Čulina: Očekujemo podizanje kaznene prijave zbog nezakonitog upisa vlasništva

Slika korisnika admin
Borik-zemljiste
Adam VIDAS
Zemljište nije uopće nikad niti smjelo biti upisano na Borik - Tatjana Čulina

Puntamičani koji, prema Zakonu o povratu imovine oduzete u vrijeme socijalizma, čekaju povrat oduzetog zemljišta nad kojim je vlasništvo upisala tvrtka Hoteli Borik, s nestrpljenjem čekaju okončanje brisovnog postupka na Općinskom sudu u Zadru.

Naime, nakon što je prema presudi Županijskog suda u Zadru, koju je potvrdio i Ustavni sud, vlasništvo hotelske tvrtke nad oko 250.000 četvornih metara brisano iz zemljišnih knjiga, ostaje isto učiniti za još oko 140.000 četvornih metara. Od ukupne površine od 400.000 četvornih metara koje su Hoteli Borik upisali kao vlasništvo tijekom privatizacije, priznato im je samo 57.900 četvornih metara koji su uneseni u temeljni kapital tvrtke.

Vlasnici Borika izigrali dogovor

- Sve ostalo zemljište nije uopće nikad niti smjelo biti upisano na Borik i tu je pogriješio Općinski sud u Zadru. Prema dogovoru s ministrima Božidarom Kalmetom i Anom Lovrin očekivali smo da će preostalih 140.000 četvornih metara biti po službenoj dužnosti brisano iz Borikovog vlasništva. Tako je dogovoreno na sastancima u Vladi tijekom prošle godine, a kada nitko, ni Državno odvjetništvo ni Hrvatski fond za privatizaciju nisu reagirali, obratili smo se ministrici Lovrin i zatražili da pokrene stegovne postupke. Ministrica je s vlasnicima Borika u studenom prošle godine dogovorila da se pred Općinskim sudom u Zadru pokrene zemljišno-knjižni ispravni postupak između Borika i Hrvatskog fonda za privatizaciju. Ali vlasnici Borika nisu postupili po dogovoru i sada zemljišno-knjižni postupak nije dovršen, kaže Tatjana Čulina predsjednica Inicijativnog odbora Puntamičana za povrat zemljišta.

- U međuvremenu je Hrvatski fond za privatizaciju podignuo tužbu protiv Borika radi brisanja vlasništva nad parcelama koje su ostale uknjižene na Borik, no nemamo nikakvih saznanja o tijeku sudskog postupka, dodala je Čulina.
Puntamičani su s pravom nestrpljivi jer, kako ističe njihova predstavnica, dok god se ne riješi pitanje preostalih 140.000 četvornih metara, i dok se i to zemljište ne nađe u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju, ne može početi postupak povrata zemljišta vlasnicima. Osim na povrat u naravi, Puntamičani su spremni i na financijsku isplatu njihovih vlasničkih prava, ali prema cijeni na koju je Fond već ranije procijenio četvorni metar. Riječ je o iznosu od 300 eura po četvornom metru, što znači da kao inertni kapital Puntamičana trenutačno leži oko 120 milijuna eura.

40 milijuna eura mrtvog kapitala

- Samo tih 140.000 četvornih metara oko kojih se trenutačno vodi sudski postupak vrijedi oko 40 milijuna eura, i posebno smo ogorčeni što se Boriku dopušta da koristi zemljište koje toliko vrijedi, a da ga nije platio, kazuje Čulina.

Čulina navodi i kako prema dijelu zemljišta nema vlasničkih zahtjeva za povrat što znači da će pojedine parcele pripasti državi. Zbog toga Puntamičani i osjećaju kako se bore ne samo za svoje pravo, već i za pravo države, te ih dugotrajno čekanje tim više frustrira.

- S obzirom da je naša situacija identična onoj "Vrtova sunca" u Dubrovniku, gdje je policija podnijela kaznenu prijavu zbog pogodovanja prilikom upisa nezakonito stečenog zemljišta, očekujemo da će se na isti način postupiti i u našoj situaciji, zaključuje Čulina.

 

Lovrin: Uskoro dogovor između HFP-a i Hotela Borik
Ministrica pravosuđa Ana Lovrin izražava uvjerenje kako će se postupak zabilježbe preostalog zemljišta riješiti uskoro; možda već kroz mjesec dana.

- Izgledno je da se ispravni postupak riješi na ročištu dogovorom između Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hotela Borik, kazala je.

Dubrovački slučaj "Vrtova sunca" i zadarski slučaj nisu slični, odgovara, međutim, Puntamičanima ministrica pravosuđa.

- Što se "Vrtova sunca" tiče, moram reći da kaznenu prijavu još nisam vidjela, ali treba kazati da u Dubrovniku USKOK vodi koruptivni postupak i da je tamo utvrđena osnovana sumnja da je došlo do počinjenja koruptivnog kaznenog djela, što je bitno različito od zadarskog slučaja. U Zadru imamo pravosudni postupak iz razloga šte se, mislim da je to bilo '97., prilikom završene pretvorbe i privatizacije novoosnovano trgovačko društvo upisalo kao vlasnik i nad zemljištem koje nije uneseno u temeljni kapital bez rješenja o iskazu nekretnina koje su ušle u temeljni kapital. Grad Zadar bio je od strane građana upozoren na ovu situaciju i kao lokalna samouprava, a tada sam bila zamjenica gradonačelnika. Zatražili smo od Hrvatskog fonda za privatizaciju i Državnog odvjetništva pokretanje postupka radi ispravka pogrešnog upisa, pojasnila je ministrica podsjećajući kako je postupak djelomično proveden, dok se u slučaju šumskog zemljišta kao ovlašteni podnositelj zahtjeva morala pojaviti država, a ne Hrvatski fond za privatizaciju, zbog čega nije moglo sve biti riješeno u jednom postupku.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno