Pomicanje dobne granice umirovljenja put k socijalnim nemirima

Slika korisnika valentinam
MIROVINSKA REFORMA
S obzirom kako teško živi hrvatski radnik, jedva sastavljajući kraj s krajem, ovo se ne bi trebala zvati reforma, već mjera 's posla na groblje'! Vrlo značajna činjenica ove reforme, koju vladajući negiraju, jest da mladi ljudi nemaju nikakve šanse dobiti posao nakon obrazovanja, čega su oni itekako svjesni i odlaze iz Hrvatske - komentirao je predsjednik GO SDP-a Zadar Antun Novoselović
Zvonko KUCELIN
Nova mirovinska reforma najavljuje i rad do 67. godine za žene i muškarce

Najavljena mirovinska reforma u vidu niza mjera kojima bi  se, prije svega, trebao riješiti problem nedostatka novca u sustavu za isplatu mirovina, uz ratifikaciju Istanbulske konvencije, najaktualnija je  tema o kojoj se priča u Lijepoj našoj. Među ostalim, tom je reformom  najavljen rad do 67. godine za žene i muškarce, strože penaliziranje prijevremenog odlaska u mirovinu, jačanje drugog mirovinskog stupa, što  bi značilo umanjenje mirovina za 27 posto velikom broju umirovljenika,  reduciranje zanimanja s beneficiranim radnim stažom i druge, mahom  po radnike/umirovljenike, nepovoljne mjere, izuzev uvođenja nacionalne mirovine za starije od 65 godina, koji ju sami radom nisu uspjeli osigurati.

O ovoj gorućoj temi razgovarali smo s pravnim povjerenikom Teritorijalnog ureda SSSH-a Zadar Vedranom Uranijom, predsjednicima gradskih odbora HDZ-a Josom Nekićem i SDP-a Antunom Novoselovićem te  predsjednikom zadarskog HSU-a. Ono u čemu se svi slažu jest da je dobra strana najavljene reforme uvođenje nacionalne mirovine.

Nacionalna mirovina

- Uvođenje nacionalne mirovine ojačalo bi najranjivije, koji nemaju  dovoljno staža da bi ostvarili starosnu mirovinu ili uopće nemaju radnog  staža i zbog toga u starosti nemaju nikakvih primanja. To je jedna dobra  ideja jer svaki čovjek zaslužuje barem minimum kada mu je najpotrebnije, kaže Nekić, a sličnog je mišljenja i HSU-ov Vuković koji nacionalnu  mirovinu drži za dobru ideju kojom bi se ojačali najranjiviji te osigurao  onaj minimum koji svaki čovjek u starosti zaslužuje. Sindikalac Uranija  podsjeća kako se upravo SSSH već dulje vrijeme zalaže te provodi niz akcija za zaštitu strandarda života i dostojanstva građana starije životne  dobi, među kojima je i uvođenje nacionalne mirovine, dok SDP-ov Novoselović podsjeća kako je ideja uvođenja nacionalne mirovine nešto što  je još 2003. godine, dok je obnašao dužnost ministra rada i socijalne skrbi, pokrenuo SDP-ovac Davor Vidović. Ističe kako je tada bio pokrenut  proces pod nazivom "Zakon o socijalnim mirovinama" te dodaje kako  ova najava nije reforma već stavljanje u fokus teme koja je već  obrađena.

- SDP-ova vlada nije dobila priliku za realizaciju tog procesa jer su za  vrijeme Milanovićeva mandata raspoloživa sredstva jedva pokrivala elementarne potrebe, kaže Novoselović. A da je SDP pokrenuo mirovinsku  reformu slaže se HDZ-ov Joso Nekić koji se, međutim, osvrće na onu koja se odnosi na pomicanje dobne granice do 67 godina, naglašavajući kako je sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je 2014. donijela  Vlada Zorana Milanovića, predvidio produljenje i ujednačenje radnog  vijeka do 67. godine za muškarce i žene od 2038., no da Europska komisija sada traži da se ujednačenje provede do 2030. godine.

Rasterećenje mirovinskih fondova

- Iako je dobna granica već pomaknuta na 67 godina mislim da to nije  dobro rješenje. Potpuno je jasno kako se želi rasteretiti mirovinske fondove (kod nas i u drugim zemljama EU). U Hrvatskoj je samo 20 posto  umirovljenika odradilo puni radni staž, što je porazna činjenica. U Hrvatskoj smo umirovljavali ljude s 40 godina starosti i to mora postati problem, prije ili kasnije. Uz to veliki problem je i loš omjer korisnika mirovina i osiguranika, gotovo na jednog zaposlenika ide jedan umirovljenik.  Zemlje koje imaju omjer 1:4 u bliskoj budućnosti vide probleme. Usprkos tome (1:4) u svim europskim zemljama, pored mirovine, jača je briga  za starost pa su ljudi usmjereni na osobnu štednju za starost, životno  osiguranje i sl. Bez obzira na takvu lošu situaciju, kod nas će produženje  dobne granice za sve umirovljenike otvoriti mnoge druge probleme jer  većina ljudi nikad neće biti u mogućnosti sav ili najveći dio tereta preuzeti na svoja leđa, kaže Nekić, a pomicanje dobne granice do 67. godine i  ostali sugovornici, uz penalizaciju prijevremenih umirovljenika, također  vide kao negativnost najavljene reforme, i to onu najveću. Predsjednik  zadarskog HSU-a ističe kako se o ovoj temi neće ni pričati kada omjer  zaposlenih i umirovljenih bude 1:2,30 te dodaje kako je sustav penalizacije postojao i u bivšoj državi, no da je bio daleko blaži.

- Da bi se sustav koliko-toliko održao EU traži da se uvede kasnije  umirovljenje. Smatra se da bi time sustav bio jače održiv. Kako ni zemlje  EU nisu uvele ovu dobnu granicu, osobno mislim da za naše prilike to  nije imperativ. SDP-ova vlada, tzv. Kukuriku koalicija, ozakonila je  odredbu o odlasku u mirovinu s navršenih 67 godina što znači da bi se  samo za par godina ta granica umirovljenja ranije počela primjenjivati.  Nažalost, u bivšoj vladi bili smo 'slabašan' partner, tako da se na naše  protivljenje nitko nije obazirao, kaže Vuković dodajući da je to bilo zalaganje i za sve buduće umirovljenike koje je, međutim, propalo.

Put k socijalnim nemirima

Za sindikalca Uraniju pomicanje dobne granice umirovljenja put je k  socijalnim nemirima i nezadovoljstvu građana.

- Već se pokazalo da se sve češće poslodavci pokušavaju riješiti starijih  radnika. Primjer za to nam je Falkensteiner gdje su nedavno htjeli otpustiti 12 radnika iznad 50 godina starosti. Bojim se da bi pomicanje dobne  granice na 67 godina za odlazak u mirovinu moglo rezultirati još većim  brojem takvih slučajeva, a posljedično sve većim brojem socijalnih  slučajeva i nezaposlenih među starijim građanima. Pitam se, kako će sa  67 godina raditi neka konobarica, njegovateljica ili neki građevinski djelatnik?! - podcrtava Uranija, dok SDP-ov Novoselović smatra da temeljenje mirovinske reforme na produžetku radnog staža do 67 godina  za žene i muškarce u današnjoj Hrvatskoj više sliči ruganju radnicima,  nego želji da jednog dana možemo živjeti od vlastitog rada.

Nekić ističe kako treba imati na umu da Vlada još uvijek nije izišla s  konkretnim planom reforme, a Novoselović navodi kako je iz nekih obrisa koji su izašli u javnost jasno da ćemo raditi duže, a da će nam mirovine biti manje.

"S posla na groblje"

- S obzirom kako teško živi hrvatski radnik, jedva sastavljajući kraj s  krajem, ovo se ne bi trebala zvati reforma, već mjera 's posla na groblje'!  Vrlo značajna činjenica ove reforme, koju vladajući negiraju, jest da mladi ljudi nemaju nikakve šanse dobiti posao nakon obrazovanja, čega su  oni itekako svjesni i odlaze iz Hrvatske. Dakle, poruka koju šaljemo mladima ovom reformom je: Ukoliko želite zaraditi mirovinu, bježite iz Hrvatske! - naglašava Novoselović osvrćući se i na penaliziranje prijevremenog umirovljenja. On ističe kako je svrha prijevremenog umirovljenja  davanje mogućnosti onima koji su rano ušli u svijet rada da svoj radni vijek završe prije dobi potrebne za punu ili starosnu mirovinu.

- Naš je problem što često puta radnici ne odlaze u prijevremenu mirovinu svojom voljom, već zato što nemaju izbora, odlaze jer nemaju  mogućnost zaposlenja ili im, u javnom sektoru, nude visoke otpremnine  ne bi li ih se tako stimuliralo za odlazak u prijevremenu mirovinu. U takvim slučajevima dodatno bismo penalizirali ljude koji nemaju izbora. Bilo bi poštenije na neki način penalizirati takve poslodavce, kaže Novoselović, a s tim se slaže i sindikalac Uranija koji ističe kako je radnicima već  dovoljna kazna što moraju ranije u mirovine jer to u 90 posto slučajeva  zapravo nije njihov izbor.

Povlaštene mirovine svesti na realne  i objektivne mjere

Najavljenu reformu sindikalac Uranija drži kozmetičkim zahvatom, bacanjem pijeska u oči, umjesto provođenja prave, sveoobuhvatne reforme i to ne samo mirovinske, već sinkronizirano i obrazovne, zdravstvene, socijalne, državne uprave i ostalih,  koje je nužno provesti.

- Ukoliko samo Vlada i poslodavci budu provodili reformu, neće biti dobro. Treba  postići konsenzus u kojem bi s njima sudjelovali sindikati te Nacionalno vijeće za  umirovljenike i donijeti jedno kvalitetno rješenje, a ne ušminkavanje. Bez jačanja gospodarstva, zapošljavanja i posljedično povećanja standarda života u Hrvatskoj nema boljitka niti dobre reforme, kaže Uranija te dodaje kako je potrebno podići kvalitetu izvoznih proizvoda, ukinuti povlaštene mirovine - svesti ih na realne i objektivne mjere, zatim omogućiti umirovljenicima rad bez zamrzavanja stečenih mirovina  te reducirati mirovine koje su iznad državnog prosjeka.

Strani umirovljenici putuju, naši  gledaju hoće li imati za kruh

SDP-ovac Antun Novoselović kaže kako se radi o žalosnoj priči, a ne reformi.

- Nama su potrebne dubinske reforme. Sama činjenica da Vlada općenito stalno  odgađa reforme, govori da ne idemo u dobrom smjeru. Ministar Marko Pavić tvrdi da  će Vlada tek iznaći rješenje za ujednačavanje starih i novih umirovljenika, međutim  to je rješenje već trebalo biti osmišljeno. Dodatak od 27% treba proširiti na sve pod  jednakim uvjetima i to bi jedino bilo pravedno. Sama najavljena mirovinska reforma,  bez reformi na drugim poljima, neće rezultirati zadovoljavajućim rezultatima, kaže  Novoselović te podsjeća kako  upravo umirovljenici iz svih zemalja svijeta čine veći  broj gostiju u našem gradu. Dodaje kako oni uživaju u svojoj mirovini putujući po različitim destinacijama te zaključuje kako zasigurno nisu ni više, ni teže radili od  naših ljudi koji gledaju hoće li sutra od mirovine imati za komad kruha.

Penalizacija ne bi trebala biti trajna?

HDZ-ov Joso Nekić te HSU-ov Duško Vuković također nisu za strožu penalizaciju  odlaska u prijevremenu mirovinu.

- Odlazak u prijevremenu mirovinu sada se penalizira smanjenjem mirovine u iznosu od 0,10 do 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, a najave su da će  penalizacija biti i veća. Nije dobro što je penalizacija trajna, a nije dobro ni to što su  za najveći broj umirovljenika mirovine male pa bi tako bile još manje, kaže Nekić, a  Vuković se pita je li riječ o mirovinskoj reformi ili tek odgovorima na upozorenje EU  da neki elementi našeg mirovinskog sustava nisu na putu održivosti.

- Penalizacija je postojala i u mirovinskom sustavu bivše države, no iznosila je vrlo  'skromnih' 1,30 posto za svaku godinu prijevremenog umirovljenja, s tim da se ukidala kada osoba napuni dob za punu starosnu mirovinu. Danas penalizacija postoji u  sustavu i iznosi skoro do 20 posto s tim da se nikada ne poništava, nego ostaje kao  kazna, iako su umirovljenici već kažnjeni činjenicom da moraju ranije u mirovinu što  onda utječe na obračun osnovice, odnosno manje mirovine jer nisu na žalost odradili  puni staž, kaže Vuković.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (2 glasova)