Nastavlja se isplata potpora za očuvanje radnih mjesta

 Država će i u ožujku nastaviti isplaćivati potporu za očuvanje radnih mjesta u iznosu od dvije do četiri tisuće kuna po radniku, a produžuje se i mjera naknade fiksnih troškova, najavio je to jučer na konferenciji za novinare premijer Andrej Plenković i prije nego što je završen sastanak ministara iz gospodarskih resora s predstavnicima poslodavca na kojem se pregovaralo o nastavku mjera.
– Bez obzira na to što će mnogima od 1. ožujka biti omogućen širi opseg njihovih gospodarskih aktivnosti, odlučili smo pratiti dio gospodarstva koji ne može raditi onako kako je to bilo prije korone i to s naknadom od četiri tisuće kuna i naknadom fiksnih troškova, kazao je premijer na konferenciji za novinare dok je još trajao sastanak njegovih ministra s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca. Dodao je Plenković i da će novac za to biti pronađen »bez ikakvih rebalansa ili nekakvih drugih većih zahvata koji bi trebali podrazumijevati izlazak pred Hrvatski sabor«.
Kasnije je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović pojasnio da poduzetnici i u ožujku mogu računati na mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta kao i naknadu fiksnih troškova, što su iz Vlade dali naslutiti i dan ranije na sjednici u četvrtak.
Za mjeru očuvanja radnih mjesta za ožujak potrošit će od 300 do 400 milijuna kuna. Ministar Aladrović procjenjuje da će na kraju za mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta ipak biti potrošen iznos koji je bliži 400 milijuna kuna, a vjeruje da će nastavak te mjere, kao i nadoknada fiksnih troškova spriječiti masovne otkaze o kojima se od početka krize stalno spekulira ali do njih nije došlo.

Pad prihoda
Premijer Plenković jučer je kazao da je država na ime potpore za očuvanje radnih mjesta dosad odvojila 9,3 milijarde kuna i to bez doprinosa i drugih davanja koje pokriva država za radnike za koje se isplaćuje potpora.
Što se tiče ugostitelja koji od 1. ožujka mogu otkriti terase, Aladrović je pojasnio da to više nije djelatnost kojoj je u potpunosti zabranjen rad, ali da će sada s obzirom na to da im je rad ograničen i dalje moći koristiti mjeru, ali će iznos potpore ovisiti, kao što je to bilo za ostale djelatnosti, ovisno o padu prihoda.
– Sada, s obzirom na ograničen rad, morat će se dokazati pad prihoda od 40 ili 60 posto na više, sa skalama potpore od 2.000 do 4.000 kuna, identična mjera kao prošlih 12 mjeseci, napomenuo je Aladrović.
Prema mjerama koje su vrijedile za veljaču pad prihoda od 40 do 45 posto donosi potporu od dvije tisuće kuna, pad od 45 do 50 posto dvije i pol tisuće kuna, oni koji imaju pad prihoda od 50 do 55 posto imaju pravo na potporu od tri tisuće kuna, a tri i pol tisuće kuna po radniku dobivaju poduzetnici s padom prihoda od 55 do 60 posto. Pad prihoda iznad 60 posto znači potporu od četiri tisuće kuna. S obzirom na to da su ugostiteljski objekti bili zatvoreni lani u ožujku Aladrović je kazao da se usporedba neće raditi s prošlom godinom nego s ožujkom 2019. godine. Ministar je otkrio i to da je za siječanj stiglo oko 45 tisuća zahtjeva a da ih je obrađeno oko 80 posto. Nada se i da vrlo brzo više neće biti potrebe za mjerama Vlade za očuvanje radnih mjesta. Sadašnju epidemiološku situaciju i djelomično popuštanje mjera od ponedjeljka ministar Aladrović doživljava kao dobar put, kao fazu optimizma.

Fiksni troškovi
Ministar financija najavio je da će Porezna uprava objaviti upute za mjeru pokrivanja fiksnih troškova za veljaču, ali i to da će one biti identične onima za siječanj. Izvijestio je da je od 9.973 zahtjeva koje je Porezna uprava zaprimila za lanjski prosinac ukupno odobreno njih 9.226 ili 93 posto vrijednosti 103 milijuna kuna. Za siječanj je dosad podneseno 3.627 zahtjeva, od čega je 78 posto ili 2.813 prihvaćeno, a ukupno su vrijedni 29 milijuna kuna.
Poslodavci su, otkrio je jučer predsjednik HUP-a Mihael Furjan, zadovoljni produženjem mjera za očuvanje radnih mjesta, no žele da se mjere primjenjuju na sve sektore koji imaju pad prihoda, a ne samo na ugostiteljstvo. Napomenuo je i da bi poslodavci, s obzirom na to da su mjere donesene na »knap« samo dva dana prije isteka, radije da se takvi planovi donose prije kako bi mogli napraviti svoj plan aktivnosti. Furjan se nada da će država nastaviti s mjerama kako bi one omogućile oživljavanje pogođenih sektora, ali je dodao i da poduzetnici žele što prije početi normalno raditi. Furjan je istaknuo i to da tvrtke koje rade, odnosno gospodarstvo, nisu uzrokovali porast broja zaraženih u Hrvatskoj.
– Gospodarski sektori nisu uzrokovali širenje epidemije, odnosno kod dobrog dijela sektora koji su nastavili raditi nije bilo povećanja brojeva zaraženih, ustvrdio je Furjan nakon sastanka s ministrima.

45
tisuća zahtjeva stiglo je za siječanj, a obrađeno ih je oko 80 posto

SEKTORI
Poslodavci su, otkrio je jučer predsjednik HUP-a Mihael Furjan, zadovoljni produženjem mjera za očuvanje radnih mjesta, no žele da se mjere primjenjuju na sve sektore koji imaju pad prihoda, a ne samo na ugostiteljstvo