Buljatu i Žuži ne trebaju posrednici

Slika korisnika admin
DARIO BULJAT - Nama pod hitno treba hladnjača

Vijest da su šeici iz Arapskih Emirata avansno platili jabuke proizvođačima požeškog kraja nije prošla nezamijećeno ni u Zadarskoj županiji. Voćari s kojima smo razgovarali za sada ne razmišljaju da krenu putem proizvođača s kontinenta, ali se nadaju kako će prva isporuka jabuka potaknuti lavinu izvoza većih količina što će se odraziti na domaćem otkupnom tržištu. Dok slušaju vijesti o uspjehu iz Požege domaći proizvođači s Baštice razmišljaju o svojim problemima.

- Čuli smo novosti iz požeškog kraja. To je dobra vijest za sve nas proizvođače jabuka. Bilo bi odlično kada bi se otkup sličnog tipa organizirao i u Baranji, Međimurju na druga velika svjetska tržišta poput Rusije, Egipta ili negdje drugdje. To bi bio dobar znak za nas. Hrvatska godišnje u prosjeku proizvede oko 100.000 tona jabuke. Kada bi se izvelo trideset do četrdeset posto proizvedenih količina, domaće tržište bi reagiralo i povećale bi se otkupne cijene. Mi još nemamo informacije o kolikim je količinama riječ tako da ne znamo koliko će sve to imati efekta na cjelokupno tržište, ali to je zasigurno dobar signal, kaže Dario Buljat iz Suhovara koji ima nasad jabuka na osam hektara na rodu i godišnje proizvede 240 tona jabuka u prosječnoj godini.

Rast otkupnih cijena

Buljat ispravno rezonira kako bi izvoz većih količina domaće proizvodnje doveo do rasta otkupnih cijena. Uslijed smanjenih potencijalnih otkupnih količina otkupljivači bi prije ili kasnije reagirali s većim otkupnim cijenama kako bi preostale proizvođače jabuka potaknuli na suradnju. Slična iskustva već su viđena u drugim sektorima poljoprivredne proizvodnje. Sličnih je razmišljanja i Šime Žuža koji na Baštici pod jabukom ima sedam hektara i godišnje proizvede od 150 do 200 tona jabuke.

Ova dva lokalna proizvođača još ne razmišljaju da se priključe na izvozni put svojih kolega s kontinenta, već razmišljaju o svojim tekućim potrebama. Žuža i Buljat u odnosu na kontinentalce u prednosti su što su blizu mora pa im poslovnu godinu spašava turistička sezona. Niske otkupne cijene jesensko-zimske jabuke nadoknađuju boljim prodajnim cijenama ljetne. Međutim, to je hod po žici koji je jako rizičan i neizvjestan za njih.

- Proizvodnja jabuke je nerentabilna ako je otkupna cijena ispod tri kune po kilogramu. Većinu naših proizvoda prodajemo za vrijeme berbe kada je jabuka najjeftinija i otkupna cijena se kreće od 2 do 2,5 kune po kilogramu. Ljetnu jabuku prodajemo po cijeni od 3,5 do 4 kune za kilogram, kaže Buljat te dodaje:

- Nama pod hitno treba hladnjača gdje bismo mi mogli skladištiti i čuvati našu jabuku. Naša država je potpuno zakazala po pitanju podizanja poljoprivredne infrastrukture. Sada na savjetovanju voćara u Splitu smo čuli da se u Vojvodini grade tri hladnjače novcem iz EU fondova, a dvadeset i pet posto daje država. O Poljskoj da ne govorimo. Njihov model gdje proizvođači sudjeluju s izgradnjom hladnjača s udjelom od jedne četvrtine nama bi bio povoljan. Sami to ne možemo jer smo svi prezaduženi i u kreditima.

Žuža pojašnjava kakve bi koristi od hladnjače imali on, Buljat i drugi voćari.

Eliminirati otkupljivače

- Mi bismo mogli svoju jabuku skladištiti na jedan duži rok od šest do osam mjeseci. Bili bismo manje ovisni o otkupljivačima koji znaju da mi moramo brzo njima prodati jabuku pa nam ruše cijenu. S pravom ulo hladnjačom sigurno bismo zaradili da pokrijemo troškove njenog održavanja i još bismo digli otkupnu cijenu po kilogramu jabuka za pedeset lipa, kaže Žuža.

U ovakvoj situaciji gube i krajnji potrošači. Žuža na primjer svoju jabuku na seljačkoj tržnici Zadarske županije prodaje po pet kuna za kilogram, a ista se u trgovačkim centrima prodaje po duplo skupljoj cijeni. I kada se odbije PDV, to je cijena od 7,5 kuna, tri puta više nego što u najboljem slučaju Buljat i Žuža dobiju. U cijeli lanac uključeno je puno dobavljača koji žele zaraditi na njihovoj jabuci, a potrošači te džepove pune. Sada treba čekati i vidjeti kako će se vijesti s kontinenta odraziti u Hrvatskoj i koliko će blagodati uživati svi od pojave nove konkurencije koja plaća unaprijed.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno