Srpska manjina ostvariit će pravo na vijećnika u Gradskom vijeću

Ukoliko nakon provedenih izbora nitko od izabranih vijećnika ne bi ujedno bio i pripadnik srpske manjine, on bi, kao dvadeset i osmi vijećnik, bio kooptiran s liste koja je dobila najveći broj glasova. Ukoliko se među neizabranima ni s većinske liste, niti s ijedne druge koja je prešla prag, ne bi našao vijećnik srpske manjine, predviđeno je raspisivanje dodatnih izbora.

Odbor za Statut i poslovnik gradskog vijeća Grada Zadra na jučerašnjoj je sjednici izglasovao prijedlog izmjene Statuta Grada Zadra temeljem koje će prvi puta srpska manjina ostvariti pravo na predstavnika u gradskom vijeću. Potvrdila je to za Zadarski list predsjednica Odbora Omerka Šarić.
– Prijedlog izmjena Statuta donesen je temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina po kojem, a na temelju udjela u stanovništvu od najmanje 5 posto, nacionalne manjine u tijelima jedinica lokalne samouprave ostvaruju pravo na predstavnika. Imamo podatak kako u Gradu Zadru ima 6,8 posto birača srpske nacionalnosti i oni time stječu pravo na jednog vijećnika u Gradskom vijeću, kazala je Šarić.
Četiri godine zakašnjenja
Odgovarajući na upit prema kojem je popisu birača Odbor donio odluku, Šarić je kazala kako se radi o popisu iz 2007.
– Ustavni zakon je jasan, nacionalne manjine pravo na predstavnike ostvaruju prema popisu stanovništva koji se korigira prema posljednjem popisu birača, pojasnila je Šarić.
Iako se pitanje datuma biračkog popisa može čini banalnim, upravo je nesuglasje u definiranju „posljednjeg” popisa bilo razlog zbog kojeg još 2005. godine srpska nacionalna manjina nije ostvarila pravo na vijećnika u Gradskom vijeću. Naime, nadležni su tada smatrali kako posljednji popis nije onaj sastavljen neposredno pred izbore 2005., već posljednji prije ovog popisa.
Nakon konstituiranja Gradskog vijeća 2005. godine vijećnice SDP-a Omerka Šarić i Ingrid Antičević-Marinović upozorile su kako nije poštovan Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji jamči jednog predstavnika srpske manjine u Gradskom vijeću budući da pripadnika ove manjine u Zadru ima preko pet posto. Citirale su tada neslužbeni podatak iz biračkih popisa koji je neslužben bio iz razloga što nije bilo opće suglasnosti oko toga koji je popis – služben.
Naime, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina obvezuje jedinice lokalne (regionalne) samouprave da usklade popis stanovništva s popisom birača čime se želi utvrditi realni udio nacionalnih manjina u ukupnoj populaciji. Posljednji popis stanovništva iz 2001. , kako je tada podsjetila članica tadašnjeg Gradskog izbornog povjerenstva, pokazao je da je srpskog stanovništva manje od 5 posto.
U Gradu Zadru unatoč tome što je izborni zakon temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, nalagao da jedinice lokalne samouprave usklade popise, to nije provedeno, niti prije izbora, niti u zakonskom roku od 60 dana od konstituiranja Gradskog vijeća. Kada su vijećnici SDP na to upozorili tijekom konstituirajuće sjednice, Ana Lovrin je kazala kako Grad čeka da takav nalog dostavi nadležno izborno povjerenstvo. No, budući da Gradsko izborno povjerenstvo nije stalno tijelo, ono je u tom trenutku već bilo prestao s radom, a kako je tada za Zadarski list kazala njegova predsjednica Ardena Bajlo, nije ni bilo zaduženo za usklađivanje podataka proizišlih iz popisa birača i popisa stanovništva.
Budući da Grad Zadar nije uskladio birački popis stanovništva s biračkim popisom, koliko se ticalo Gradskog izbornog povjerenstva, u Zadru je bilo 3, 28 posto pripadnika srpske manjine. Bajlo je tada kazala kako “drugih službenih podataka o eventualno nastalim promjenama registriranim u posljednjem popisu birača nema”. Iz stava tadašnjeg Gradskog izbornog povjerenstva proizlazilo je kako popis birača nije službeni dokument.
Ustavna tužba
Odgovor na pitanje tko je bio dućan uskladiti popis stanovništva s biračkim popisom tada smo tražili u Središnjem državnom uredu za upravu gdje su državni tajnik Antun Palarić i njegov zamjenik Pavao Matičić, umjesto decidiranog odgovora, za sve optužili nesređenost biračkih popisa i Zakon o prebivalištu i boravištu. Ustvrdili su tada kako “Ustavni zakon polazi od pretpostavke da su birački popisi sređeni na način da se u njima nalaze upisani samo oni hrvatski državljani koji stvarno prebivaju na području određene jedinice lokalne samouprave”, te dodali kako, međutim, birački popisi nisu sređeni iz razloga što nije sređena evidencija o prebivalištu, pa se u popisima birača nalaze i osobe koje us odselile ili se lažno prijavile.
SDP je u međuvremenu Ustavnom sudu podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Vladinog zaključka koji je omogućio jedincima lokalne samouprave da “prođu lišo” i koji je, prema mišljenju SDP-ovaca suprotan Ustavu RH i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. Riječ je o zaključku od 22. srpnja 2005. u kojem Vlada jedinicama lokalne samouprave praktično kaže da nisu dužne provesti usklađivanje popisa stanovništva iz 2001. s biračkim popisom, jer popisi birača nisu sređeni iz razloga što nije sređena evidencija o prebivalištu, te su stoga mjerodavni službeni rezultati iz popisa stanovništva.
Kako do vijećnika?
Četiri godine duga „bitka za vijećnika” trebala bi biti okončana na sjednici Gradskog vijeća 1. travnja kada će vijećnici glasovati o izmjenama gradskog Statuta. Izmjena Statuta koja srpskoj nacionalnoj manjina omogućuje ostvarenje ustavnog prava na vijećnika ne znači nužno raspisivanje dopunskih izbora. Kako pojašnjava Omerka Šarić, nakon provedenih lokalnih izbora bit će potrebno utvrdit je li netko od izabranih vijećnika ujedno i pripadnik srpske manjine. Ukoliko takvog vijećnika ne bi bilo, on bi bio kooptiran, kao dvadeset i osmi vijećnik, s liste koja je dobila najveći broj glasova. Ukoliko se među neizabranima s većinske liste ne bi našao vijećnik srpske manjine, kooptirao bi se ako postoji onaj sa sljedeće liste s najvećim brojem osvojenih mandata. Tek ukoliko ni jedna od lista, koje su prešle izborni prag od 5 posto i time ušle u Vijeće, ne bi u svojem kompletnom sastavu imala predstavnika srpske manjine, predviđeno je raspisivanje dodatnih izbora.