Dupini inteligentniji od čimpanzi

Mladunčad dupina ostaje uz roditelje i do pet godina, a jedna majka može uz sebe imati samo jednog mladog dupina

Zanimljivo predavanje praćeno izvrsnom projekcijom fotografija na temu “Svijet dupina” sinoć je u sklopu manifestacije “Eko dani” Prirodoslovno – grafičke škole u izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar održala mr. sc. Sanja Stipić iz udruge “Plavi svijet” s otoka Lošinja.
– Jadranski projekt dupin najdugovječniji je istraživački projekt na Jadranu. Započeo ga je 1987. godine talijanski institut Tethys, a nastavila ga je udruga “Plavi svijet” čije je sjedište na Velom Lošinju. Područje istraživanja proteže se na oko 2000 četvornih kilometara od Cresa do sjevernih otoka zadarskog akvatorija. To je područje od 2006. godine bilo kategorizirano kao rezervat, što je izazvalo negodovanje ribara. Ta je zaštita ukinuta, a danas se radi na tome da područje dobije status regionalnog parka. Predmet istraživanja je vrsta dobri dupin, jedini stalni jadranski sisavac, započela je predavanje Stipić te nastavila navodeći karakteristike te vrste dupina koja može narasti do tri metra, težiti do 300 kilograma i koja je rasprostranjena po svim svjetskim morima izuzev polarnih.
– Iako mnogi ljudi to ne znaju, dupini su sisavci. Udišu zrak, toplokrvni su, rađaju mlade. Za razliku od ostalih sisavaca svjesno kontroliraju svoje disanje. Njihovo hidrodinamički oblikovano tijelo omogućava im lakše kretanje kroz morsku vodu, a mogu postići brzinu od 40 kilometara na sat. Njihova leđna peraja za razliku od riblje nema koštanu osnovu, a rep im je u odnosu na morsku površinu položen horizontalno. To im omogućuje najučinkovitiji način vertikalnog kretanja kroz stupac morske vode. Mladunčad ostaje uz roditelje i do pet godina, a jedna majka može uz sebe imati samo jednog mladog dupina. Mladi se hrane majčinim mlijekom, a majke ih čuvaju. Spol dupina je istraživačima teško odrediti, a jedan od najlakših načina je ako se prilikom skoka iz morske vode okrenu trbuhom prema njima, kazala je Stipić.
U nastavku predavanja publika je doznala kako je najlakša metoda identifikacije dupina fotoidentifikacija te kako je u tom postupku ključan izgled peraje koji je kod svakog dupina jedinstven. Stipić je naglasila kako lošinjska populacija dobrog dupina ima oko 120 jedinki koje su što se ishrane tiče dosta izbirljivi, odnosno kako preferiraju bijelu ribu. Osim savršenim vidom, dupini se jedini osim šišmiša služe i sistemom eholokacije kojeg su, također, doveli do savršenstva. Objašnjena su i pravila koja je za ophođenje s dupinima razvila udruga Plavi svijet. Tako je poželjno da im se brodicama ne približava bliže od sto metara te je zabranjeno plivanje s dupinima. U Hrvatskoj je, doznali smo, zabranjeno držanje dupina u zatočeništvu koje im, inače, teško pada o čemu svjedoče brojna samoubojstva zatočenih dupina. Stipić je najzad objasnila i niz zanimljivosti poput onih o spavanju dupina kada oni stalno drže uključenu jednu polovicu mozga, o njihovom nasukavanju, o manifestaciji “Dan dupina” te o usvajanju dupina kao glavnom obliku financiranja udruge “Plavi svijet”.