Došen: Nisu Radašinovci ni Radošinovci, nego - Radošinovac!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 

Božo Došen, dugogodišnji ravnatelj Srednje škole Biograd na moru i rođeni Radošinovljanin, javio se nakon odluke Gradskog vijeća Benkovca da se ovom mjestu vrati uobičajeni naziv Radašinovci, ističući kako bi najispravnije bilo mjesto nazvati - Radošinovac.

Naime, iako je u većini službenih dokumenata do devedesetih godina pisalo "Radošinovci", Grad Benkovac je 1997. godine u Status grada kao pripadajuće naselje unio naziv "Radašinovci", te je tako nazvan i pripadajući mjesni odbor. Želeći ujednačiti praksu, Mjesni odbor u lipnju prošle godine proveo je anketu u kojoj je 128 anketiranih mještana bilo za naziv Radašinovci, a samo troje za Radošinovce. Temeljem zahtjeva kojeg je potpisao predsjednik Mjesnog odbora Radašinovci Mile Došen, Gradsko vijeće Benkovca donijelo je u prosincu odluku o promjeni imena.

Osvrćući se na ovu odluku, drugi Došen, Božo, prvo ističe kako Mjesni odbor Radašinovci ima daleko važnijih infrastrukturnih problema od mijenjanja naziva mjesta.

Kozje staze

- U Radošinovcu je iz godine u godinu sve manje stanovnika, a znatno je veći mortalitet od nataliteta. Seoski putovi u mjestu, a posebice poljski, liče na "kozje staze". Uz to prometnica od Vrane do dijela sela zvanog Meštrov brig, je regionalna, a od toga dijela do kraja sela, pa do Dobre Vode i Banjevaca je lokalna. Smatram da bi "de iure i de facto" navedeni dio ceste trebao biti od regionalnog značaja, jer ista povezuje tri općine, općinu Pakoštane, grad Benkovac i općinu Stankovce, ističe Došen u uvodu.

Bivši saziv Mjesnog odbora Radošinovac je reagirao na sustav kategorizacije ove prometnice, uputivši prigovor posredno preko grada Benkovca na adresu Županijskih cesta. Službeni odgovor nije stigao, ali je iz Županijskih cesta rečeno da je sustav regionalne i lokalne prometnice gotovo isti, s čime se Došen ne slaže.

- Osim kategorizacije spomenute prometnice nužno je "ad hoc", zbog ostajanja mlađih ljudi u mjestu protežirati proširenje spomenute prometnice od Vrane do Banjevaca. Prije nekoliko godina u Županijskim cestama bilo nam je obećano da će se raditi projekt za spomenuti dio ceste. Ostao je to "glas vapijućeg iz pustinje". Uz problem navedene prometnice, nužno je poraditi na izgradnji mrtvačnice, sustavnijeg elektrificiranja mjesta, te drugih vitalnih problema koji tište ovo ravnokotarsko mjesto na rubu zbivanja, kaže Došen.

Trebalo je održati zbor građana

- Ne sumnjam u provedenu ankete u mjestu o nazivu mjesta, ali kao poznavatelj problematike naziva mjesta, uvjerenja sam da je trebalo održati zbor građana i kontaktirati kompetentne osobe koje poznaju problematiku toponomastike. Ne sumnjam niti u povijesni pristup mjesta, koji je na sjednici Gradskog vijeća Benkovca podnio prof. Marin Ćurković. No, nužno je kazati da je Tridentinski sabor održan 1455.-1463. godine donio odluku da se po župama vode matične knjige rođenih, krštenih i umrlih.

Baveći se jadranskom lingvistikom, koju je studirao na Postdiplomskom studiju u Dubrovniku, Došen je ušao u problematiku onomastike i toponimije. Naselje se spominje pri istraživanjima predjela Vinogradine iz IX. stoljeća, a prvi spomen mjesta prema povijesnim dokumentima datira iz 1174. godine. U "Mletačkom katastru 1709. godine" autora Marka Rimca i Gorana Mladinea mjesto se spominje kao Radošinovci. Na stranici 154 spomenute knjige Donji Kotar u obrazloženju teksta stoji: "selo je srednjovjekovnog postanka, a u starije doba češći naziv je bio u jednini Radošinovac, pa je mjesto tako zabilježeno i u mletačkom katastru".

U zborniku "Povijest Vrane", Zadar 1971. godine na nekoliko mjesta naziv mjesta je u jednini Radošinovac, kao i u knjigama fra Stanka Bačića. U Biogradskom zborniku u radovima prof. dr. Damira Magaša i prof. dr. Šime Batovića naziv sela je Radošinovci, kao i u djelu Grozdane Franov - Živković. U knjizi "Kršćanski Zadar" Carla Federica Bianchinija spominju se i Radašinovac i Radošinovac.

Župni pečat

Ono što Došen smatra najmeritornijim su šematizmi, odnosno Adresari Zadarske nadbiskupije, kao i matične knjige, koje se vode za ovu župu od 1825. godine do danas "in continuo". U šematizmima, adresarima i svim matičnim crkvenim knjigama naziv mjesta je - Radošinovac.

- Od 1825. godine, otkako se "in continuo" vode matične knjige za ovu župu, svi župnici su pisali u matičnim knjigama Radošinovac. Nužno je ukazati onima koji to ne znaju, a nije ih mali broj da na župnom pečatu i danas stoji naziv Župni ured Radošinovac. To se može provjeriti kod župnika don Šime Šindije u matičnoj župi Vrana. Kao mještanin, a vjerujem da dijelim mišljenje većine sumještana, kako onih koji borave u mjestu, tako i onih koji su raspršeni diljem svijeta da je suvišan bilo koji komentar- osim da mjesto treba zvati Radošinovac, zaključuje Došen.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 2 (1 glasova)