigurno nije u interesu dužnicima – tvrdi javni ovršitelj Igor Buruš. Naime, u ovrhama nisu u pitanju samo građani-dužnici, već i građani-vjerovnici, poput obespravljenih radnika koji ne mogu doći do svojih plaća ili samohranih roditelja koji ne mogu do sredstava nužnih za uzdržavanje djece. Javni ovršitelji će, tvrdi Buruš, omogućiti posredovanje između stranaka, što provedbu ovrhe može učiniti nepotrebnom, jer se može postići i nagodba o obročnoj otplati s manjim kamatama i troškovima postupka.
Autor Ovršnog zakona iz 1996., profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Mihajlo Dika, smatra da treba dati šansu novom konceptu prisilne naplate dugova preko javnih ovršitelja, kakav ima 19 zemalja EU.
– Potrebna nam je efikasna ovrha želimo li izaći iz začaranog kruga neplaćanja – kaže Dika, koji drži kako bi država s javnoovršiteljskom službom imala izravnu uštedu od nekoliko stotina milijuna kuna.
– Mogli bismo računati i na manje zaostataka u parničnom postupku. Otvorilo bi se i nekoliko stotina novih radnih mjesta, a posredno bi dvije-tri tisuće ljudi mogle živjeti od javnoga ovršiteljstva. Pozitivni efekti od povećanja discipline plaćanja i preventivne funkcije nove službe počeli bi se osjećati već u roku godinu dana – ističe Dika.