Veći računi za struju i plin

Struja će kućanstvima poskupjeti za 15 posto, a gospodarstvu vjerojatno nešto manje. Plin će poskupjeti samo građanima, ali još se ne zna za koliko, dok će industriji barem dva mjeseca ostati iste cijene

Vlada će na današnjoj sjednici HEP-u odobriti poskupljenje električne energije od, neslužbene su informacije, 15 posto, koje bi u primjenu krenulo, kako je već ranije najavio potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, 1. svibnja. Pripremljena je i odluka o poskupljenju plina kućanstvima, no nije nam poznato za koliko, dok će cijena plina za industriju sljedeća dva mjeseca ostati ista.
HEP je od Vlade zatražio i veće poskupljenje, od 22 posto, pravdajući ga, prvenstveno, poskupljenjem plina unatrag četiri godine, kad je struja zadnji put poskupjela, kao i lošom hidrološkom situacijom unatrag gotovo godinu i pol dana. Makar unatrag četiri godine posluje s dobiti, HEP-u novac treba prvenstveno za “krpanje” starih rupa, i nove investicije.
Uz pretpostavku da troši oko tri tisuće kilovatsati godišnje, od čega dvadeset posto u nižoj, jeftinijoj tarifi, prosječno će hrvatsko kućanstvo mjesečni račun za struju sada, umjesto 210 kuna, plaćati 32 kune više, domaćinstva u Primorju i Dalmaciji, koja struju koriste i za grijanje, pretrpjet će i daleko veći udarac na svoj budžet.
Tihi rat s HERA-om
Što će biti s promjenom cijene gospodarstvu, doznat će se danas, kad Vlada obznani svoju odluku, no kako je to ranije najavio Čačić, poskupljenje za gospodarstvo trebalo bi biti manje od onoga kućanstvima, budući da smo jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojima privreda plaća višu cijenu od kućanstava.
Odluku o poskupljenju pratio je, kako doznajemo, i tihi rat između Ministarstva gospodarstva i Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja Vladi daje, za nju neobavezno, stručno mišljenje o poskupljenju. Na upit jesu li Ministarstvu gospodarstva dali svoje mišljenje, u HERA-i, u čijem se upravnom vijeću još uvijek nalazi stara garnitura, postavljena za Vlade Jadranke Kosor, odgovaraju kako nemaju komentara, insinuirajući da za mišljenje nisu niti upitani. U ministarstvu Radimira Čačića, međutim, neslužbeno doznajemo kako im je HERA poslala svoje mišljenje, ali ono staro, iz 2010. godine, kojim je Vladi Jadranke Kosor “amenovala” poskupljenje struje od najviše 13,2 posto, od kojeg je Kosor na kraju odustala. Poslavši u Ministarstvo gospodarstva staro mišljenje, bez uvažavanja novih okolnosti, stara HERA novoj Vladi daje zeleno svjetlo za poskupljenje manje od onoga koje će Vlada danas odobriti HEP-u, nakon čega će se stvoriti dojam kako je Vlada zaobišla mišljenje regulatornog tijela.
Kako Vlada kaže
Kako se, međutim, može čuti među domaćim energetičarima, opravdanih razloga za poskupljenje HEP niti nema. Energetičar Branimir Molak u nekoliko je navrata naglašavao kako osnovni energenti iz kojih HEP proizvodi električnu energiju – hidroenergija i fosilna goriva – nisu poskupjeli. Kako ističe Molak, električna energija će zato poskupjeti onoliko koliko će onima koji određuju njezinu cijenu trebati novaca. Vladi i HEP-u, svakako.
Čačićeva je namjera realizirati projekt Plomina, HE Ombla, LNG-a na Krku i tako redom, dok se hrvatskim potrošačima neprestano servira podatak prema kojima struju, kao i plin, plaćaju daleko manje od ostatka Europe. “Možemo birati ili da korporacije koje se bave tim poslom tjeramo u ekonomsku propast, a zatim ih saniramo novcem svih nas, ili ćemo se u hodu prilagođavati i promijeniti pravila igre. Ovo, kako je bilo do sada, nije valjalo”, kazao je prije nekoliko dana premijer Milanović, branivši najavljeno poskupljenje struje.

Visoki troškovi distribucije

Za razliku od naših 0,11 eura po kWh, Slovenci plaćaju 0,15, a Austrijanci 0,19 eura po kWh. No u tim je državama, zaboravlja nam se reći, i proizvodna cijena struje za sto, do 150 posto veća. Kod nas su izuzetno visoki troškovi distribucije i prijenosa električne energije, jer brojimo čak 21 distributera, svatko od njih pak ogroman broj zaposlenih, pogotovo u administraciji. Kako upozoravaju u potrošačkim udrugama, kad bi nam HEP predočio podatak o tome koliko ljudi radi za jednog potrošača, odnosno koliko njih po dužnom metru dalekovoda, stvari bi bile puno jasnije. Osim toga, država sama HEP-u, koji već četiri godine bilježi sasvim pristojnu dobit, polovicu te dobiti uzima u proračun, dok će se novcem potrošača, čija je kupovna moć daleko slabija od one u EU, graditi novi kapaciteti. Novac koji je iz državnih poduzeća godinama uziman kako bi se punilo “crne fondove”, da i ne spominjemo.