Kamene kuće sačuvati od moderne devastacije

Prema postojećem, kao i prema nekim starijim planovima sanirali smo i jedan stari dio stare kamene rive, koji planiramo ukomponirati u novoformirani Trg kralja Tomislava. Cilj nam je taj dio mjesta sa starim kamenim kućama i mandračima sačuvati od devastacije modernim projektima i materijalima, rekao je Livić

Mala otočna  mjesta daleko su od pogleda  pa tako prirodno i od srca i  pameti ljudi s kopna.
No za svakog je otočanina  njegovo mjesto najljepše i najdragocjenije na svijetu.
Jedno od tih malih i s kopnom slabo povezanih mjesta je  Vrgada na istoimenom otoku.
Ne pristaju na  pristanište
Vrgadini koji svoje mjesto  vole najviše na svijetu odlučili  su stvar uzeti u svoje ruke i  oplemeniti njegove stare rive,  trgove i parkove vlastitim radom.
– Od kada sam prije godinu i  pol dana ušao u Općinsko vijeće Pakoštana kao HNS-ov  vijećnik, pitao sam načelnika  Kurtova što treba učiniti da  bismo se izborili za novce za  Vrgadu. Rekao mi je da je  najbolje donijeti konkretan  plan, realizirati ga pa će se po  realiziranom stanju iz Općine  uplaćivati sredstva, govori  predsjednik MO Vrgada Eriden Livić.
Vrgadini su se stoga odmah  dali na posao te sastavili program kulturnih i sportskih manifestacija kroz ljetni period.
– Pripremili smo i ostale  projekte među kojima je obnova postojećih malih riva, trgova i parkova. Parkove, doduše, uopće nismo imali, no  uspjeli smo to u međuvremenu zakonski privesti pred verifikaciju te će se na sljedećem  Općinskom vijeću usvajati detaljni plan uređenja s ucrtanim  parkovima. Naime, u razgovorima i sastancima s mještanima  dogovorili smo koji će se  dijelovi mjesta zvati parkovima,  odredili smo i imena, a  također smo odredili imena  trgovima. Tako smo stvorili i  zakonske pretpostavke za ulaganje, govori Livić te dodaje  da se nije stalo na papirima  već su mještani prije dva mjeseca započeli s dobrovoljnim  radom.
– Svoje slobodno vrijeme  mještani ulažu u uređenje parka kraj crkvice Gospe od  Zdravlja gdje smo sanirali  stare kamene klupe i  uredili  hortikulturni dio. Prema postojećem, kao i prema nekim  starijim planovima sanirali  smo i jedan stari dio stare  kamene rive, koji planiramo  ukomponirati u novoformirani Trg kralja Tomislava. Cilj nam je taj dio mjesta sa  starim kamenim kućama i  mandračima sačuvati od devastacije modernim projektima i materijalima, rekao je  Livić. U tom je smislu spomenuo projekt novog pristaništa koji se mještanima ne  sviđa. Po njihovu bi mišljenju  takav projekt napravio jedan  veliki nered jer bi svi kameni  mulići, simbol dalmatinske  obale, jednostavno bili uništeni.
Na dušu Općine  Pakoštane
– Mi stoga želimo svojim  rukama i sredstvima malo po  malo sanirati postojeće rive.  Krenuli smo na svoju odgovornost. Radna snaga će biti  besplatna, ali se nadamo se  da će načelnik poštovati svoje  obećanje i platiti nam barem  materijal. Ovo je možda jedini  način da iz sljedećeg Općinskog proračuna Pakoštana osiguramo sredstva za Vrgadu. U  ovogodišnjem proračunu smo  jako malo zastupljeni. Praktički sa 0 kuna. Ako se izuzme  po 20.000 kuna za rad Mjesnog odbora i vjerskih zajednica, što direktno s razvojem  mjesta nema nikakve veze, rekao je Livić. 
Pri kraju je izgradnja vodovodnog sustava kopno –  otok Vrgada, a Livić navodi da  je troškovnik probijen 1,3 milijuna kuna, koje će Općina  Pakoštane platiti iz svojeg proračuna.
Ispada tako da će Općina  Pakoštane za Vrgadu iz Proračuna dati 1,3 milijuna kuna.  No nama Vrgadinima to nije  drago, nije nam drago da se  probija budžet. Jer, možda su  se ovi novci mogli pametnije  uložiti. Djelomično u Vrgadu,  djelomično u ostala mjesta.
– Inače, spomenut ću da je  glavni izvođač Centrogradnja,  a investitori Općina Pakoštane sa 20 posto i po 40 posto  Ministarstvo mora, prometa i  infrastrukture i Ministarstvo  regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.  Cijev kopno Vrgada spojena  je lani 1. lipnja, a u međuvremenu se radi na mjesnoj vodovodnoj mreži. Nositelj ovog  dijela radova je Općina Pakoštane u suradnji s Komunalcem. No do današnjeg dana  cjevovod nije službeno pušten  u rad što stavljamo na dušu  Općini Pakoštane, odnosno  njenom odnosu prema Vrgadi. Vjerojatno je tomu razlog  što možda nisu plaćeni svi  računi, mišljenja je Livić, koji  dodaje da je prošle godine  izgrađeno oko kilometar  mjesne mreže.
– Pri kraju je i izgradnja  dodatnih 350 do 400 metara  mreže.
Oni koji su stekli uvjete za  priključak na kućanstva su podnijeli zahtjeve Općini i Komunalcu. Riječ je o nekih 45  do 50 priključaka. Do kraja  ove godine uvjete za dobivanje  priključaka trebalo bi imati još  20 kućanstava. Nakon toga ostat će za izgraditi još oko 500  metara mjesne mreže, kaže  predsjednik MO Vrgada.
(Ne)povezanost s  kopnom
Od svih problema koji tište  Vrgadu možda je problem povezanosti s kopnom najveći.
Putnički prijevoz već 48 godina obavlja se malim brodovima  Ribarske zadruge Vrgada.
– Sad je poslana nova natječajna dokumentacija za tu  liniju i prema našim saznanjima, nastoji se da se ta linija  koliko-toliko osuvremeni, da  bude kvalitetnija. No istovremeno smo ogorčeni na državu  jer je raspisala natječaj koji će  s obzirom na okolnosti uroditi  degradacijom i nazadovanjem, a ne napretkom otoka.  Naime, uvjet je da brod može  prevoziti minimalno 40 putnika, što znači da bi to bio brod  od nekih 25 metara. Takav  brod teško da će moći pristati  na Vrgadu jer nije tehnički  riješen pristan broda. Kao vijećnik se već šest mjeseci borim da se konačno realizira  projekt sanacije tog glavnog  mula. U suprotnom, ako dođe  koncesionar s boljim brodom,  neće moći pristati, posebno  zimi kad puše jaka bura. Rezultat će biti još manji broj  putničkih linija, upozorava Livić.
On također državi zamjera  na krutosti kad je u pitanju  prijevoz bolesnika na kopno.
Mi, naime, već desetljećima  bolesnike prevozimo brodovima Ribarske zadruge Vrgada i  uvjerili smo se da je to najbolji  i najbrži način. Bolesnik je već  za 25 minuta na kopnu. No  HZZO to ne prizna. Mi moramo sad zvati brod s Pašmana  i proces onda traje puno dulje.  Dok se liječnik spremi, pa ukrca u brod, pa dok dođe u  Vrgadu i konačno na kopno,  prođe i sat i pol, izložio je Livić  probleme svojeg mjesta, poručivši da svaki otok ima svoj  specifični problem i svaki je  drugačiji pa se rješavanju problema svakog pojedinog otoka  treba pristupati na drugačiji  način.